Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta ove godine za pomoć i podršku privredi izdvojit će blizu 5 miliona maraka.

Na press konferenciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i Instituta za razvoj mladih KULT, koja je 19.05.2016. godine održana u prostorijama Networksa, predstavljeni su načini prijave, kriteriji odabira korisnika, te oblasti u kojima će se sredstva dodjeljivati.

Javni poziv za odabir korisnika grant sredstava tekućih transfera FMRPO-a, kojeg ministarstvo redovno raspisuje na godišnjem nivou, objavljen je na web stranici ministarstva, a sredstva će se dodjeljivati za:

-               Poticaj poduzetništvu žena,

-               Poticaj poduzetništvu mladih,

-            Poticaj inovatorima-pojedincima,

-               Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture,

-               Poticaj projektima koje finansiraju EU i drugi strani donatori,

-               Poticaj udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama,

-               Tehničko usklađivanje (uvođenje ISO i HACCP standarda i osiguranje CE znaka)

-               Poticaj tradicionalnim i starim obrtima,

-               Poticaj novoosnovanim subjektima MSP,

-               Jačanje konkurentnosti tehnološki savremenih subjekata MSP-a.

Kako je istakao ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, veoma je značajno da će kroz ovaj Javni poziv sredstva biti dodijeljena i budućim srednjoškolcima koji se planiraju školovati za deficitarna zanimanja.

Press FMRPO11

Veliki je broj mladih osoba koje bi željele pokrenuti vlastiti posao, ali mnogi od njih nemaju novčana sredstva koja su im za to potrebna. Zato je ovaj Javni poziv veliki podsticaj mladima koji u ovoj zemlji nešto žele napraviti – istakao je Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

Institut za razvoj mladih KULT pružit će ministarstvu tehničku, savjetodavnu i koordinacionu podršku u procesu informisanja mladih, žena, te osoba sa novoosnovanim biznisima, prvenstveno o načinima prijave na poziv.

Kako je kazala Ajka Baručić, voditeljica inicijative Poslovni prostor BH, koju realizuje Institut, mala i srednja preduzeća su ključni generatori radnih mjesta i toga bi svi trebali biti svjesni, posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da je oko 500.000 nezaposlenih u BiH, a da sve više mladih napušta zemlju. Zato su ključ razvoja mladi koji osnivaju preduzeća.

Rok za prijave na Javni poziv je 17.06. 2016. godine, a javni poziv dostupan je na: www.fmrpo.gov.ba

Press FMRPO22

„Kvalitet – Recept za uspjeh“ bila je tema ovogodišnjeg četvrtog Foruma o domaćoj proizvodnji koji je održan u Banja Luci. U panel diskusiji održanoj tokom samog Foruma učestvovali su predstavnici privrednog sektora, vladinih i nevladinih organizacija, predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, Klub potrošača TK, te domaćih  proizvođača.

Kako je zaključeno tokom diskusije, osnovni preduvjet za što uspješniji doprinos razvoju i kupovini domaćih proizvoda je kvalitet. Kontinuirano unapređivanje kvalitete po EU standardima zasigurno bi povećalo broj kupaca, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

Velika pažnja posvećena je poboljšanju kvalitete pojedinih proizvoda ali i važnosti brendiranja već postojećih kvalitetnih proizvoda.. Panelisti su govorili i o pravnim regulativama, te standardima EU bez kojih zasigurno ne bismo mogli preći granice Bosne i Hercegovine.

Forum 387

Učesnici Foruma pozvali su domaće proizvođače da posebnu pažnju poklone kvaliteti, a građane na kupovinu domaćih proizvoda, jer se samo tako može unaprijediti prosperitet Bosne i Hercegovine.

Nakon panel diskusije organizovana je i posjeta kompaniji Vitaminka i Univerzitetu Apeiron.

4. Forum o domaćoj proizvodnji prati i najveća Kampanja mladih BiH putem koje mladi ljudi na društvenim mrežama promovišu domaću proizvodnju. Promocija se nastavlja „SELFIE kampanjom“, u toku koje svi građani mogu slati svoje selfije sa domaćim proizvodom, po njihovom izboru, na e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili na Facebook stranicu "Forum o domaćoj proizvodnji".

