Europska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Ulazak BiH u Europsku uniju je tema koju unatrag desetak godina često spominjemo u javnosti, među svim generacijama, praktično na svim mjestima od sjednica svih razina vlasti u BiH do svakodnevne kave s prijateljima. No, što to stvarno znači za nas koji živimo na vratima europske zajednice?
Piše: Katarina Vučković
Istraživanja u BiH koja se bave mladima ne pitaju mlade jesu li za ulazak zemlje u EU ili ne, jer to nam je teško pitanje. Bojimo se valjda što će mladi reći ili nam oni već neko vrijeme govore svojim odlaskom, dijelom povratkom i idejama koje donose u bosanskohercegovačko društvo.
Mišljenje Europske komisije o BiH je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine. Pokazatelje je to da je EU spremna dati podršku zemlji u provedbi neophodnih reformi kako bi lakše i jednostavnije prošla svoj put integracije. Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji.
Ključni prioriteti obuhvaćaju područja funkcionalne demokracije, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave. Nažalost, od izrečenih preporuka 2019. BiH nije napravila puno pomaka u ispunjavanju ovih prioriteta, građani nam o ovome ne znaju mnogo, a mladi još manje. O ovome ne učimo u formalnom obrazovanju, iako se svi prioriteti tiču unaprjeđenja svakodnevnog života i boljih uvjeta za razvoj društva. Mladi nikako ili vrlo malo znaju koliko ih se ovo tiče te na koji način mogu sudjelovati u ovim koracima važnim zemlju.
No bavili se mi Europskom unijom ili ne, EU se itekako bavi nama ali i mladima, pa i mladima iz BiH. Koliko su u ovom trenutku mladi važni za Europsku uniju govori i činjenica da je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.
Što to znači za mlade u BiH u ovom postkonfliktnom, postpandemijskom, društveno i politički poljuljanom bh. društvu u Europi u kojoj se dešavaju novi sukobi? Pitanje je na koje trebaju sebi odgovoriti i mladi ali i BiH vlasti.
Iako ovakvo označavanje godine i predloženi programi ne mogu se u potpunosti i neposredno koristiti u Bosni i Hercegovini, način na koji mladi u EU adresiraju pitanja mladih, kroz godinu mladih, itekako može utjecati na njihove vršnjake u BiH. Uzimajući u obzir da BiH dijaspora ima mnogobrojne mlade važnost prilika za dijalog i slanja poruka potrebnih za razvoj bh. društva i uloge mladih ovdje može biti vrlo značajno.
Zato je važno da su i mladi, omladinske organizacije i organizacije koje se bave mladima, ali i vlasti u BiH vlasti upoznati sa Europskom godinom mladih. Na koncu, mladi u neposrednom susjedstvu i u Hrvatskoj i Srbiji već uvelike koriste prilike koje ovo značajno obilježavanje nudi.
Zašto i kako Europska godina mladih?
U rujnu 2021. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će 2022. godina biti Europska godina mladih. Početkom prosinca Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o tome da se 2022. proglasi Europskom godinom mladih.
Ovako označena godina jedinstvena je prigoda za dijalog s mladima o njihovom viđenju vlastite uloge u europskoj budućnosti i zajedničkim koracima koje vlasti u EU i mladi mogu poduzeti kako bi učešće mladih
u društvu postalo trajni dio programa Europske unije. Upravo kroz ovako obilježenu godinu ističu se postignuća programa Erasmus + i Europske snage solidarnosti, u kojima dijelom sudjeluje i BiH. U okviru obilježavanja Europske godine mladih i s ciljem stvaranja još više mogućnosti za mlade povećan je budžet za oba programa kroz dodatnih 8 milijuna eura. Kroz obilježavanje Europske godine mladih Europska komisija i Europski parlament će posebnu pažnju posvetiti položaju mladih iz ruralnih područja, mladih iz osjetljivih skupina društva, mentalnom zdravlju mladih, te pokazati mladima nove aspekte i prilike zelene i digitalne budućnosti Europe. Namjera Europske komisije kroz aktivnosti je slušati mlade, njihove ideje i vizije za bolju i održiviju budućnost.
Aktivnosti kroz obilježavanje godine mladih organiziraju nacionalni koordinatori u svakoj državi članici zajedno s Europskom komisijom i organizacijama civilnog društva, a nadzor nad aktivnostima provodi Europski parlament. Ovo uključuje konferencije, inicijative koje potiču ulogu mladih u kreiranju politika, kampanje o inkluzivnoj, zelenoj i digitalnoj Uniji, kao i provedbu istraživanja o položaju mladih u EU-u. Europska komisija pokrenula je posebnu podstranicu posvećenu obilježavanju godine mladih Što je Europska godina mladih? na Europskom portalu za mlade, te cijelu priču dodatno promovira prema mladima na društvenim mrežama, ali i kroz rad nadležnih institucija u svim zemljama članicama, te drugim zemljama u Europi. Na ovoj pod stranici dostupan je i odjeljak o politici za mlade gdje se mogu pronaći sve nove i postojeće europske politike koje se odnose na mlade. Na stranici se mogu preuzeti i promotivni materijali, vidjeti aktivnosti koje pokreću i vode mladi u cijeloj Europi ali i zemljama u okruženju ne ovisno iz kojih fondova se te aktivnosti financiraju. Na mapi aktivnosti još nema ni jedne iz BiH, možda je aktivnosti vas koji ovo čitate prva ?
A što kad bi samo na 365 dana imali godinu mladih u BiH?
Visoki predstavnik EU Jospe Borrel je tokom svoje posjete 2020. u BiH posebno isticao važnost prilika za mlade u BIH govoreći kako upravo mladi posebno zaslužuju da im se pruže prilike za napredak i za njihov doprinos budućnosti Bosne i Hercegovine.
Zamislite da naše vlasti proglase i potpuno posvete godinu mladima. Što ako bismo imali BiH godinu mladih 2023.? Zamislimo što bi sve mladi u BiH ponudili kroz aktivnosti u 365 dana da podrže razvoj 14 preporuka EU za BiH, te tako budu aktivni sudionici donošenja odluka na BiH putu u europskim integracijama.
Kroz redovne aktivnosti na taj način BiH bi mogla ne samo sudjelovati u ovoj široj slici poput godine mladih nego jasno istaknuti koliko joj je važno da se glas svih mladih čuje, da ih se pita te da se potencijal koji sada često nude upravo zemljama EU bude korišten za dobrobit i razvoj zemlje.
Ostavi komentar