Zašto trebamo, a ne zapošljavamo mlade?

Piše: Emina Krnjić, praktikantica u Institutu za razvoj mladih KULT

U Bosni i Hercegovini ima oko 770.000 mladih osoba, od čega je prema posljednjim podacima njih 67,5% nezaposleno. Posljedični gubitak povjerenja mladih u sistem uvjetuje i povećanu spremnost na odlazak iz države. Ovo su podaci koji naglašavaju potrebu za kontinuiranom analizom preduzetničke klime u BiH u kontekstu mladih, te identificiranjem faktora koji mogu utjecati na njeno poboljšanje i u konačnici, na zapošljavanje mladih. Izvještaj socio-ekonomske percepcije mladih u BiH iz 2017. godine navodi kako čak 87% mladih smatra da se vlasti u BiH ne bave adekvatno ekonomskim problemima. Ovo je samo logično tumačenje statistika o nezaposlenosti mladih. Ono postavlja jako bitno pitanje- koliko tržište Bosne i Hercegovine prepoznaje potencijal ove skupine i koji su to mehanizmi koje ono stavlja mladima na raspolaganje?

 

Statistike Svjetske banke o stopi nezaposlenosti mladih ljudi u BiH svrstavaju nas na sami vrh svjetske ljestvice. Ovi podaci su alarmantni i ne idu u prilog motivirajućem okruženju za razvoj preduzetničkog duha mladih. Međutim, moramo razmotriti i drugu stranu problema kako bismo formirali potpunu sliku trenutnog stanja preduzetničkih prilika koje su na raspolaganju mladima. Pored socioekonomskih pokazatelja s jedne strane, neophodno je analizirati i podatke s tržišta. Mala i srednja preduzeća (MSP) su tradicionalno poznata kao generatori ekonomske aktivnosti. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, više od 382.000 građana BiH je zaposleno u ovom sektoru. Ove statistike pokazuju kako MSP sektor zapošljava više od 70% zaposlenih u preduzećima. S druge strane, mala i srednja preduzeća predstavljaju 99% svih preduzeća u EU. Ovaj nam podatak govori o ključnom značaju ovog sektora za ekonomski rast drugih ekonomija, te izuzetnom prostoru koji mala i srednja preduzeća imaju za svoje širenje u BiH.

Šta je onda prepreka?

Evidentni su problemi u efikasnom pristupu procesa provođenja konkretnih mjera za razvoj ovog sektora. Početna opstrukcija jeste nedostatak pouzdane statistike za ovaj sektor, a koja treba ponuditi osnovu za kreiranje politike i strategija podsticaja MSP sektoru u BiH. Ovaj je problem prepoznala i Evropska unija koja je odlučila dati podršku u kreiranju statistika u BiH, a koje će biti usklađene sa standardima EU.

Na drugom mjestu, problem finansiranja uveliko ograničava rast i razvoj MSP u BiH. Međutim, pozitivni primjeri poticaja ovom sektoru nisu zanemarivi. Ugovor o dodjeli bespovratnih poticajnih sredstava između Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta sa poslovnim subjektima iz prošle godine, kao i program koji finansira Evropska unija preko Evropske banke za obnovu i razvoj, a koji će podržati više od 130 malih i srednjih poduzeća u Bosni i Hercegovini samo su neki od primjera pozitivne prakse.

Treće, otežavajuća okolnost za razvoj MSP sektora jeste i sama kompleksnost procedura i trajanje procesa otvaranja preduzeća. Bosna i Hercegovina prednjači među zemljama regiona, kada je riječ o trajanju procesa registracije preduzeća. Pravne i administrativne prepreke, ali i porezna i finansijska opterećenja preduzetnika narušavaju konkurentnost ovog sektora. Vlasti su te koje moraju prepoznati terete s kojima se privrednici suočavaju tokom poslovanja, a zatim i reagirati, u smislu prilagođavanja zakonskih procedura i obaveza u poslovanju preduzetnika.

Veoma je bitno prepoznati sektor malih i srednjih preduzeća, i to naročito u kontekstu potencijalnog zaposlenja mladih. Podatke o visokoj nezaposlenosti mladih tržište može iskoristiti kao motiv za njihovo zapošljavanje upavo u ovom sektoru. Obrazovni sistem treba pružiti podršku mladima na način da ih usmjerava ka poslovnim znanjima i vještinama. Tu on može učiniti mnogo s ciljem stvaranja kvalitetne podloge za angažman mladih i motiviranje za djelovanje u polju preduzetništva.

mladi

A šta sve zapošljavanje mladih donosi poslodavcima?

Poslodavci u preduzećima su sve više svjesni benefita koje nosi upošljavanje mladih ljudi. S mladima dolaze nove ideje, entuzijazam, napredak u tehonološkim procesima, prostor za obuku u skladu sa vlastitim vrijednostima itd. S druge strane, poznato je kako su radna mjesta u privredi. Ovaj sektor je taj koji može kreirati dodatnu vrijednost, utjecati na povećan izvoz, punjenje budžeta, proširenje proizvodnje, dodatna radna mjesta i time pokrenuti motor ekonomije i ekonomskog rasta. Uprkos okovima obrazovnog sistema koji još uvijek ne usmjerava mlade ka razvoju vlastitih biznisa, potrebno je sektor malih i srednjih preduzeća promotriti kao priliku za pozitivnu integraciju u ekonomsko okruženje.

Možemo li reći na kraju da uslovi za dobru interakciju tržišta malih i srednjih preduzeća i nezaposlenih mladih osoba ipak postoje, ali da je neophodno raditi na njihovom poboljšanju? Podrška vlasti je neizostavan uvjet koji će, uz spremnost poslodavaca za zapošljavanjem mladih i odlučnost mladih da se okušaju u biznisu, omogućiti dugoročno stvaranje novih radnih mjesta. Malim i srednjim preduzećima potrebne su olakšice prilikom registracije biznisa, olakšice za plaćanje poreza i drugih nameta, a mladim ljudima koji pokreću male biznise potrebno je pored finansijske pomoći pružiti i savjetodavnu i mentorsku pomoć, naročito u prvoj godini osnivanja biznisa. Jačanje malih i srednijh preduzeća omogućilo bi otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti mladih, manji broj onih koji napuštaju BiH, posljedično i manje gubitke države od ulaganja u obrazovanje, jači privredni sektor, više prilika... Kako bi se stvorila povoljna klima za razvoj malih i srednjih preduzeća, potrebna je sinergija svih interesnih strana: države, privrede, akademskog, nevladinog i obrazovnog sektora. Ukoliko se desi ostvarivanje veze ove vrste, onda je ekonomski rast logična i neizostavna posljedica na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Benefiti su nemjerljivi, a mi moramo krenuti ka njihovom ostvarivanju.

©2018 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search