Selfie kampanje je zapravo takmičenje u kojem će autor fotografije sa najviše lajkova dobiti vrijednu nagradu, te priznanje i titulu "Ambasadora domaće proizvodnje".  Najbolja i najaktivnija organizacija dobit će priznanje na završnoj manifestaciji kampanje, kojoj će prisustvovati svi predstavnici partnerskih organizacija.

Forum je organizovao Studentski poslovni klub Internacionalnog Burch univerziteta u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, Univerzitetom Apeiron i Udruženjem „Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH“.

Jedan od partnera događaja je i Institut za razvoj mladih KULT, koji podržava inicijative mladih ljudi, a naročito one koje doprinose promicanju razvoja ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta.

U Banja Luci će 13. maja 2016. godine biti održan četvrti po redu Forum o domaćoj proizvodnji . Forum o domaćoj proizvodnji u BiH nastao je kao rezultat studentske ideje i aktivizma, a s ciljem da se na jednom mjestu okupe svi važniji subjekti domaće privrede, te kroz konstruktivan dijalog ukaže na tekuće probleme domaćih proizvođača i moguća rješenja. Jedan od ciljeva je i da se podigne svijest studenata i šire javnosti, kako o važnosti domaće proizvodnje, tako i o kupovini domaćih proizvoda.

Organizator Foruma je Studentski Poslovni klub, a podršku su pružile i Privredne komore Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, Univerzitet Apeiron, Udruženje „Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH“, te Institut za razvoj mladih KULT.

Kampanja 387 web

Poslovni klub je prvi klub na Internacionalnom Burch univerzitetu osnovan od strane studenata Fakulteta za ekonomiju i društvena istraživanja. Klub je osnovan u svrhu povezivanja znanja stečenog na univerzitetu i stvarnog poslovnog svijeta, ali i u svrhu pripreme studenata za buduće poslovne izazove.

Forum o domaćoj proizvodnji bit će održan u prostorijama Privredne komore Republike Srpske, a počinje  u 9 sati.

Institut za razvoj mladih KULT intenzivno zagovara izmjene Zakona o PDV-u. U toku je akcija potpisivanja pisma podrške procesu izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine, a pismo podrške do sada je potpisalo oko 30.000 privrednika okupljenih oko privrednih i obrtničkih komora, te udruženja koja u fokusu svog rada imaju pomoć privredi.

Pismo podrške prvenstveno je namijenjeno privrednicima, a među potpisnicima su predstavnici Privrednih i Obrtničkih komora iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara, TK, SBK, USK, PK. Podršku inicijativi pružili su i predstavnici Privrednih komora FBiH i RS, Udruženje poslodavaca FBiH, Udruženje Kupujmo i koristimo domaće, te Udruženje za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih privrednih odnosa.

Izmjene Zakona o PDV-u neophodne su i prema izjavama Mire Džakule, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji je o ovoj problematici govorio na nedavno održanom „Ekonomskom forumu Jahorina 2016.“. Kako je istakao, PDV u BiH temeljen je na šestoj direktivi Vijeća Europe koja je  stavljena van snage, a 112 direktiva je ključna za taj porez u EU, pa će tako naša zemlja, stoga što ide ka EU, morati kompletno promijeniti Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

porezi

Institut za razvoj mladih KULT zalaže se za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojim bi poreski obveznici, oni koji ostvaruju godišnji promet do milion maraka, PDV plaćali nakon što naplate svoja potraživanja, a ne do 10. u mjesecu, kako to trenutni zakon nalaže. Izmjene bi se odnosile i na rješavanje pitanja prava na odbitak ulaznog PDV-a.

Prema trenutnim zakonskim propisima, poslodavci su dužni izmiriti porezne obaveze, iako nisu naplatili svoja potraživanja. To u konačnici čini brojne poslovne subjekte nelikvidnim, te često dovodi do prestanka poslovanja.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Pismo podrške za izmjene Zakona o PDV-u potpisali su i predstavnici Privredne i Obrtničke komore Kantona Sarajevo.

Inicijativu potpisivanja pisma podrške početkom aprila pokrenuo je Institut za razvoj mladih KULT, kako bi intenzivirao proces izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine.

