PIŠE: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja. Ali biti prvi ne znači uvijek i biti najbolji. Pokazuju to podaci Međunarodne organizacije rada po kojima je BiH prva u svijetu po nezaposlenosti mladih, sa 67,5% udjela osoba starosne dobi od 15. do 24. godine u radnoj snazi, koje nemaju posao, a mogu i žele raditi. Podaci omogućavaju poređenje 232 zemlje i zadnji dostupni su za mart 2017. godine.

U top 5, pored BiH, su južnoafrička zemlja Svazi, zatim Južnoafrička Republika, susjedna Makedonija i azijska zemlja Oman. Zanimljivo je da su Grčka i Španija, koje su sa BiH donedavno zauzimale top 3 mjesta, sada napredovale. Pa je Grčka na 8. mjestu sa 47,4%, a Španija na 17. mjestu sa 39,8%. Susjedne zemlje, osim Makedonije, su na znatno boljim pozicijama i sa nižim stopama: Crna Gora na 22. mjestu sa 36,0%, Srbija na 27. sa 33,7%, Albanija na 28. sa 33,6% i Hrvatska na 42. sa 29,4%. Dakle, oko dva puta manje stope nego u slučaju BiH. Sasvim očekivano, još niže stope nezaposlenosti su u pojedinim zapadnim zemljama u koje kontinuirano i intenzivno, a možda i nepovratno, emigrira bosanskohercegovačka mladost. U Švedskoj 18,7%, Sloveniji 15,4%, Austriji 10,6%, Norveškoj 10,4%, Švicarskoj 8,1% i Njemačkoj 6,1%.

DSC 0075

Koliko te mladosti odlazi van granica zemlje, tačno se ne zna. Postoje određene pretpostavke, procjene i djelomični podaci, ali jedinstvenog i sistemski uređenog mjerenja zasad nažalost nema. Zasigurno da je broj od 773.850 mladih osoba u BiH prema popisu stanovništva iz 2013., znatno niži u 2018. godini. Ono što također nedostaje, jeste sistemsko rješenje ili model prema kojem će se održati veza i komunikacija sa mladima, posebno onim visokoobrazovanim, koji se zapošljavaju u inostranstvu. Time onda i ne čudi niska ocjena Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je BiH po kapacitetu u privlačenju i selekciji visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva na 136. mjestu od ukupno 138 zemalja, sa ocjenom 1,59 od maksimalnih 7. U slučaju ove ljestvice oni najnazadniji nisu pri vrhu, već pri dnu.

Međunarodni monetarni fond je u svom februarskom izvještaju o napretku BiH čak snizio prognoze njenog ekonomskog rasta sa 3,5% na 3,2% za 2018. godinu, navodeći kao razlog kontinuirano iseljavanje stanovništva, posebno mladih i obrazovanih, a uslijed ograničenih prilika za zapošljavanje. MMF upozorenjem da „demografsko osipanje na tržištu rada predstavlja stvarnu prijetnju dugoročnim perspektivama rasta u BiH“ jednostavnim rječnikom podsjeća na neupitnost i logičnost temeljnih ekonomskih zakona, koji se ne daju zanemariti i zaboraviti.

Vrlo blisko oblasti zapošljavanja je samozapošljavanje, odnosno pokretanje vlastitog biznisa. Pa je i u ovom pokazatelju omogućeno poređenje naše zemlje u odnosu na ostale. Radi se o ljestvici lakoće poslovanja i mjerenju koje je osmislila Svjetska banka i provodi ga svake godine. To je opet ljestvica gdje su bolji pri vrhu, a oni slabiji pri dnu. BiH je u 2017. godini zauzela 86. mjesto od ukupno 190 zemalja. Nazadovala je u odnosu na prošlu godinu za 7 mjesta. Ima najnižu poziciju u odnosu na susjedne zemlje. Pa je Makedonija na visokom 11. mjestu, slijedi Kosovo na 40. mjestu, Crna Gora na 42., Srbija na 43., zatim Hrvatska na 51. i Albanija na 65. mjestu. Čak su i pojedine susjedne zemlje vrlo blizu po lakoći poslovanja naprednim zapadnim zemljama. Primjerice, Norveška je na 8. mjestu, Švedska na 10. mjestu, Njemačka na 20., Austrija na 22., Švicarska na 33. i Slovenija na 37. mjestu.

Jedan od pokazatelja kojeg ova metodologija mjeri jeste i plaćanje poreza. BiH je od 190 zemalja na niskom 137 mjestu. Sve susjedne zemlje su iznad BiH na ljestvici, gdje su primjerice Makedonija na 29., a Kosovo na 45 mjestu. Bh. privrednik mora da 33 puta godišnje plati porez. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati mjesecima, godinama ili nikad, do desetog mora državi da plati.

