Definicija općinske strategije prema mladima
Proces izrade općinske strategije prema mladima
Definicija općinske strategije prema mladima
Strategija prema mladima u nekim je državama zakonska obaveza. Tako je, naprimjer, Savezna Republika Njemačka u svojoj 8. knjizi Socijalnog zakona[1] na državnoj razini propisala donošenje strategije prema mladima i na nižim razinama vlasti. Zakon o pomoći djeci i mladima[2], koji se nalazi u ovoj 8. knjizi, definira strategiju prema mladima kao „sredstvo za sustavno, inovativno i time ka budućnosti usmjereno oblikovanje i razvijanje oblasti brige o mladima s ciljem da se očuvaju ili stvore pozitivni uvjeti života za mlade ljude i njihove porodice“[3], te na vrijeme osigura dovoljna i potrebna, kvalitativna i kvantitativna ponuda za mlade“[4].
Pod strategijom prema mladima podrazumijevamo razvoj dugoročnih planova koji će dovesti do rješenja složenih zadataka pomoći mladima. U to ubrajamo: kvantitativnu i kvalitativnu analizu stanja i potreba, analizu društvenog prostora i ciljne grupe, kritičko vrjednovanje trenutne situacije, konkretne prijedloge za poboljšanje ponude za mlade, postavljanje prioriteta te evaluaciju. Općinska strategija prema mladima nije samo zadatak općinskih organa i ustanova koje nude aktivnosti i pomoć za mlade (savjetovališta, centri, domovi, udruženja i sl.) već i političkih struktura (općinsko vijeće i komisija za mlade), ali i onih kojih se plan djelovanja tiče (mladi, roditelji, vijeće roditelja i sl.).[5]
Kao politički proces strategija prema mladima jeste pokazatelj spremnosti općine za donošenje promjena u kojima će sudjelovati svi oni kojih se tiče ova tematika, pa i neovisnih stručnjaka/inja i znanstvenika/ca.
Učesnici/e u izradi strategije prema mladima:
– općinski organi (službenik/ca za mlade, službe, općinsko vijeće i dr.)
– javne ustanove (škole, vrtići, policija, centar za socijalni rad, dom zdravlja, biro za zapošljavanje, savjetovališta i dr.)
– omladinska udruženja
– pojedinci (mladi, roditelji)
– stručnjaci/kinje
Ne radi se o zadatku koji ima svoj svršetak, već o neprestanom procesu između općinskih službenika/ca koje planiraju (prije svih službenik/ca za mlade), nadležnih vladinih i nevladinih ustanova, te organa koji donose političke odluke.[6] Osim toga, strategija prema mladima služi i kao sredstvo upravljanja ponudom za mlade. Ako je cilj planiranja priprema za donošenje političkih odluka za rad s mladima, radi se o strateškom planiranju. Ako se planiranjem želi upravljati procesom neke konkretne aktivnosti, možemo govoriti o operativnom planiranjem. Strateško planiranje djelovanja za mlade bavi se cjelokupnim koncepcijama, postavlja temeljne prioritete i stoga se može još nazvati i razvojnim planiranjem, naprimjer: zakonsko reguliranje djelovanja za mlade, uspostavljanje tijela za mlade, određivanje kriterija za dodjelu sredstava za udruženja i sl. Operativno planiranje je planiranje svakodnevnice ili planiranje aktivnosti, naprimjer: godišnji plan aktivnosti (djelovanja) za mlade, otvaranje novog omladinskog centra ili savjetovališta.[7]
Svi elementi i preporuke dokumenta strategije prema mladima temelje se na dokumentima koji su obavezujući za BiH:
- Evropska povelja Vijeća Evrope o sudjelovanju mladih u životu na lokalnoj i regionalnoj razini;
- Bijela knjiga Evropske komisije;
- 11 indikatora omladinske politike Vijeća Evrope i Evropskog omladinskog foruma;
- A NAROČITO: Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske, Zakon o mladima FBiH i dr.
_____________________________________
[5] prema: E. Jordan, R. Schone, Handbuch Jugendhilfeplanung, 2. izd., Münster, VOTUM, 2000, 57. str.
[7] prema: B. W. Nikles, Planungsverantwortung und Planung in der Jugendhilfe. Eine Einführung, Stuttgart, 1995, 12-13. str.