Za svega pet dana, pismo je potpisalo više od 20.000 privrednika okupljenih oko privrednih i obrtničkih komora, te udruženja koja u fokusu svog rada imaju pomoć privredi. Inicijativu su podržali i predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH koje broji oko 25.000 članica, a koje imaju više od 100.000 zaposlenih.

Institut za razvoj mladih KULT zalaže se za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojim bi poreski obveznici PDV plaćali nakon što naplate svoja potraživanja, a ne do 10. u mjesecu, kako to trenutni zakon nalaže.

pdv

Trenutni zakonski propisi stvaraju poslovno okruženje u kojem mala i srednja preduzeća često prestaju sa poslovanjem, te su izmjene neophodne.

Institut će sa prikupljanjem pisama podrške nastaviti i u maju, ali i sa zagovaranjem izmjena Zakona o PDV-u kod predstavnika vlasti.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Akcija potpisivanja pisma podrške procesu izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine još uvijek traje.

Inicijativu potpisivanja pisma podrške pokrenuo je Institut za razvoj mladih KULT kako bi intenzivirao proces izmjene Zakona o PDV-u.

Pismo podrške prvenstveno je namijenjeno privrednicima, a od pokretanja inicijative potpisalo ga je više od 20.000 privrednika okupljenih oko privrednih i obrtničkih komora, te udruženja koja u fokusu svog rada imaju pomoć privredi. Potpisali su ga i predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH koje broji oko 25.000 članica, a koje imaju više od 100.000 zaposlenih.

Među potpisnicima pisma podrške su i predstavnici Privredne i Obrtničke komore Kantona Sarajevo, Privredne komore Banja Luka, Privredne komore TK, Privredne komore USK, te brojni privrednici koji su odlučili samostalno dati podršku inicijativi.

pdvvv

Institut za razvoj mladih KULT zalaže se za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojim bi poreski obveznici, oni koji ostvaruju godišnji promet do milion maraka, PDV plaćali nakon što naplate svoja potraživanja, a ne do 10. u mjesecu, kako to trenutni zakon nalaže.

Prema trenutnim zakonskim propisima, poslodavci su dužni izmiriti porezne obaveze, iako nisu naplatili svoja potraživanja. To u konačnici čini brojne poslovne subjekte nelikvidnim, te često dovodi do prestanka poslovanja.

Institut nastavlja sa prikupljanjem pisama podrške, ali i sa zagovaranjem izmjena Zakona o PDV-u kod predstavnika vlasti.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Ajka Fotografija copy copy copyZakonom o porezu na dodanu vrijednost BiH je uređeno da su privrednici dužni platiti PDV od 1. do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, bez obzira da li su naplatili svoje proizvode i usluge od kupaca. Dakle, privrednici moraju, prije svega, platiti državi 17% od prodajne cijene prodanog proizvoda ili usluge, iako od kupaca još uvijek nisu dobili novac za te iste proizvode i usluge. Nerijetko, period naplate potraživanja od kupaca je vrlo neizvjestan i traje dugo, čak po nekoliko mjeseci i godina ili potraživanja nikada nisu naplaćena. Privrednici i pored toga, moraju iznaći načine da isplate plaće i pripadajuće doprinose za svoje uposlenike, pokriju operativne i druge troškove poslovanja. U svemu tome, teško da ostaje nešto za ulaganje u rast, razvoj, nova zapošljavanja, inovacije i sve što nameću savremeni trendovi poslovanja. Vrlo često se privrednici zadužuju kod banaka da bi pokrili sve troškove, a time dalje produbljuju problem sa visokim kamatnim stopama i poteškoćama u praćenju dinamike otplate kredita. Ovakvim problemima najviše su opterećeni mali privrednici. Bosanskohercegovački privrednik koji je pokrenuo svoj vlastiti biznis, zaposlio samog sebe, zaposlio druge ljude, uplaćuje poreze koji odlaze u državni budžet za podmirivanje troškova državne administracije a bori se da opstane. Brojne su negativne statistike koje svjedoče nepovoljnosti poslovnog ambijenta u kojem domaća privreda djeluje. Takvom destimulirajućem poslovnom okruženju, u kojem privreda pokušava da preživi, doprinosi zasigurno i postojeći sistem plaćanja PDV-a po izdatoj fakturi.

