Najnoviji izvještaj Freedom House, koji mjeri demokratski kapacitet i stanje demokratije u zemljama Centralne Evrope i Centralne Azije, ukazuje da je Bosna i Hercegovina u 2022. godini nazadovala u odnosu na sve prethodne godine, a pri čemu su korupcija i stanje u pravosuđu naznačene kao oblasti zbog kojih je BiH najgore je ocijenjena zemlja Zapadnog Balkana. Napori u borbi protiv korupcije su ocijenjeni padom sa 3,00 na 2,75 zbog sistematske korupcije koja i dalje ostaje nekontrolirana, što je potkrijepljeno primjerom nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou ove godine, kao što su hapšenje visokopozicioniranog nosioca javne funkcije te ignoriranjem tužbe koju je podnijela organizacija civilnog društva protiv jednog člana Predsjedništva. BiH je prema Indeksu percepcije korupcije, kojeg mjeri Transparency International, za 2020 i 2021. godinu (Corruption Perception Index – CPI) zauzimala treće najgore mjesto u Evropi a 110. mjesto od 180 država u svijetu te je ovo treća godina zaredom da BiH, za razliku od država u okruženju, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi. U konačnici, ovakvo je stanje utjecalo da se nivo demokratičnosti BiH ocijeni sa 3,21 u odnosu na 3,29 iz prethodne godine. Razloge za ovako loše rezultate koje bilježi BiH moguće je potražiti i u odsustvu donošenja odgovarajućih zakonskih propisa i strateških dokumenata koji bi se odnosili na suprotstavljanje korupciji. Također, izostanak krivičnih presuda za kriminal i korupciju na sudovima u BiH doprinosi veoma lošem pozicioniranju i rezultatima BiH, iznesenima u istraživanjima koje provode različite međunarodne organizacije.
Zahvaljujući radionicama s mladima u okviru inicijative #ReciNEkorupciji u Kantonu Sarajevo koju Institut za razvoj mladih KULT od septembra 2021. godine provodi u saradnji sa Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, a uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, mladi su se kroz prezentacije, studije slučajeva, tematski kviz i diskusije mogli upoznati sa pojavnim oblicima korupcije, ali su i sami davali primjere za prepoznate koruptivne radnje i navodili svoje stavove i mišljenja o tome kako korupcija šteti njima i drugim građanima.
Mladi su okarakterizirali korupciju kao svaki oblik zloupotrebe moći radi lične ili grupne koristi, a na štetu javne dobrobiti, čin kojim se, suprotno javnom interesu, bez sumnje krše moralne i pravne norme, te povrjeđuju temelji vladavine prava, a koji se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja – prisutna je u javnim institucijama, privatnom sektoru, u politici, u medijima ali i u privrednom sektoru. Učesnici radionica su bili zainteresirani za temu korupcije, ali su isticali nedostatak obrađivanja ove teme kroz formalno, pa čak i neformalno obrazovanje.
Mladi prepoznaju da korupcija podriva povjerenje u demokratske institucije i vladavinu prava, te čini naše društvo manje jednakim i stanovnike tjera na rub siromaštva i socijalne isključenosti. Stavovi mladih o tome zašto ih se korupcija tiče ukazuju na percepciju direktne povezanosti korupcije i ugrožavanje ljudskih prava, te činjenicu da su u korumpiranim društvima socijalno ugroženi članovi društva praktično diskriminirani i onemogućeni u ostvarenju osnovnih prava: na zdravlje, školovanje, zaposlenje a što ugorožava šanse za razvoj, rast i sigurnost, kako pojedinca, a tako i cijelog društva.
S učesnicima radionica razgovaralo se i o razlikama između naše domovine i ostalih država, koristeći se izvještajima Freedom House-a, koji mjeri demokratski kapacitet i stanje demokratije u zemljama Centralne Evrope i Centralne Azije, te podacima koja prikuplja Transparency International, u nastojanju da i oni sami shvate suštinu i srž problema, ali i njegovo rješenje.
Jedna od učesnica radionice “Protiv korupcije se boriš kada progovoriš” je podijelila svoje razmišljanje o tome zašto je u našoj domovini u tolikoj mjeri zastupljena korupcija i nepotizam, gdje je diskusija usmjerila učesnike da ispituju svoju ličnu ulogu u borbi protiv korupcije i propituju premisu “da pojedinačnim djelovanjem ništa ne možemo promijeniti”. Zaključak i poruka koju su mladi poslali je da „Jednom kada shvatimo da mijenjajući sebe kao društvenu jedinku i svoje postupke možemo utjecati i na promjenu u društvu, opće stanje će se poboljšati. Sebe mijenjamo i ako progovorimo o temama koje su bolest društva, a koje su općeprihvaćen oblik ponašanja. Šutnjom postajemo saučesnik“.
Da ne bismo bili saučesnici, da ne toleriramo koruptivne prakse kao prihvatljive, da ne dopustimo da prolaze nekažnjeno, da ne dopustimo da granica između onoga što je dobro i loše – između onoga što je etički i neetički, ili čak i kada predstavlja zločin bude mutna i maglovita, moramo znati kako prepoznati korupciju, kome i kako je prijaviti.
Kroz naš kviz saznaj bitno i #Reci NE korupciji!
Ostavi komentar