Proces izrade općinske strategije prema mladima
Napomene za radne grupe prije početka rada
Sastanci koordinacijskog tijela i radnih grupa
Sastavni dijelovi strategije
Sadržaj dokumenta radnih grupa
Koraci radnih grupa
Prijedlog sastava koordinacijskog tijela i radnih grupa
Strategija prema mladima u Zakonu o mladima FBiH
Obrasci
Napomene za radne grupe prije početka rada
1. Motivacija
Prije početka rada na lokalnoj strategiji prema mladima upitajte se jeste li dovoljno motivirani da sudjelujete u procesu njene izrade, donošenja, ali i kasnije primjene (provođenja). Ukoliko niste, sagledajte mogućnost da Vas neko zamijeni ili, još bolje, da se više upoznate sa zadacima koji su pred Vama i uvidite da mladi ljudi u Vašoj općini zaista trebaju podršku i doprinos koji im Vi možete dati. Prikupite informacije iz drugih općina koje su već započele ovaj proces.
2. Primjenjivost strategije
Vašoj općini nije potrebna strategija prema mladima koja ne odgovara potrebama i problemima mladih ljudi koji tu žive. Stoga je od izuzetne važnosti da u pisanju aktivnosti obratite pažnju na ono što su mladi ljudi iznijeli u istraživanju problema i potreba (u anketi, intervjuima, na okruglom stolu i sl.). Aktivnosti koje predložite moraju težiti njihovu rješavanju i moraju biti primjenjive u Vašoj općini. Strategija koju ne možete primijeniti neupotrebljiva je i beskorisna. A zasigurno ne želite trošiti svoje vrijeme za izradu nečega što kasnije neće biti provedeno u praksu.
3. Sklad ciljeva, problema, rješenja i aktivnosti
Za sve što radimo bitno je da imamo cilj kako bismo znali zašto to radimo. Isto vrijedi i za strategiju za mlade. Zato na samom početku odredite ciljeve: Gdje to moja općina želi biti kad ispuni sve aktivnosti iz strategije? Cilj uvijek trebati imati u vidu kako ne biste išli u pogrešnom pravcu.
Kako biste riješili probleme i zadovoljili potrebe svojih mladih, bitno je da prije određivanja aktivnosti definirate konkretna rješenja koja vode ka cilju. Za svaku potrebu i problem navedite realno rješenje, a zatim osmislite aktivnosti (mjere) koje vode ka tim rješenjima. Na taj način bit ćete sigurni da Vaše aktivnosti zaista rješavaju problem, teže ka dostizanju rješenja i postizanju unaprijed zacrtanog cilja.
4. Realni troškovi
Svi bismo željeli izdvojiti mnogo novca da unaprijedimo položaj mladih ljudi u svojoj općini. Nažalost, kako i sami znate, sredstva koja možemo izdvojiti iz općinskog budžeta ograničena su i nisu prevelika. Stoga moramo sve troškove aktivnosti planirati realno, te osmisliti aktivnosti za rješavanje problema koje će najmanje koštati, a ipak zadovoljiti potrebe. Primjeri i iskustva pokazuju da strategije s visokim budžetima (u odnosu na stanje u općini) nikad ne dožive svoju primjenu i nisu upotrjebljive. Sagledajte realan iznos koji bi Vaša općina mogla izdvojiti za provođenje strategije i ravnajte se prema njemu. Također razmislite koje bi aktivnosti mogle pokriti više razine vlasti ili međunarodne organizacije.
5. Realan broj aktivnosti
Istraživanje o položaju mladih u Vašoj općini vjerovatno je pokazalo da se mladi susreću s brojnim problemima i da imaju potrebe koje im općina, a ni više razine vlasti, nisu ispunile. Kolika god bila volja da u svoju strategiju prema mladima ugradite što više aktivnosti za rješavanje problema, provjerite jeste li u stanju s raspoloživim kapacitetima (ljudstvo, prostor, okolnosti i sl.) provesti ih. Suludo je očekivati da ćete za nekoliko godina riješiti sve ono što muči mlade u Vašoj općini. Zato se usredotočite na bitne i prijeko potrebne probleme i potrebe. Izrada strategije prema mladima nije konačan dokument. To je proces planiranja koji se stalno dorađuje i nastavlja. U kasnijem planiranju možete dodati aktivnosti koje se nisu odmah mogle naći u strategiji.
