U okviru inicijative Poslovni prostor BH, Institut za razvoj mladih KULT završio je istraživanje kojim su obuhvaćeni podaci 133 institucije vlasti i više od 600 miliona KM izdvojenih sredstava za poticaje privredi u BiH.

Krajem aprila ove godine Upitnik je dostavljen na adrese oko 260 institucija vlasti u BiH: svim općinama u BiH, kantonalnim, entitetskim i državnim ministarstvima koji u svom djelokrugu imaju privredu, službama za zapošljavanje, razvojnim bankama, pojedinim agencijama i dr. Više od 50% institucija dostavilo je odgovor.

upitnik1

Iako nije došlo do drastičnog smanjenja zbira ukupnih planiranih budžeta institucija koje su učestvovale u istraživanju u 2014. u odnosu na 2013., planirana i izvršena sredstva za poticaje privredi značajno su smanjena. Zabilježen je pad ukupnih izdvajanja za poticaje privredi od 19,47% u 2014. u odnosu na 2013. godinu, ili za 63.369.530 KM manje. Ukupno za poticaje privredi, i bespovratnih i kreditnih sredstava, planirana su 390.892.989,18 KM u 2013. g. odnosno 330.040.331,93 KM u 2014., dok su izvršeni poticaji iznosili 325.606.866,42 KM u 2013. odnosno 262.237.336,36 KM u 2014. Pored evidentnih manjih izdvajanja u 2014., podaci pokazuju i veliki nesrazmjer planiranih i izvršenih sredstava.

Istraživanje je pokazalo da je zabilježen pad ukupnih izdvajanja za poticaje privredi od 19,47% (63.369.530 KM ) u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Također, u istom periodu nije došlo do značajnijeg smanjenja zbira ukupnih budžeta institucija koje su učestvovale u istraživanju.

Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.

Kompletni rezultati istraživanja javnosti će biti predstavljeni u srijedu, 10. juna 2015. godine.

„Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj.“

Promotivni video Poslovni prostor BH - "Može bolje"

 

 

Dok se nastavljaju politička spoticanja oko pitanja od kojih građani BiH nemaju vidljive koristi, bh. privreda ostaje bez neophodne podrške i mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

Nedostatak radnih mjesta je prepoznat kao pitanje broj jedan u oblasti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.Javni sektor je prezasićen, a slaba domaća privreda u aktuelnom poslovnom ambijentu nema kapaciteta za značajnije širenje poslovanja i upošljavanje novih radnika. Strane direktne investicije već godinama ne bilježe ozbiljniji rast. Preduzetništvo i samozapošljavanje su nedovoljno razvijeni.

U BiH pet puta manje je malih i srednjih preduzeća (MSP) po glavi stanovnika od evropskog prosjeka. U Federaciji BiH, npr., na 10.000 stanovnika , prema službenim izvještajima, dolazi 90 subjekata MSP, dok ih u Sloveniji ima 568, u Mađarskoj 750, a u EU u prosjeku oko 500. BiH bilježi izuzetno mali broj razvojnih novoosnovanih preduzeća (start-up) u odnosu na zemlje u okruženju. Prema posljednjim istraživanjima (Bisnode BH) u 2014. broj takvih preduzeća u našoj zemlji drastično se smanjio, čak za 70 posto u odnosu na 2013., sa 8446 na 2536. Bilježi se i pad broja novoosnovanih preduzeća općenito. Prema podacima porezne uprave FBiH koje je objavio portal ekapija.ba, ukupan broj novoosnovanih preduzeća u 2014. godini u FBiH iznosio je 2.209, u odnosu na 2.385 firmi koliko je osnovano 2013. g., što predstavlja pad za 176. U istom periodu broj otvorenih obrta pao je sa 4.671 na 4.344 (za 327), dok se povećao broj zatvorenih poslovnica sa 1.451 na 1.637 (za 186). Istovremeno, u iz budžeta FBiH izdvaja se deset puta manje sredstava od zakonske preporuke za razvoj malog preduzetništva.