„Činjenica da 88% mladih iz Unsko-sanskog kantona želi otići, jasan je indikator da im u ovoj zemlji nije dobro" – poručio je Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT sa Biznis foruma „Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta“ koji je 7. marta 2018. godine održan u Bihaću.

Kako je istaknuto tokom foruma, upravo se kroz jačanje privrede, kreiranje olakšica za pokretanje vlastitog biznisa i ukidanjem brojnih nameta koji otežavaju poslovanje bh. privrednika, mogu zadržati mladi u ovoj zemlji.

„Država i privreda ne mogu bez mladih jer oni pune budžete i grade državu, stoga moramo uložiti sve napore kako bismo im olakšali u zapošljavanju, pokretanju vlastitih biznisa i kreirali ambijent u kojem žele ostati. Odlazak mladih nije problem, to je posljedica problema koji se godinama gomilaju.“ – istakao je Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

BF1

Tokom foruma o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Federaciji BiH, sa fokusom na Unsko-sanski kanton, mogućnostima za njihovo prevazilaženje, inicijativama i aktivnostima koje se provode u svrhu ekonomskih reformi, govorili su privrednici, predstavnici iz vladinog, nevladinog i akademskog sektora, te mladi iz ovog kantona.

Govorilo se i o programima i mjerama poticaja zapošljavanju i samozapošljavanju, posebno mladih, te prilikama i preprekama za pokretanje biznisa, a predstavljeni su i rezultati istraživanja dodjele budžetskih poticaja privredi u periodu 2012-2015., te inicijativa bh. privrednika za plaćanje PDV-a državi po naplaćenim, umjesto izdatim računima.

BF2

„Unsko-sanski kanton ulaže izuzetne napore kako bi se povećala zaposlenost i poboljšao standard života građana, naročito mladih. Realizovano je niz mjera, usvojena Strategija prema mladima USK, a spremni smo poduzeti i niz koraka koji će zaustaviti odlazak mladih, što je i gorući problem, ne samo u ovom kantonu, već u cijeloj Bosni i Hercegovini.“ . poručio je Husein Rošić, premijer Vlade USK.

U okviru foruma predstavljeni su i primjeri dobre prakse mladih ljudi koji su pokrenuli i vode vlastite biznise, ali i govorilo se o problemima koji se trebaju prevazići kako bi im se osiguralo bolje poslovanje.

„Biznis jesam pokrenuo i borim se da opstane. Razočaran sam da niti ja, niti drugi mladi preduzetnici nemaju podršku države i sistema. Ne očekujemo novčanu podršku, ali ne mogu da ne istaknem da nemamo ni savjetodavnu, ali ni olakšice pri samom osnivanju biznisa.“ – istakao je Elvedin Velić, osnivač preduzeća Agro Velić d.o.o. iz Velike Kladuše.

BF3

Biznis forum posvećen je privrednicima i privredi, a organizuju ga Institut za razvoj mladih KULT i Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona.

Biznis forum se organizira u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ koju Institut za razvoj mladih KULT od 2014. godine provodi u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Biznis forumi ranije su organizovani u Tešnju, Bijeljini, Neumu i Tuzli.

Biznis forum "Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta" 7. marta 2018. godine bit će održan u Bihaću.

Biznis forum posvećen je privrednicima i privredi, a organizuju ga Institut za razvoj mladih KULT i Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona.

Forumu mogu prisustvovati privrednici, mladi preduzetnici, predstavnici vladinog, akademskog i nevladinog sektora, studenti/ce i svi oni koji žele i misle da mogu poboljšati stanje u bh. privredi.

Cilj foruma je razgovarati o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Federaciji BiH sa fokusom na Unsko-sanski kanton, mogućnostima za njihovo prevazilaženje, inicijativama i aktivnostima koje se provode u svrhu ekonomskih reformi, programima i mjerama poticaja zapošljavanju i samozapošljavanju, posebno mladih, te prilikama i preprekama za pokretanje biznisa. Detektovati ćemo probleme koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Bosni i Hercegovini, ali i pokušati ponuditi konkretna rješenja.