6. Saradnja: Iskustva i pomoć drugih Strategija prema mladima predstavlja dokument kojim su definirani problemi i deficiti u općini. Da bismo znali šta nam to nedostaje, potrebno je saznati koje aktivnosti se već provode u našoj općini (npr. udruženja, međunarodne organizacije, više razine vlasti i sl.). Potražimo pomoć i iz drugih općina koje su već radile neke programe i aktivnosti. Ukoliko je provođenje određene aktivnosti skupo, razmotrite mogućnost zajedničkog provođenja sa susjednom općinom ili u saradnji s višim razinama vlasti. Preporučuje se aktivno uključivanje organizacija koje se bave strateškim planiranjem u Bosni i Hercegovini (npr. UNDP, Svjetska banka i sl.), ali i uključivanje privrednog sektora.
Sastanci koordinacijskog tijela i radnih grupa
Koordinacijsko tijelo i radne grupe za izradu općinske strategije prema mladima predlaže stručni saradnik/ca za mlade, u saradnji s predstavnicima mladih, a usvaja ih načelnik.
Koordinacijsko tijelo čine predsjednici/e radnih grupa (oblasti) za izradu strategije prema mladima. Koordinacijsko tijelo sastaje se kako bi njegovi predstavnici/e razmjenjivali informacije i usmjeravali proces ka cilju, te dobili potrebne napomene i uputstva za rad u radnim grupama. Ono također objedinjuje gotove planove pojedinih oblasti u jedan dokument i dopunjuje ga prijedlozima građana/ki, a posebno mladih.
Radne grupe sastoje se od predstavnika/ca općinske uprave, javnih ustanova, institucija, omladinskih udruženja, vijećnika, a povremeno i po potrebi mogu se uključiti i druge osobe i stručnjaci/kinje. Nije neophodno da svi ovi predstavnici/e budu zastupljeni u svakoj radnoj grupi.
Zadatak radnih grupa jeste da izrade prijedlog strategije prema mladima za pojedine oblasti. Svaka radna grupa dobiva jednu oblasti i sastaje se neovisno o drugim radnim grupama. Na tim radnim sastancima članovi grupe iznose konkretne prijedloge koji su u skladu s gore navedenim napomenama.
Vremenski razmak između sastanaka ne bi trebao biti velik kako se ideje, pozitivna atmosfera i motivacija ne bi izgubile.
Strategija prema mladima treba obuhvatiti sljedeće dijelove:
A. Uvod
B. Plan djelovanja po oblastima
C. Sažetak
Uvod u strategiju
Službenik/ca mlade bi trebao biti osoba koja će se posvetiti pisanju uvoda u strategiju, pored toga što koordinira radom koordinacijskog tijela.
Uvod u strategiju treba se sastojati iz sljedećeg:
1. Namjera
2. Analiza stanja
3. Pristup rješavanju problema
4. Opći opis trenutnog položaja mladih
1. Namjera
Kako bismo opravdali pisanje strategije i njeno kasnije provođenje, neophodno je da najprije iskažemo dobronamjernost prema mladima svoje općine. Potrebno je pokazati da su mladi potencijal društva, pa i naše zajednice i da su oni ti od kojih zavisi budućnost. Moramo naglasiti i da je vizija naše općine da je želimo učiniti primamljivom za svoje mlade, te im u njoj omogućiti kvalitetniji život. Osvrnite se i na pravac kojim se želite kretati u vezi s obrazovanjem (i formalnim i neformalnim), zapošljavanjem, stambenim pitanjem, ekologijom i dr. Uvjerite mlade da se Vaša općina zaista zalaže za viši standard i bolje društveno okruženje. Neka svi Vaši stavovi na ovom mjestu budu pozitivni.
2. Analiza stanja
Prije nego što se posvetimo problemima mladih, analizirajmo i opišimo stanje kakvo je ono trenutno u našoj općini. Pojasnite koje je mehanizme, neophodne za provođenje politike prema mladima, Vaša općina već razvila i u kojem su oni stadiju. Navedite koliko ima omladinskih udruženja, centara i drugih klubova za mlade, ko se sve bavi mladima, koja su njihova težišta rada i sl. Pozabavite se svim onim što se mladima nudi u općini.