pp1

Bh. privrednici opterećeni su neadekvatnim sistemom naplate poreza i visokim nametima na rad zaposlenih, čak i za novozaposlene radnike, koji iz obrazovnog sistema izlaze nepripremljeni i njihova dodatna edukacija pada također na leđa poslodavca. Evidentna je sve lošija likvidnost privrede, nedostaje povoljnih obrtnih sredstava, sve je veća zaduženost bh. firmi dok istovremeno najveća dugovanja prema privredi bilježe institucije vlasti. Apsurd je i veći što sadašnjim sistemom plaćanja PDV-a po fakturisanju a ne po naplati robe ili usluge, privrednici kreditiraju državni aparat, unaprijed ga plaćaju čak i onda kada im za isporučeni posao duguje javna institucija.

Broj blokiranih računa privrednih subjekata raste iz godine u godinu. U BiH su krajem 2014. bila blokirana 67.253 računa poslovnih subjekata, a 41.474 firme imale su bar jedan blokiran račun. U novembru 2012. godine kada je Centralna banka BiH objavila prvi izvještaj o blokiranim računima, broj blokiranih računa iznosio je 58.038 a odnosili su se na 35.694 poslovna subjekta. Poređenja radi, prema istraživanju koje je pripremio Bisnode BH, u BiH blokadu je zabilježilo svako četvrto preduzeće, u Hrvatskoj svako sedmo, Srbiji svako osmo, a u Sloveniji svako trinaesto preduzeće. Ekonomski stručnjaci ukazuju da stalni rast broja blokiranih računa pravnih subjekata ukazuje na nelikvidnost i nesolventnost koja narušava finansijske tokove, uzrokuje pad proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja.

Prema procjenama poljoprivrednika, u BiH je tek četvrtina plodne zemlje, oranica, pašnjaka i nekultiviranog zemljišta, iskorištena. Kako poručuju iz udruženja poljoprivrednika, neophodna je bolja zakonska regulativa, sigurnost poljoprivrednika u slučaju prirodnih nepogoda, savremena mehanizacije koju poljoprivrednici ne mogu samostalno nabaviti, bolja infrastruktura i dobro upravljanje vodama, odgovarajući otkup, značajno veća i bolje usmjerenija budžetska izdvajanja za poticaje poljoprivredi i dr.. Ni minimalni poticaji često se ne usmjeravaju u strateške grane privrede, ne analiziraju se potrebe potrošača prema asortimanu i kvalitetu proizvoda, kako bi proizvođači znali za duži period šta da proizvode sa stanovišta potreba. Razvoj poljoprivrede navodi se kao strateško opredjeljenja vlasti, a trenutno se bilježi ogroman vanjskotrgovinski deficit u prehrambenim artiklima. Prema istraživanjima UNDP-a, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba, i ono što bi domaća snaga mogla sama proizvesti. Prema podacima iz izvještaja Vanjskotrgovinske komore, BiH uvozi skoro dvije i po milijarde maraka prehrambenih proizvoda. Proizvodnja voća i povrća u BiH je u 2014. bila za 35% manja u odnosu na 2013., prema podacima iz Godišnjeg izvještaja koji je napravila Vanjskotrgovinska komora BiH. Stvoreni ambijent je takav da se domaća proizvodnja gasi a otvara se prostor za određene uvozničke lobije, kako poručuju bh. poljoprivrednici i dodaju da imamo ljude koji bi željeli da se bave poljoprivrednom proizvodnjom kada bi im država za to obezbijedila kvalitetne uslove.

pp2

BiH obiluje turističkim potencijalima i kao takva ne bi smjela zaostajati za turistički mnogo razvijenijim zemljama u regiji. Međutim, turizam u bh. privredi je sedam puta manje zastupljen nego u konkurentnim zemljama okruženja. U BDP-u konkurentnih zemalja turizam sudjeluje približno s 14 posto, dok se taj postotak u BiH kreće nešto više od dva posto, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Samo u komparaciji s Hrvatskom, stojimo 7 puta lošije u odnosu na udjel u ukupnoj privredi, a u odnosu novca koji se u turizmu u Hrvatskoj obrće, čak 25 lošije. Veliki je nesrazmjer potencijala i ostvarenog rezultata.