Između ostalog, biće predstavljeni rezultati istraživanja dodjele budžetskih poticaja privredi u periodu 2012-2015., te inicijativa bh. privrednika za plaćanje PDV-a državi po naplaćenim umjesto izdanim računima. O temama će govoriti predstavnici resornih institucija vlasti, istaknuti stručnjaci iz oblasti ekonomije, poslovnog okruženja i zapošljavanja, privrednici uspješnih preduzeća i mladi preduzetnici. U konačnici, namjera je okupiti predstavnike vlasti, privrede i mlade ljude radi vođenja konstruktivnog dijaloga o pitanjima unaprjeđenja poslovnog okruženja i prilika za zapošljavanje u BiH.

Biznis frum Bihać copy

Prijave se vrše preko prijavnog obrasca http://mladi.org/myURL/1y, a broj učesnika je ograničen. Prijavljenim i odabranim učesnicima/ama najkasnije tri dana prije održavanja Foruma biće dostavljena agendu događaja.

Biznis forum se organizira u okviru inicijative pod nazivom „Poslovni prostor BH“ koju Institut za razvoj mladih KULT od 2014. godine provodi u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Biznis forumi ranije su organizovani u Tešnju, Bijeljini, Neumu i Tuzli.

PIŠE: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

U Izvještaju o socijalnoj uključenosti BiH za 2016. godinu, koji je nedavno objavila Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, stoji da zapošljavanje predstavlja jedan od osnovnih uslova socijalne uključenosti osobe. Stoji i desetogodišnja ocjena bh. tržišta rada kao onog sa visokom neaktivnošću, nezaposlenošću i dugoročnom nezaposlenošću stanovništva. Iako su navedeni i blago ohrabrujući podaci o povećanju zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti u 2016. i 2017. godini, u Izvještaju je prepoznat i rastući trend zapošljavanja u inostranstvu, odnosno ekonomske emigracije.

Uslijed uskraćenosti radnog, ekonomskog i sociokulturnog prostora, čovjek dolazi u stanje socijalne isključenosti. Odnosno njegovo neučestvovanje na tržištu rada narušava njegov ekonomski status i dovodi do siromaštva, ali i socijalne izoliranosti. Time su posebno pogođeni mladi ljudi. To je prepoznala i Evropska unija koja u kontekst ciljeva, vezanih za zapošljavanje mladih, pored povećanja stope zaposlenosti, osiguranja visokokvalitetnog obrazovanja, osposobljavanja za uključivanje na tržište rada, jednakosti mladih na tržištu rada, stavlja i cilj smanjenja socijalne isključenosti mladih.

BFN1 web copy

Međutim, kakvo je to tržište rada u BiH? Poziva li ono mlade na učešće i radnu aktivnost? Uvažava li specifičnosti ove populacije? Je li pristupačno, ograničeno ili usmjerava prema tržištima rada nekih drugih zemalja? U konačnici, koliko uređenost tržišta rada doprinosi održivosti privrednog sektora, te njegovom rastu i razvoju? Nažalost, domaće ekonomske i demografske statistike ne pokazuju naklonjenost bh. tržišta rada mladim ljudima, ali sve više i općoj populaciji.

Vrlo zanimljiv pristup ocjene efikasnosti tržišta rada razvio je Svjetski ekonomski forum, čije rezultate pojedinačno za zemlje svijeta objavljuje redovno na godišnjem nivou u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti, zajedno sa preostalih 11 komponenti konkurentnosti. Efikasnost tržišta rada se ocjenjuje kroz 10 indikatora, te je BiH u 2017. godini rangirana na 123. mjesto od ukupno 137 zemalja (ocjena 3,49 od maksimalno 7).

Kvalitet saradnje poslodavaca i zaposlenika ocijenjen je srednjom vrijednošću (3,76 od maksimalno 7). Fleksibilnost poslodavaca u slobodnom određivanju visine plata zaposlenika je visoka (ocjena 5,46 od 7). Postojeći propisi u srednjoj mjeri omogućavaju fleksibilnost poslodavaca u zapošljavanju i otpuštanju zaposlenika na tržištu rada (3,33). Prema pokazatelju isplate troškova otpremnine, BiH je nisko rangirana, na 123. od ukupno 137 mjesta. Usklađenost visine plate i stepena produktivnosti je na srednjem nivou i ocijenjena je sa 3,05. Nivo postojećih kompetencija osoba za obavljanje menadžerskih poslova u preduzećima je također ocijenjen srednjom vrijednošću (2,98).

