„Koliko brinemo o mladima“ pitanje je kojim Institut za razvoj mladih KULT obilježava 12. august – Međunarodni dan mladih.

Postavljanjem zastava u centru Sarajeva, na dijelu od Trga djece Sarajeva do tramvajske okretnice Skenderija, na kojima je ispisano „Koliko brinemo o mladima“, Institut na Međunarodni dan mladih želi skrenuti pažnju na brojne izazove i težak položaj ove populacije u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini živi oko 700.000 mladih, koji su zakonima o mladima definisani kao osobe dobi od 15 do 30 godina.

Govorimo o 700.000 mladih koji su uglavnom nezaposleni, nezadovoljni obrazovnim i zdravstvenim sistemom, koji ne dobijaju priliku za iskazivanjem, čija se talentiranost ne nagrađuje. Govorimo o mladima koji se u ovoj zemlji ne osjećaju sigurno, ne vide perspektivu, budućnost i koji je mahom napuštaju.

Ujedinjene nacije (UN) su 1999. godine 12. august proglasile Međunarodnim danom mladih i od tada se svake godine obilježava kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, a i šireg društva.

Dok je ovogodišnji dan mladih u svijetu posvećen kreiranju sigurnih prostora za mlade u kojima se mogu sresti, angažirati u aktivnostima vezanim za njihove različite potrebe i interese i slobodno se izraziti, u BiH pažnju moramo posvećivati neadekvatnoj primjeni Zakona o mladima, nepostojanju  strategija prema mladima u svim entitetima i na državnom nivou. Moramo brinuti o nezaposlenosti i besperspektivnosti zbog koje mladi napuštaju BiH.

Kako to onda brinemo o mladima ako nemamo vremena, prostore i  planove kako mlade zadržati u BiH, kako im život učiniti lagodnijim, dostojnim mladog čovjeka i kako od ove države napraviti zemlju u kojoj mladi žele živjeti, u kojoj žele stvarati i doprinositi i u koju se žele vratiti!?

Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od svojih mladih kada duže od 20 godina o njima ne brine adekvatno i na koji način možemo odgovoriti na potrebe i probleme mladih u svim dijelovima Bosne i Hercegovine?

Zašto predstavnici vlasti mlade ne vide kao partnere i ne daju im vrijeme i prostor da podijele njihova izvrsna rješenje za izazove u kojima se nalazi naša zemlja?

Mladi u svim dijelovima BiH, svim njenim selima i gradovima zaslužuju biti aktivni dio društva koji učestvuje u donošenju odluka! Sve zajednice u BiH i njeni mladi moraju potaknuti i obratiti pažnju na mlade koji su dodatno marginalizirani ili isključeni iz društva. Bez ovakvog strateškog pristupa u kojem mladi imaju mjesto, mehanizme i vrijeme da doprinesu, nema ni bolje života niti budućnost ove zemlje, jer koliko brinemo o mladima govore i brojke njihovog napuštanja BiH.

Odogovr na pitanje „Koliko brinemo o mladima?“ treba dati svaki nivo vlasti u BiH i to kroz  dijalog sa mladima diljem BiH, jer će upravo među mladima i pronaći rješenja.

„Za deset godina vidim zemlju u kojoj će moja kćerka živjeti i koja me neće posjećivati za praznike i dolaziti iz inostranstva. To je ono u šta vjerujem i što mislim da je moguće“ – poručio je Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na kafi sa mladima iz BiH.

Komšić je sa mladima razgovarao u okviru programa „Kafa sa...kandidatima/kinjama za člana Predsjedništva BiH“ koji realizuje Institut za razvoj mladih KULT kako bi podržao razumijevanje mladih u izbornom procesu za Predsjedništvo BiH, ali i kandidatima/kinjama omogućio da spoznaju stvarne izazove sa kojima se ova populacija susreće.

Uzimajući u obzir dugogodišnji politički angažman gospodina Komšića, pitanja mladih odnosila su se na različite sfere života. U fokusu mladih bilo je interesovanje članova Predsjedništva za pitanja mladih, ali i konkretni koraci gospodina Komšića ukoliko dobije treći mandat.

Ulazak u NATO, evropski put BiH, također su bile teme za koje su mladi pokazali veliko interesovanje, ali i ideju građanske države za koju se ovaj kandidat zalaže. Kao i prethodnim kandidatima, mladi su postavili pitanje s kim bi to od kandidata rado dijelio mandat, ali i da li su mladi i njihov položaj u društvu ikada bili tema članova Predsjedništva BiH.

Institut će organizovati seriju ovakvih događaja sa kandidatima/kinjama za Predsjedništvo BiH, a naredno druženje kandidata/kinja sa mladima bit će organizovano u septembru.

Institut za razvoi mladih KULT već je poznat po organiziranju događaja,,Kafa sa...", a kroz koji osigurava smislene susrete javnih osoba, političara/ki, mladih ljudi i drugih inspirativnih i uspješnih Bosanaca/ki i Hercegovaca/ki sa grupama mladih ljudi kako bi razgovarali o svom iskustvu, idejama ili javnim pitanjima važnim za mlade.

Politike mladih ne mogu se donositi bez njihovog učešća, jedan je od komentara mladih koji su prisustvovali Samitu zemalja zapadnog Balkana u Londonu, a koji je nastavak Berlinskog procesa. U okviru samita u Londonu održan  je jednodnevni forum sa civilnim društvom i mladima. 

Kroz sesije, sa šest ministara vanjskih poslova iz šest zemlja Zapadnog Balkana, predstavnici organizacija civilnog društva i mladi razgovarali su o budućnosti regije, ulozi mladih, organizacijama civilnog društva, regionalnoj saradnji i mladima.

Igor Cndrak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine odgovarao je na pitanja o viznom režimu između BiH i Kosova, a u cilju poboljšavanja mobilnosti mladih, bilo je riječi o odlasku mladih i načinima na koje se ovaj fenomen može ublažiti, te o tome šta vlade regije moraju i trebaju raditi s mladima i za mlade. Govorilo se i o ulozi medija, diskriminaciji, te jačanju uloge marginaliziranih grupa.

Samitu je prisustvovala i predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT, jedine organizacije koja radi sa mladima, a i ima predstavnike na samitu. Londonska konferencija završava sastankom premijera svih balkanskih država.