Težak položaj privrede i nerazvijeno preduzetništvo imaju svoje uzroke. Prema uvjetima za pokretanja poslovanja padamo na dno svjetske ljestvice. Podaci GEM istraživanja (Globalni monitor preduzetništva) govore da BiH ima najniži ukupni rezultat Globalnog indexa poduzetništva (0,18) u odnosu na zemlje iz užeg regiona, te da je prekid poslovanja u BiH među najvećima u svijetu. U izvještajima uglednih međunarodnih kuća BiH se navodi kao negativan primjer motivacije za pokretanje biznisa, jer većina novih preduzetnika u preduzetništvo ulazi iz razloga nužnosti.

Firme početnice trebaju podršku, edukaciju, startni kapital, prostor, savjetovanje, nove tehnologije, praćenje i usmjeravanje. Prema istraživanju Međunarodne asocijacije za poslovnu inkubaciju (NBIA) procenat firmi koje su opstale za vrijeme boravka i nakon napuštanja inkubatora je 87%, dok je kod firmi koje nisu boravile u poslovnom inkubatoru procenat opstanka 35%. To znači da poslovna inkubacija daje tri puta veću mogućnost opstanka firmama. Poslovne inkubatori u BiH su malobrojni i za sada su budžetskoj nemilosti, a nisu obuhvaćeni aktuelnim programima podrške preduzetništvu. Prema objavljenoj analizi stanja, tek dvanaest poslovnih inkubatora djeluje danas u BiH. O značaju njihovog postojanja govori činjenica su od 1998. godine generirali više od 160 preduzeća, stvorena su 1304 radna mjesta, redovno pune budžete BiH i daju doprinos socio-ekonomskoj stabilizaciji građana BiH. Poslovni inkubatori trebali bi biti dio nacionalne strategije, međutim, očito je da u BiH nema razvijene svijesti o poslovnom inkubiranju kao značajnom instrumentu ekonomskog razvoja.

Privrednicima u BiH neophodni su finansijski poticaji. Dva od tri poslodavca, prema istraživanju koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje na uzorku od preko 2500 poslodavaca kažu da im trebaju poticaji za zapošljavanje novih radnika. Postojeći sistem dodjele poticaja privrednicima nije adekvatan. U poređenju sa zemljama okruženja, BiH bilježi znatno manja budžetska izdvajanja za poljoprivredu, poticaji kasne i često se ne isplaćuju u godini u kojoj su privrednici planirali njihov utrošak, upitno je i njihovo planiranje, velikim dijelom se ne usmjeravaju u perspektivne grane privrede koje bilježe rast i imaju potencijal da otvaraju nova radna mjesta, ne procjenjuje se učinak njihovog utroška i sl. Netransparentnost prilikom dodjela i brojne evidentirane afere dodatno ilustruju neuređenost ove oblasti.

Drvna industrija, koja je jedna od vodećih izvoznih grana bh. industrije, koja bilježi najveći vanjskotrgovinski suficit – izvoz je trostruko veći od uvoza - i konstantan rast, zapošljavajući preko 30 hiljada radnika, gotovo da je prepuštena sama sebi, gotovo bez ikakve stimulacije. Zbog nepotpune zakonske regulative koja na donošenje čeka godinama, čak im i sirovina u dovoljnoj mjeri nije dostupna.