Kapacitet BiH u zadržavanju visokokvalifikovane radne snage je na vrlo niskom nivou sa ocjenom 1,80, te na dnu same ljestvice (135. mjesto). Slično je i sa kapacitetom u privlačenju i selekciji visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva, gdje je ocjena 1,59 a rang 136. mjesto. Prema udjelu žena u radnoj snazi u odnosu na muškarce, BiH je u poređenju sa drugim zemljama na 109. mjestu. Dakle, prostor za poboljšanje naklonjenosti tržišta rada samom zaposleniku itekako postoji. To pokazuje i niska ocjena naklonjenosti postojećih poreskih opterećenja na plate zaposlenika ka politici otvaranja novih radnih mjesta (2,95). Ovakvi pokazatelji obeshrabruju i one mlade ljude koji bi se rado osmjelili na pokretanje vlastitih biznisa i ulazak u svijet preduzetništva, te koji bi zapošljavali druge ljude. Uz dodatne brige poput plaćanja PDV-a do desetog u mjesecu, plaćanja brojnih parafiskalnih nameta i drugih naknada, taksi i sl.

PIŠE: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

Što dalje nižemo januarske dane, polako tinja praznična euforija bh. građana. Imajući u vidu ekonomsku situaciju u našoj zemlji, opravdano bi se zapitali kako uopće ima volje za slavlje. Ta praznična euforija kod bh. građana nije naivna, već svjesno i namjerno privremeno odabrana zabluda da žive u jednoj evropskoj zemlji. Da su i naši sarajevski vatrometi jednako praznični kao oni u Berlinu, Štokholmu i Parizu.

Nakon zablude, poljuljane pristizanjem mjesečnih računa za režije, sa iz godine u godinu višim iznosima, slijedi prisjećanje da živimo u Bosni i Hercegovini gdje štošta nije na svom mjestu i kako bi trebalo da bude. Onako kako je u evropskim zemljama, koje, kako se često kaže, „imaju sistem“. A šta je taj sistem?! Pa, prije svega, briga o građanima i poštivanje njihovih prava, prilike za korektno plaćen rad, kvalitetne mogućnosti obrazovanja, povoljni uslovi za kretanje u svijet biznisa itd.

Koliko je sve to prisutno u našoj zemlji?! Ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući, a ni stavovi građana kada ih se priupita. Ne pokazuju to građani samo riječima, već smanjenom svakodnevnom potrošnjom, slabijim voznim parkom, a neki i odlaskom iz zemlje. Ponajviše mladi. Koliko ih odlazi godišnje, precizno nažalost ne znamo. Niti gdje idu, šta rade, kako se snalaze. I da li se vraćaju. Svi u svom komšiluku, užim i širim porodicama, krugu prijatelja, poznanika, kolega imamo po nekoliko takvih ekonomskih emigranata.

rasterecenje privrede

Po pojedinim istraživanjima, razlozi su nezaposlenost, slabe prilike za karijerno napredovanje i nedovoljno plaćeni poslovi. A pojedina su pokazala da je to izgubljena nada u ekonomsku perspektivnost BiH. Izgubljena nada da će u skorije vrijeme, pa čak i dugoročno, biti bolje. Da će svi građani imati zadovoljavajući standard i kvalitet života i da neće biti potrebe da se ide preko granice u potrazi za dostojanstvom. Strpljenje se uveliko gubi. I ono što plaši jeste da i velika većina onih koji ostaju ustvari ostaju jer su u nemogućnosti da odu. Ne mogu ostaviti stare i bolesne roditelje bez staranja, nemaju određeni stepen stručnosti koji mogu unovčiti u Njemačkoj i drugim zemljama ili nemaju dovoljno novca da trenutno provedu „projekat odlaska“.

Obilježje sistema je i međupovezanost građana i novčanih tokova, javnih i privatnih. Na primjer, u našoj zemlji penzioni sistem funkcioniše na principu međugeneracijske solidarnosti. Postavlja se pitanje, šta će biti sa onim građanima koji će status penzionera steći za desetak ili dvadesetak godina. Hoće li biti penzija za njih, ako sada manjka mladih osoba koje imaju zaposlenje. A manjak je jer su neki napustili zemlju, a neki su redovni posjetioci biroa za nezaposlene. Dok oni građani koji trenutno rade, upravljaju svojim kućnim budžetima po principima skromnosti i štedljivosti da bi svoju djecu mogli školovati u inostranstvu, sa željom da tamo i formiraju život. Dakle, budući nosioci tržišta rada se unutar porodica preodgajaju da inostranstvo gledaju kao mjesto življenja.