Pojedine europske zemlje pomažu likvidnost malih i srednjih preduzeća kroz uvedeni sistem plaćanja PDV-a prema naplaćenoj fakturi. To ustvari znači da privrednici plate PDV državi tek kada i oni sami naplate fakturu od svojih kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili. Ovaj sistem, međutim, uređuje i drugu stranu medalje. Odnosno, privrednici imaju pravo da im se odbije ulazni PDV za kupljene i primljene robe i usluge od dobavljača tek kada plate fakturu svojim dobavljačima. U nekim zemljama Evropske unije ovakav sistem se primjenjuje godinama, a najduže od 1995. u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Zemlje koje primjenjuju ovaj sistem su odredile prag za porezne obveznike na temelju godišnjeg prometa koji u pojedinim slučajevima iznosi do 2 miliona eura (npr. Španija, Irska, Italija), do 1,6 miliona eura (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo) ili najčešće do pola miliona eura kakav je slučaj u Bugarskoj, Portugalu i Rumuniji. Prag može biti i niži, pa u Austriji iznosi 110.000 eura, a u Slovačkoj 100.000 eura, u Sloveniji 400.000 eura. I pojedine zemlje regiona nedavno su takođe uvele ovaj sistem plaćanja PDV-a za malu privredu, pa pravo na korištenje ovog sistema u Srbiji od 2013. godine i Hrvatskoj od 2015. godine imaju poreski obveznici koji godišnje ostvaruju do oko 400.000 eura. Dodatno se mogu propisati i drugi uslovi. Najčešće, zemlje su odredile da se ovaj sistem ne može koristiti za uvozne i izvozne isporuke roba i usluga, zatim da poreski obveznici moraju imati podmirene sve obaveze za javna dugovanja ili samo za PDV iz perioda koji prethodi ulasku u sistem, te da poduzetnik ne smije biti evidentiran kao prekršitelj propisa vezanih za PDV i sl. Sistem plaćanja prema naplaćenim fakturama je opcion za primjenu, odnosno privrednici koji ispunjavaju uslove dobrovoljno odlučuju hoće li ga primjenjivati. Period primjene te izlazak iz sistema (uz određene uslove, ovisno o zemlji) kreće se od 6 mjeseci do 4 godine. Međutim, svim je zemljama zajedničko da izlaskom iz sistema moraju u određenom periodu podmiriti sve porezne obaveze, osim kada se postupa po propisima vezanima uz likvidaciju ili stečaj.

Inicijativa o izmjeni Zakona o PDV-u u kontekstu uvođenja sistema plaćanja PDV-a prema naplaćenim fakturama se već nekoliko posljednjih godina spominje od strane privrednih i obrtničkih komora, udruženja poslodavaca i privrednika. Konkretnije korake je u tom pogledu ove godine poduzeo Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku neformalne Mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH, koji je pozvao privrednike, privredne i obrtničke komore i udruženja poslodavaca da potpisivanjem pisma podrške podrže ovakvu inicijativu, sa namjerom da se prijedlog izmjena Zakona uputi u zvaničnu proceduru. Privrednici objašnjavaju kako bi im ovakav način izvršenja PDV obaveze uvelike olakšao tekuće poslovanje, unaprijedio likvidnost i protok novca, a dugoročno stvorio preduslove za nova zapošljavanja i razvojne investicije. Postavlja se pitanje da li postoji spremnost vlasti da se pozabavi ovim osjetljivim područjem, s obzirom da se državni budžet većinski puni od indirektnih poreza kojima pripada i porez na dodanu vrijednost. S obzirom da je Zakon o PDV-u donesen 2006. godine, odnosno da je uveden novi poreski sistem koji je zamijenio prethodno važeći sistem poreza na promet, razumno je očekivati da se nakon 10 godina njegove primjene ipak počne promišljati o inoviranju u kontekstu pomoći privredi, ali i kontekstu poboljšane dugoročne naplate PDV-a do koje bi opisana izmjena mogla dovesti.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search