Institut za razvoj mladih KULT odranije koristi online alate za produktivniji i brži rad, ali provođenje interaktivnih modula Uči, Misli i Djeluj! obuke za omladinske lidere i liderice u online svijetu, bio je poseban izazov. Trenutna situacija sa pandemijom virusa COVID-19 dovela je do provođenja online nastave u svim obrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, koje su sa manje ili više uspjeha odgovorile novom izazovu. Značajan broj polaznica i polaznika obuke UMiD trenutno prati online nastavu, koju organizuju srednje škole i fakulteti.
Je li i koliko je zahtjevno pratiti online nastavu, te o iskustvima sa online nastavom u formalnom i neformalnom obrazovanju pitali smo polaznice UMiD-a 15, koje su prisustvovale online modulu održanom od 23. do 25. aprila 2020. godine? Upravljanje projektnim ciklusom, kojim smo se bavili tokom četvrtog modula, ima za cilj pripremiti polaznike/ce za provođenje lokalnih građanskih inicijativa (LGI).
Mia Tučić, učenica Gimnazije u Travniku kaže da mnogo toga zavisi od profesora.
„Kada govorimo o formalnom obrazovanju, neki profesori se potrude napraviti čas zanimljivim, ali su rijetki. Većina podijeli učenicima prezentacije da urade kako bi dobili ocjene, a dok neko prezentuje svoju prezentaciju, ostali se isključe u potpunosti. Na samom početku ove situacije sa online časovima se moglo vidjeti da su učenici bili zainteresovani, ali već sedmicu-dvije kasnije je to opalo i sada niko nema ni volje ni motivacije učiti i aktivno učestvovati na časovima. Prednost je jedino što je ova situacija natjerala mnoge profesore da se uključe više u tehnologiju, a nedostatak to što učenicima vrlo brzo padne koncentracija tokom ovakvih časova. U formalnom obrazovanju profesori i nadležni definitivno trebaju ozbiljnije shvatiti želje i potrebe učenika. Promjene se trebaju dešavati u obrazovanju, počevši od mijenjanja udžbenika koji su zastarjeli do većeg uključivanja tehnologije u sam nastavni proces. Također se treba pokazati profesorima i nastavnicima da neformalno obrazovanje nije gubljenje vremena, već da je jednako, ako ne i više, važno kao i formalno obrazovanje. Što se tiče neformalnog obrazovanja, ono samo od sebe svakodnevno postaje sve bolje i bolje. Posebno mladima se pruža sve više mogućnosti da biraju o čemu žele učiti i čime se žele baviti, a spektar tema koje se obrađuju postaje sve veći.“
Za Haziru Hadžić, studenticu Ekonomskog fakulteta u Zenici online nastavu teško je pratiti ukoliko ima više predavanja isti dan. Hazira smatra da se studenti se na taj način preopterete.
„Smatram da je zbilja naporno sjediti za računarom više sati i koncentracija u velikoj mjeri opada. Prednosti online nastave su što predavanja možemo sačuvati i ponovno vratiti sebi ako nam određena tema nije jasna. Također, ako osoba radi i studira puno je bolja opcija studiranje online, jer ne treba ići do fakulteta stalno. Samim tim, štedi se vrijeme i smanjuje stres oko izvršavanja obaveza. Nedostaci online nastave su loša konekcija koja onemogućava da se komunikacija između profesora i studenata odvija na nesmetan način. Neki profesori nisu dovoljno upoznati sa online načinom rada i potrebno im je duže vrijeme da shvate kako to funkcionira. Ja lično sam zadovoljna nastavom na svom fakultetu i online obukama koje pohađam. Moje mišljenje, sa kojim sam sigurna da će se većina složiti, je da standardna nastava pruža dosta veći efekat od online nastave.“
Dragana Savić, studentica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da nastavu nije teško pratiti, ako se ispune tehnički uslovi koji su, prema njenom mišljenju, glavni problem studentima. Ona također smatra da platforme preko kojih se izvode predavanja ne mogu pomoći studentima da savladaju gradivo jednako kao kad profesor uživo objasni.
Hana Hodžić i Lamija Pirić studentice su Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu. Hani je u početku, kako sama kaže, bilo teško pratiti online nastavu.
„Najveći izazov je bio stvoriti radnu atmosferu u udobnosti doma. Moji profesori i fakultet koji pohađam se maksimalno trude oko online predavanja tako da trenutno ne primijetim neke velike nedostatke osim toga što mislim da većina studenata online predavanja ne doživljava jednako ozbiljno kao predavanja uživo. Primijetila sam da mi je mnogo lakše postaviti profesoru pitanje kroz chat online predavanja, nego uživo, a uvidjela sam to i kod nekoliko kolega i kolegica. Osjećam se slobodnije i to je po meni velika prednost online predavanja. Pored toga, imam mnogo više slobodnog vremena jer fizički ne idem na fakultet i to mi ne oduzima vrijeme.“ dodaje Hana.
Lamija ističe da je mnogo zahtjevnije pratiti online nastavu u odnosu na standardnu, jer je u kućnom ambijentu teže zadržati fokus.
„Ako radimo i učimo neke oblasti koje je možda potrebno vizuelno prikazati na tabli jako je teško shvatiti to gradivo putem online alata, s druge strane u slučaju da učenici nešto ne shvataju, a sramežljivi su se izraziti riječima i pitati, teže je ako profesor ne može da vidi lice učenika i shvati da mu nešto nije jasno, a sram ga je pitati. Iskustvo u neformalnom obrazovanju bilo je mnogo bolje, jer je atmosfera opuštenija, a to je potrebno u ovako stresnom periodu. Vrijeme rada je fleksibilnije i nije nužno raspoređeno kao u rasporedu tokom redovnih okolnosti. U formalnom obrazovanju trebali bismo imati više razumijevanja da je i za učenike, odnosno studente ovo stresan period i da pored redovnog, ponekad nestabilnog, promjenjivog psihičkog stanja, koje je karakteristično za pubertet i adolescenciju, ovo je dodatni teret.“
Institut će nastaviti održavati module na online platformama sve dok nadležni organi ne omoguće okupljanja, nakon čega ćemo i neformalno obrazovanje ‘preseliti’ u seminarske sale.
Ostavi komentar