Princip međupovezanosti se ogleda i u ovisnosti budžeta vlasti od privrednika. Dakle, onih koji plaćaju poreze državi, kada naplate usluge koje pružaju ili proizvode koje prodaju kupcima. Ustvari, nije to uvijek baš tako! Porez na dodanu vrijednost privrednici moraju platiti do 10. dana u mjesecu, i kada račune na koje plaćaju PDV još uvijek nisu naplatili. Privrednici štošta plaćaju. U svakoj zemlji je tako. Ali u čemu se ogleda uloga druge strana u toj međupovezanosti?! Pa u onome što država od sebe daje privredniku. To je ambijent za poslovanje, pogodnosti, podrška, podsticaji i sl. Da bi privreda disala, da bi stvarala i sebi i državi. U slučaju BiH, koliko ta međupovezanost korektno funkcioniše – diskutabilno je. Privrednici kažu da nisu zadovoljni. Zato predlažu, zahtijevaju, mole, traže promjene, bolji tretman, kvalitetniji pristup, onaj koji je fer.

               

Najveći broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je u uslužnim djelatnostima. Ovo govore podaci i Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku Republike Srpske. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, objavljenih u decembru 2017. g., najviše zaposlenih je u uslužnim djelatnostima (obrazovanje, trgovina, prijevoz, ugostiteljstvo, zdravstvo, javna uprava itd.), gdje je zaposleno 55,5% od ukupno zaposlenih. U Republici Srpskoj, situacija sa zaposlenima je slična, jer podaci Zavoda za statistiku RS iz septembra 2017. g. navode da je najviše zaposlenih u oblasti proizvodnje, a zatim trgovine na veliko i malo i drugih uslužnih djelatnosti.

Sektor uslužnih djelatnosti koji zapošljava najveći broj zaposlenih i ima mogućnost novih upošljavanja i daljnjeg razvoja, nema strateškog pravca u kojem bi se unaprjeđivao. Nedostatak jasnog pravca vidljiv je i kada na red dođu određena poticajna sredstva. Poticajna sredstva dobro dođu, ali je pitanje da li uvijek dođu na pravo mjesto, odnosno u pravu oblast uslužnih djelatnosti.  

Za oblast usluga u 2015. g. institucije vlasti na svim nivoima u BiH dodijelile su ukupno 41 milion KM, odnosno 20% od ukupno dodijeljenih sredstava za privredu. Usluge su na trećem mjestu po iznosu dodijeljenih sredstava, odmah nakon poljoprivrede i industrije. Iako se za ovu oblast izdvajaju značajna sredstva, nema strategije razvoja uslužnih djelatnosti kojom bi se definirale perspektivne podgrane usluga i u skladu s tim dodjeljivali poticaji.

Stoga, Institut za razvoj mladih KULT je ispitao bh. privrednike o podgranama usluga za koje oni smatraju da bi ulaganje u te oblasti dovelo do novih zapošljavanja i kvalitetnijih usluga za građane/ke.

vijest usluge

Najperspektivnija grana usluga po stavovima bh. privrednika je trgovina, zatim građevinarstvo i transport. Za trgovinu, koja je prepoznata kao najperspektivnija podgrana usluga od strane bh. privrednika, izdvojilo se samo 2%, većinom kreditnih sredstava.

Najzastupljenija oblast usluga je građevinarstvo (56%). 39% je dodijeljeno za oblast drugo, u što spadaju: komunalne usluge, usluge u šumarstvu, stomatološke usluge, zanatske usluge (frizerske, krojačke, staklorezačke, limarske, automehaničarske itd.), računovodstvene usluge, tiskanje, škola stranih jezika i slično. 2% sredstava dodijeljeno je za trgovinu, a 1% sredstava za oblast ugostiteljstva. Za oblast telekomunikacija nije bilo izdvajanja.

Usluge su sektor u kojem se češće dodjeljuju kreditna (88%), nego bespovratna sredstva (12%). Ovo se odnosi i na sektore industrije i energetike, dok se u sektorima poljoprivrede, razvoja preduzetništva i obrta, te turizma češće dodjeljuju bespovratna sredstva.

Kroz Analizu budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za

unaprjeđenje procesa dodjele, koju je izradio Institut, definirano je 12 preporuka do unaprjeđenja efikasnosti poticaja. Neke od tih preporuka su provedba analize stanja privrede i njenih realnih potreba prije dodjele sredstava, planiranje poticaja uz javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, transparentnost dodjele, usklađenost sa strateškim opredjeljenjima i unaprjeđenje kriterija za dodjelu. Nadalje, potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, primijeniti dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse, realno planirati sredstva i pravovremenu isplatu poticaja, utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i korisnike.

Da li je 17 miliona KM godišnjih poticaja za energetiku dovoljno da BiH bude regionalni lider po proizvodnji i izvozu električne energije?

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

BF

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search