Promotivni video u prilogu, koji je kreiran u okviru Inicijative „Poslovni prostor BH“, doprinos je promociji neophodnim rješenjima u oblasti podrške privredi i razvoju preduzetništva u BiH. Inicijativa između ostalog ima za cilj znatno poboljšane i budžetski ojačane entitetske programe podrške malom i srednjem preduzetništvu, te uređenje raspodjele različitih finansijskih poticaja privredi na svim nivoima vlasti.

Institut za razvoj mladih KULT, uskoro završava istraživanje o raspodjeli budžetskih poticaja za razvoj privrede u Bosni i Hercegovini, čiji će rezultati početkom juna 2015. biti prezentirani javnosti. Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.

pp3

„Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj.“

Promotivni video Poslovni prostor BH - "Može bolje"

Institut za razvoj mladih KULT, u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“, započeo je istraživanje o raspodjeli budžetskih poticaja za razvoj privrede u Bosni i Hercegovini. Cilj je da se analizira stanje u oblasti finansijske podrške privredi od strane institucija vlasti i kreiranje smjernica za usmjerenu podršku perspektivnim granama privrede.

Istraživanje se odnosi na budžetsku podršku privredi koju su institucije vlasti na svim nivoima pružale u 2013. i 2014. godini, u vidu bespovratnih (grant) i povratnih (kreditnih) sredstava. Upitnik o poticajima za razvoj privrede dostavljen je krajem aprila o. g. na adrese više od 250 (dvije stotine i pedeset) institucija vlasti u BiH: svim općinama u BiH, kantonalnim, entitetskim i državnim ministarstvima koji u svom djelokrugu imaju privredu, službama za zapošljavanje, razvojnim bankama, pojedinim agencijama i dr.

Upitnik sadrži pitanja o godišnjem budžetu institucije, zatim iznosu planiranih i izvršenih sredstava za podršku privredi, obliku podrške, sektorima privrede za koja su sredstva izdvojena te načinu njihove dodjele. Predmetna pitanja se primarno odnose na izdvajanja za privatni (privredni) sektor, ali su traženi i podaci o ukupnim izdvajanjima za javni privredni sektor (javna preduzeća i preduzeća s učešćem državnog kapitala), s ciljem komparacije izdvajanja. U posljednjem dijelu Upitnika ostavljana je mogućnost dostavljanja prijedloga poboljšanja u ovoj oblasti i razmjenu iskustava dobre prakse među institucijama.

Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.

„Poslovni prostor BH“ je inicijativa Instituta za razvoj mladih KULT, započeta s ciljem doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja, uz uključivanje šireg broja aktera iz poslovnog, javnog i civilnog sektora, kao i medija, udruženih u aktivnu, funkcionalnu i regionalno zastupljenu Mrežu. Namjera je da se utemeljenim i usmjerenim zakonodavno-zagovaračkim aktivnostima kreira povoljnija poslovna klima, između ostalog i kroz znatno poboljšane i budžetski ojačane programe podrške malom i srednjem preduzetništvu, uređenje raspodjele različitih budžetskih poticaja privredi te uvođenjem zakonskih olakšica kod naplate poreza i plaćanja doprinosa za novozaposlene.

PPBH slika upitnik

„Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Vlade Velike Britanije.“

Piše: Rusmir Pobrić

Najveći problem BiH je nezaposlenost. To više nikome nije nova vijest, ali je neophodno ponavljati je, iz nekoliko razloga. Jedan od njih jeste da bez obzira što je riječ o „staroj vijesti“, adekvatne reakcije nadležnih institucija koje su donijele vidnu korist građanima još nismo vidjeli. Drugi razlog je i činjenica da prvi put imamo službena opredjeljenja novih entitetskih vlasti, izrečena u ekspozeima premijera, da će politički prioritet u ovome mandatu biti ekonomija - ali i praksu da su se u prethodnom periodu prioriteti vlasti u BiH često znali neosnovano mijenjati, u skladu s dnevno-političkim potrebama i budžetskim rupama.