3. Pristup rješavanju problema
Da bismo opravdali pisanje strategije prema mladima, ali i obrazložili put kako smo došli do problema i potreba obrađenih u njoj, te navedenih rješenja, približimo čitateljima/kama proces donošenja strategije: Počnite od ideje za provođenje istraživanja, zatim opišite korake istraživanja (anketa, intervjui, okrugli sto i sl.), te nastavite s cijelim daljnjim aktivnostima (npr: formiranje koordinacijskog tijela i radnih grupa, njihov rad, prijedlog vijeću, javna rasprava i sl.), te završite s konačnim usvajanjem strategije. Napomenite i to da je strategija dokument podložan izmjenama i dopunama, u skladu s potrebama i problemima mladih koji nastupe ili se riješe prije vremena. Zaključite ovaj dio potrebom za donošenjem strategije kao najboljim načinom da se rješavanju problema i zadovoljavanju potreba mladih u Vašoj općini pristupi planski i sistematski.
4. Opći opis trenutnog položaja mladih
U općem opisu trenutnog položaja mladih navedite podatke iz istraživanja, ne zalazeći suviše u oblasti pojedinih radnih grupa. Govorite više o općim problemima i potrebama pojedinca. Pokušajte se usredotočiti na svoju općinu, ne iznoseći paušalno probleme iz cijele BiH (naprimjer: S obzirom da je u cijeloj BiH problem nezaposlenosti, i u našoj općini…)
Sadržaj dokumenta radnih grupa
Radne grupe trebaju pripremiti sljedeći sadržaj:
- Analiza stanja
- Problemi mladih iz oblasti radne grupe
- Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihova rješavanja
- Plan djelovanja oblasti radne grupe
1. Analiza stanja
Na samom početku navedite općenito trenutno stanje u općini u oblasti svog radnog tijela.
Kako bismo pri iznalaženju rješenja problema imali u vidu postojeće stanje, tj. resurse koji nam već stoje na raspolaganju, potrebno je prikupiti informacije o resursima koji se tiču Vaše radne grupe. Tako će, naprimjer, radna grupa za sport i kulturu prikupiti sljedeće podatke: broj udruženja, ustanova i institucija koji se bave sportom i kulturom, broj sportskih terena i onih u izgradnji, broj sportskih i kulturnih manifestacija, sredstva koja se troše, ljudski resursi, broj korisnika/ca, tendencije u budućnosti (npr.: je li trend sporta i kulture u porastu ili padu), te dodatne informacije ukoliko su značajne za ovu oblast.
Poželjno je da se koristite tabelama gdje je to moguće kako bi podaci bili pregledni.
2. Problemi mladih iz oblasti radne grupe
Izdvojite iz istraživanja sve potrebe i probleme koji se tiču Vaše radne grupe. Osim toga, pobrojite i druge ukoliko smatrate da nisu obuhvaćeni rezultatima istraživanja, a prisutni su u Vašoj općini. S obzirom da Vi radite na poslovima koji se tiču ove oblasti, imate dovoljno informacija o stanju na terenu. Problemi trebaju biti jasno i precizno definirani, naprimjer:
– Mladi (ispitanih 94% djevojaka i 90% mladića) većinu svog slobodnog vremena provode gledajući televiziju.
– 87% ispitanih mladih smatra da je njihova mogućnost za sudjelovanjem u vlasti nikakva ili mala.
– 75% ispitanika/ca nije društveno angažirano, a 61% smatra da udruženi mladi najbolje mogu utvrditi svoje probleme i potrebe.
Ukoliko problem nije preuzet iz istraživanja, možete ga definirati isto, samo bez navođenja postotka.
3. Podjela problema po bitnosti i hitnosti njihova rješavanja
Nakon toga razvrstajte potrebe i probleme u tabelu (v. u nastavku) prema hitnosti i bitnosti. Dokument koji pišete bit će dostupan i široj javnosti, pa stoga pojasnite ukratko svoju raspodjelu u tabeli kako bi i drugi koji čitaju strategiju razumjeli Vašu odluku.
Probleme koje ste zabilježili kao bitne i hitne detaljnije obrazložite. Opišite (moguć) uzrok problema i nedostataka, povezujući ih, ukoliko je moguće, s demografskim podacima istraživanja.
4. Plan djelovanja oblasti radnog tijela
Plan djelovanja predstavlja tabela u kojoj su navedeni problemi, željeni rezultati, aktivnosti, period, troškovi i odgovorne osobe za njihovo provođenje (v. u nastavku).
Na kraju možete (npr. u obliku fusnota) navesti dodatna pojašnjenja i napomene koji se tiču tabele.
