Nedavno odobreno otvaranje pregovora između BiH i EU predstavlja značajan korak prema evropskim integracijama, nudeći niz potencijalnih prilika za vlasti da kreiraju bolje uslove za mlade u zemlji.
Razlog zbog kojeg ove prilike predstavljamo kao potencijalne, jeste činjenica da je njihovo ostvarivanje, između ostalog, uvjetovano provođenjem 14 ključnih prioriteta naznačenih u izvještaju Evropske komisije 2019. godine.
Postavlja se onda pitanje hoće li BiH zaista krenuti ka provođenju reformi i raditi na jačanju državnih institucija i mehanizama kako bi postali funkcionalan i konkurentan član EU ili se oslanjamo na neki “magični napitak”. Prije nego se osvrnemo na to pitanje, hajmo pogledati koje to konkretne i potencijalne benefite otvaranje pregovora nosi sa sobom.
Pristup jedinstvenom tržištu EU
Važan aspekt ovog otvaranja je pristup jedinstvenom tržištu EU, što otvara vrata većim trgovinskim prilikama, većem izvozu proizvoda i usluga te privlačenju stranih investicija. Ovo stvara novu dinamiku na tržištu rada, stvarajući nove mogućnosti zapošljavanja mladih radnika i unapređenje njihovih kvalifikacija. Također, pristup jedinstvenom tržištu potiče mlade kompanije i preduzetnike da izvoze svoje proizvode i usluge na veliko tržište EU bez carinskih prepreka, što stvara povoljnije poslovno okruženje za mlade preduzetnike.
Financijska pomoć i fondovi EU
Finansijska podrška koju BiH može dobiti iz EU, posebno kroz instrument za pomoć prije pristupanja (IPA) i strukturne fondove, donosi direktnu korist mladima. Ta sredstva mogu biti usmjerena ka razvoju obrazovnih programa, unapređenju zapošljivosti mladih, podršci start-up projektima i razvoju sektora usluga. Također, ta sredstva mogu biti posebno korisna za ruralni razvoj, što je važno za mlade ljude iz ruralnih područja.
Evropski socijalni fond + (ESF+)
Jedan od ključnih aspekata za mlade je i Evropski socijalni fond + (ESF+), koji BiH može koristiti za podršku mladima kroz programe poput Garancije za mlade. Ova inicijativa, već uspješno implementirana u drugim zemljama poput Hrvatske ima za cilj smanjenje nezaposlenosti mladih i pružanje kvalitetnih opcija za zapošljavanje, nastavak obrazovanja ili učenje, gdje institucije vlasti garantuju da mlade osobe, mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavak obrazovanja, dodatno obrazovanje ili pripravništvo u određenom periodu nakon napuštanja formalnog obrazovanja. Bosna i Hercegovina je počela planirati ovaj program te su Republika Srpska i Brčko distrikt BiH kreirali akcione planove za dalje djelovanje. Nažalost, u Federaciji BiH akcioni plan još uvijek nije kreiran i usvojen.
Povećanje rejtinga države prema međunardnim institucijama i investitorima
Osim konkretnih benefita koje donosi otvaranje pregovora između BiH i EU, važno je istaknuti i potencijalno povećanje rejtinga države prema međunarodnim institucijama i investitorima. Ulazak u proces evropskih integracija i aktivan rad na provođenju reformi šalje pozitivne signale međunarodnoj zajednici. To bi moglo rezultirati:
- Povećanom podrškom međunarodnih organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, što bi omogućilo pristup dodatnim finansijskim sredstvima i podršci za razvoj ključnih sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo i infrastruktura.
- Povoljnijim uslovima za dobijanje kredita i investicija od stranih finansijskih institucija, što bi stimulisalo ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda građana, uključujući i mlade.
- Većom zainteresovanošću stranih investitora za ulaganje u BiH, posebno u sektorima s visokim potencijalom kao što su informacione tehnologije, turizam i energetika, što bi generisalo nova radna mjesta i prilike za napredovanje mladih stručnjaka u svojim karijerama.
Aktivno učešće mladih u procesu integracija
Važno je ponovo naglasiti da otvaranje pregovora s EU ne garantuje benefite za mlade, već zahtijeva aktivno učešće i angažman vlasti, privrede i civilnog društva u provođenju reformi i usvajanju preporuka EU. Samo kroz rad na kreiranju i implementaciji akcionih planova, kao i kroz saradnju s EU fondovima, BiH može maksimalno iskoristiti prednosti koje donosi proces pridruživanja EU.
Odgovor na pitanje s početka leži većinom o volji za radom predstavnika vlasti, ali i dijelom o volji za angažmanom mladih ljudi u civilnom sektoru.
U BiH imamo nevladine organizacije, ali i državne službenike koji su voljni zajedno sa mladima raditi na uspostavljanju i provedbi reformi, ali je nužno osigurati njihovo učešće u odlučivanju i učiniti njihov glas snažnijim.
U Institutu za razvoj mladih KULT podržavamo aktivne mlade, kao i državne službenike i institucije koji su voljni i sposobni da istraju u kreiranju i zagovaranju evropske i funkcionalne BiH u kakvoj oni žele da žive. Ova podrška i partnerstvo već ima svoje rezultate i sve više svjedočimo o programima koji su namijenjeni mladima, a koje su i sami mladi tražili.
Ukoliko vas interesuje rad s mladima ili ste uposleni u javnom sektoru kao službenik za mlade (ili obavljate poslove ove pozicije) dijelimo prilike koje mogu pomoći vašem daljem učenju:
Javni poziv za učešće na obuci za službenike/ce za mlade
Javni poziv za učešće u obuci za sturčne saradnike za rad s mladima
Samo kroz sinergiju reformi, investicija te angažmana mladih i predstavnika vlasti, BiH može graditi prosperitetniju budućnost za sve svoje građane i postati stabilna, inkluzivna i konkurentna članica EU.