Službena statistika potvrđuje problem. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, u decembru 2002. broj nezaposlenih u FBiH bio je 277.281, a zaposlenih 404.690. U januaru 2015. broj nezaposlenih u FBiH iznosi 395.133 a zaposlenih 445.788. Razlika između broja zaposlenih i nezaposlenih 2002. bila je 127.409, a danas je ona 50.655. Odnos zaposlenih i penzionera trenutno je 1,14/1.

Međutim, umjesto da statistika, a posebno ova službena, bude korištena kao upozorenje i smjernica za učinkovitije djelovanje u BiH u javnoj političkoj komunikaciji statistike se nerijetko relativiziraju i negiraju. Tako u zadnje vrijeme često možemo čuti da službena statistika ne odražava stvarni broj nezaposlenih, da je više od 100.000 radnika u FBiH angažirano na crnom tržištu. Vrlo je moguće da su procjene približno tačne, ali s druge strane morali bismo uzeti u obzir i jednako isticati sve zaposlene koji rade za minimalne plaće koje ne mogu pokriti njihovu potrošačku korpu, a posebno one koji rade ali ne dobivaju plate - njihov broj je možda i veći od broja radnika na crno, a teško ih možemo smatrati adekvatno zaposlenim osobama.

Nedostatak radnih mjesta, ili nedostatak poslova, identificirano je kao pitanje broj jedan u oblasti zapošljavanja. Nedavno su iz Udruženja nezaposlenih u BiH poručili da dok god se ne stvori povoljan ambijent za otvaranje novih radnih mjesta, nezaposlena lica nemaju nikakve šanse. Šta znači „povoljan ambijent“? Spomenuti ekspozei entitetskih premijera sadrže dosta detaljne odgovore na pitanje „povoljan ambijent“. Svježi primjer, ekspoze novog premijera FBiH Fadila Novalića prava je novina u političkoj retorici u BiH. Njegovo obraćanje nije bilo uopćeno, bazirano je na brojkama, egzaktnim pokazateljima, službenim izvještajima, otvorilo je velike privrednopolitičke teme i najavilo ozbiljne intervencije.

Kratko ću se osvrnuti na neke značajne dijelove ekspozea. Novi premijer je otvorio pitanje ogromne javne potrošnje i neophodnosti donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Spomenuo je i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama tržišta rada. Govorio je i o odgovornijem utrošku javnih sredstava, te realnijem planiranju budžeta. Kroz smanjenje opterećenja na rad predvidio je i smanjenje neformalnog sektora ekonomije, posebno pojašnjavajući olakšavajuće mjere za prvo zapošljavanje. Kada je riječ o PDV-u i drugim porezima, osvrnuo se na postojanje potrebe za boljom naplatom javnih prihoda. Redom je navodio aktivnu ulogu biroa za zapošljavanje, čišćenje evidencije nezaposlenih, sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja, obuku i aktivno traženje posla, zatim ukidanje parafiskalnih nameta, ubrzavanje procedure registracije preduzeća, uvođenje mladih u privredne tokove, problem nelikvidnosti bh. firmi. Govorio je i o uređenju oblasti koncesija, šumama i potencijalu drvnoprerađivačke industrije, javnoprivatnom partnerstvu, poljoprivredi, domaćim proizvodima, turizmu, sektoru malog i srednjeg preduzetništva, te nedostupnosti povoljnih kreditnih sredstava, borbi protiv korupcije i pravednijoj raspodjeli socijalnih izdvajanja.

Dakle, novi premijer je jezikom privrednika objasnio šta je sve potrebno za „povoljan poslovni ambijent“, neophodan za otvaranje novih radnih mjesta.Istina, poručio je na kraju da moramo biti strpljivi. Sigurno je da ovoliki broj neophodnih mjera za uređivanje zapuštenog „poslovnog prostora BiH“ iziskuje vrijeme. Međutim, kriza je, ne samo ekonomska, već i kriza duha, vlada sveopća apatija, mladi ljudi, oni najbolji koji su konkurentni na svjetskom tržištu rada, napuštaju domovinu, čime bilježimo gotovo nenadoknadiv gubitak. A upravljanje krizom, kako pojašnjavaju ekonomski stručnjaci, iziskuje kao prvu fazu prinudne mjere i brze koristi i rezultate, prije sistemskih reformi i stabilizacije, povratka na normalno stanje i sprečavanje nove krize. Brze mjere su neophodne da slome beznadežnost i vrate povjerenje mladih ljudi u institucije vlasti i bolje sutra.