Strategija prema mladima u Zakonu o mladima FBiH
Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (ZoMFBiH) propisuje izradu, usvajanje, provođenje i praćenje provođenja strategije prema mladima na svim nivoima vlasti FBiH, pa tako i na općinskom nivou.
Izdvojimo članove ZoMFBiH-a koji se tiču strategije prema mladima i programa djelovanja za mlade kao dijela strategije.
Član 4
Definicija
„Strategija prema mladima” jeste dokument institucija vlasti sa programskim pristupom djelovanjima prema mladima što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije.
Pojasnimo Član 4. u kontekstu općinskog nivoa:
– „dokument institucija vlasti“: Općinska vlast ima obavezu izraditi, usvojiti i pratiti provođenje ovog dokumenta.
– „sa programskim pristupom djelovanjima prema mladima“: Strategija prema mladima mora imati razrađene programe za svaku pojedinu oblast, kao što su: obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje, socijalna briga, aktivno sudjelovanje mladih u društvu, slobodno vrijeme mladih (kultura, sport, umjetnost…) i sl.
– „uključuje definirane probleme i potrebe mladih“: Prilikom izrade dokumenta važno je oslanjati se na probleme i potrebe mladih koji su ustanovljeni prethodnim istraživanjem.
– „uključuje strateške pravce djelovanja“: Općinska vlast dužna je odrediti strateške pravce prema mladima koji će se slijediti u svim oblastima rada organa uprave.
– „uključuje ciljeve strategije“: Ciljevi strategije su ciljevi kojima težimo tokom provođenja mjera iz strategije, kako bismo riješili probleme i zadovoljili potrebe mladih ustanovljene istraživanjem.
– „uključuje mjere za realizaciju ciljeva strategije“: Naveli smo da strategija sadrži programski pristup djelovanju prema mladima. Kako bismo postigli ciljeve, potrebno je za svaki program, odn. oblast definirati jasne mjere i aktivnosti koje će direktno utjecati na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih ljudi.
Član 6.
Svi nivoi vlasti u Federaciji trebaju, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konsultacije uz učešće predstavnika/ca vijeća mladih u procesu usvajanja […] strategije prema mladima.
Član 14.
Općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su samostalno osigurati minimum mjera na planu rada sa mladima i omladinskih aktivnosti, kao i mehanizme i kapacitete koji uključuju:
[…] uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima u čijem će radu učestvovati predstavnici/e vijeća mladih ili omladinskih udruženja;
istraživanje ili podršku istraživanju u cilju donošenja strategije prema mladima.
Član 25.
Strategija prema mladima […] definira se, usvaja i provodi na osnovu istraživanja o potrebama i problemima mladih.
Član 26.
Programom djelovanja za mlade iz stava 2. člana 25. definiraju se:
– ciljevi programa koji moraju biti specifični, odgovarajući, mjerljivi, ostvarivi i nadgledivi;
– aktivnosti za provođenje programa;
– institucije nadležne za realizaciju programa;
– opći, finansijski, materijalni, prostorni i drugi uvjeti za realizaciju programa;
– potrebe i problemi mladih utvrđeni stručnim istraživanjem;
– način motivisanja mladih na dobrovoljno učešće u aktivnostima u omladinskom sektoru;
– nadgledanje i praćenje uspješnosti provođenja programa.
Član 38.
Vijeće mladih bit će direktno uključeno u proces izrade i provođenja strategija prema mladima na odgovarajućem nivou sa ciljem doprinošenja usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih.
Član 40.
Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena pravna osoba ako:
[…] organi vlasti ne osiguraju minimum mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti, kao i mehanizme i kapacitete u smislu ovog zakona, a u skladu sa članom 14 […].
Za prekršaje […] bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM.
Za prekršaje […] bit će kažnjena i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM.
Već smo gore naveli da je članom 14. definirano da je strategija prema mladima jedna od mjera koje su općinske vlasti dužne osigurati.
Član 42.
Nadležni organi vlasti Federacije, kantona i općina kod programa djelovanja za mlade koji se tiču zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, obrazovanja u području informacionih i komunikacionih tehnologija, učenja stranih jezika, dokvalifikacije i prekvalifikacije te drugih pitanja gdje organi vlasti utvrde da je potrebno, imaju pravo da prošire definiciju starosne dobi mladih […] do navršenih 35 godina starosti.
Ostavi komentar