Možemo li očekivati brze mjere? Nažalost, usvojeni Budžet FBiH za 2015. – dijelom prihvatajući činjenicu da je „naslijeđen“ - ne obećava reformu. Sredstva Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta za „subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima“ umanjena su sa 4.291.000 na 3.700.000, a taj je novac – kojeg je godinama sve manje a po zakonu bi ga trebalo biti sve više - kroz adekvatan programski pristup, trebao biti ključan za razvoj privatnog preduzetništva u BiH. Prema nekim analizama, za javna preduzeća se iz budžeta izdvaja i do 10 puta više sredstava nego za privatna. Za poljoprivredu se i ove godine kao i ranijih godina izdvajaju značajna sredstva, ali je očito, s obzirom na loše stanje u poljoprivrednom sektoru, kako to navodi i aktuelna Strategija razvoja FBiH, da je neophodno njihovo bolje usmjeravanje. Predizborne ali i postizborne optimistične najave olakšica plaćanja PDV-a (plaćanje PDV-a po naplati i produženje roka plaćanja), čini se da više nisu aktuelne! Nasuprot toga, sve više je glasova koji zagovaraju povećanje PDV-a, ne davajući nam detaljnije analize i procjene rizika, koliko bi to ugrozilo i onako slabu platežnu moć krajnjeg kupca, običnog čovjeka, ali i privredne subjekte.

Za kraj, može se reći da za sada imamo dobre najave i precizna i mjerljiva obećanja novih vlasti. Prvi indikatori, od nepovoljne budžetske slike za preduzetništvo do promjene retorike o ključnim pitanjima, poput PDV-reforme, nisu optimistični. Međutim, tek je početak i možda već prvi rebalans budžeta do ljeta, ili prvi zakon koji rastereti malog privrednika i novozaspolenog, dokažu da politika može biti drugačija, na strani nezaposlenih i na usluzi onima koji privređuju.

Tekst objavljen u Dnevnom avazu 06.04.2015.

Sastanak Upravnog odbora Mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH održan je 31. marta 2015. g. u prostorijama Instituta za razvoj mladih KULT. Sastanku su prisustvovati Aida Zejčirović (Bolji posao d.o.o.), Almedina Selimović (Udruženje nezaposlenih Otium), Dragana Šobot (Opština Istočna Ilidža), dr. Asim Ibrahimagić (Agencija za rad i zapošljavanje BiH) te predstavnici/e inicijative Poslovni prostor BH Lejla Brutus i Rusmir Pobrić. Tokom sastanka utvrđen je prijedlog Akcionog plana Mreže za 2015. g. te su započete aktivnosti u vezi s istraživanjem o poticajima za privredu u BiH. Upravni odbor je istaknuo da je situacija u vezi sa stanjem privrede i zapošljavanjem u BiH poražavajuća te da je neophodno napraviti korake koji će voditi njihovom poboljšanju.

 

Predstavnici projekta „Poslovni prostor BH“ (PPBH) Lejla Brutus i Rusmir Pobrić sastali su se danas s predstavnicama Udruženja nezaposlenih „Otium“, predsjednicom Indirom Smajlović i koordinatoricom Udruženja Almedinom Selimović. Povod sastanka bila je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koju je Udruženje „Otium“ uputilo prvobitno Vladi FBiH a potom i Predstavničkom domu PFBiH, a na koju nisu dobili zvaničan odgovor.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search