Evaluacija i monitoring provođenja usvojenih općinskih strategija prema mladima

1. Uvod

2. Evaluacija

3. Sistemi praćenja (monitoring)

4. Radna grupa za evaluaciju i monitoring

5. Zaključak

6. Sažetak na engleskom j. (Summary)

7. Tabela nakon provođenja aktivnosti (pdf)

1. Uvod

Prije nekoliko godina omladinska udruženja i međunarodne organizacije izražavali su prijeku potrebu za politikom prema mladima, tj. planskom i institucionalnom brigom vlasti o mladim ljudima, prije svega na općinskoj razini. Nadležne službe u organima uprave u to vrijeme nisu bile upućene u ovu oblast u tolikoj mjeri da bi mogle samostalno razvijati sve one mehanizme koji čine općinsku politiku prema mladima: budžet za mlade, komisiju za mlade, savjetodavni odbor, strategiju za mlade itd.

Mnoge općine u Bosni i Hercegovini vremenom su osjetile potrebu, ali i spremnost da se suoče s problemima i potrebama mladih, i to brinući se o njima na planski i sistematski način. Tako je preko 50 općina u BiH već započelo proces izrade strateškog dokumenta brige o mladima ili ga je već okončalo.

Strategija prema mladima piše se s ciljem da nađe svoju primjenu i da na ciljan i svrsishodan pristup doprinese unaprjeđenju položaja mladih na području cijele općine. Ona predstavlja dokument koji planski i strateški prilazi rješavanju problema i zadovoljavanju potreba mladih.

S obzirom da još nemamo dovoljno iskustva drugih ne samo u BiH već i u regiji jer je malo strategija prema mladima koje su okončane u provedbenom smislu, nemoguće je predvidjeti hoće li planirane aktivnosti i mjere zaista doprinijeti rješavanju barem nekih problema mladih u zajednici. Stoga je neophodno pratiti provođenje (raditi monitoring) aktivnosti iz zasad usvojenih strategija prema mladima, te vrjednovati (evaluirati) rezultate, kako bismo mogli prenositi pozitivna iskustva i u druge općine u državi i regiji.

2. Evaluacija

Evaluacija znači vrjednovanje toka i rezultata procjene nekog proizvoda, procesa ili programa. Naš predmet evaluacije je program, i to strategija prema mladima odnosno aktivnosti koje su njome predviđene.

Kriteriji za evaluaciju mogu biti različiti: učinkovitost, uspjeh prenošenja znanja, odnos troškova i učinka, potreba, kvaliteta koncepta, prihvaćanje od korisnika/ca, održivost i sl.

2.2. Cilj evaluacije

Sjetit ćemo se svi barem jednog primjera projekta iz posljednjih godina za koji bismo rekli da nije postigao nikakav rezultat ili, što mi češće kažemo, da je novac potrošen uzaludno. Mi smo, znači, jednim pitanjem „Je li projekt postigao rezultat?“ procijenili (evaluirali) da projekt nije bio dobar, ne zalazeći u detalje je li on u startu bio pogrešno postavljen ili nije proveden onako kako je planiran. Da bismo mogli dati odgovor na to pitanje, moramo se pomnije pozabaviti time.

Cilj naše dublje analize može biti[1]:

2.3. Evaluacija aktivnosti u odnosu na postignuti rezultat

U svojim planovima djelovanja naveli smo željene rezultate koje namjeravamo postići planiranim aktivnostima. S obzirom da imamo mnogo aktivnosti najbolje ju je evaluirati netom nakon provođenja, kako bismo saznali je li aktivnost bila odgovarajuća i smatra li je ciljna grupa dobrom.

Evaluacija pojedinih aktivnosti ne treba se pretvoriti u evaluacijsko istraživanje, već treba dati odgovor na osnovna pitanja koja bi ocijenila je li aktivnost postigla željeni rezultat, tj. dovela do značajnih promjena.

Pitanja dijelimo na ona koja postavljamo korisnicima/ama aktivnosti i na ona koja postavljamo sebi kao evaluatoru/ici.

2.3.1. Evaluacija kroz korisnike/ce aktivnosti

Pitamo li korisnike/ce za njihovo mišljenje, aktivnosti možemo vrjednovati na nekoliko načina, naprimjer:

–          upitnikom,

–          intervjuom,

–          grupnom diskusijom i sl.

Bez obzira koju tehniku koristili, pogodna su nam sljedeća pitanja:

–          Je li aktivnost bila prilagođena vama kao korisnicima/ama?

–          Koji je aktivnost postigla rezultat kod vas?

–          Treba li aktivnost primjenjivati ubuduće i treba li nešto promijeniti?

–          Je li aktivnost provedena u odgovaraćujem periodu?

Odgovori na ova pitanja pomoći će nam da odgovorimo na pitanja koja postavljamo u internoj evaluaciji.

2.3.2. Interna evaluacija

Internom evaluacijom dopunjujemo odgovore koje smo dobili od korisnika/ca.

Postavljamo sebi sljedeća pitanja:

–          Je li aktivnost provedena onako kako je planirana?

–          Jesmo li obuhvatili ciljnu grupu?

–          Je li aktivnost provedena na vrijeme?

–          Je li odgovorna osoba/institucija dobro obavila svoj posao?

–          Je li aktivnost dovela do željenog rezultata?

–          Može li aktivnost poslužiti kao dobar primjer iz prakse?

2.4. Evaluacija učinkovitosti strategije prema mladima

Sada želimo ispitati učinkovitost strategije prema mladima:

Za strategiju prema mladima možemo reći da je postigla učinkovitost ukoliko su dosegnuti željeni rezultati, predviđeni u planovima djelovanja[3].

Učinak strategije prema mladima odnosi se na specifične pokazatelje koji potvrđuju postizanje željenih rezultata iz plana djelovanja.

Primjer:

Strategijom prema mladima predviđeno je provođenje ulične kampanje za animiranje mladih da se aktivno uključe u rad lokalnih udruženja. Željeni rezultat glasi: U lokalna udruženja uključilo se 20% novih mladih ljudi koji žele volontirati.

Ukoliko nakon provođenja ove aktivnosti ustanovimo da je postignut željeni rezultat i da se za 20% više mladih zaista prijavilo da volontira u nekom od udruženja, pitamo se koji je učinak ostavio iza sebe ovaj rezultat. Ako evaluacijom ustanovimo da su novi članovi udruženja pokrenuli četiri aktivnosti koje na neki način unaprjeđuju zajednicu, onda možemo govoriti o učinkovitosti aktivnosti.

Potvrdi li se učinkovitost većine aktivnosti, strategiju prema mladima ocjenjujemo učinkovitom.

_________________________________________

3. Sistemi praćenja (monitoring)

Sistemi praćenja (tzv. monitoring) omogućuju svim zainteresiranim stranama da se informiraju o napretku provođenja strategije, te da u političkom procesu koriste svoj utjecaj kako bi općina budžetska sredstva što bolje utrošila i jednako tako prezentirala javnosti.

Monitoring je od odlučujuće bitnosti i za to da dinamika sudjelovanja partnera u provođenju strategije, koja je nastala u samoj njenoj izradi, ostane i u fazama implementacije. Osim toga, pomaže nam u praćenju provođenja aktivnosti, te nas na vrijeme usmjerava ukoliko je potrebno mijenjati plan djelovanja.

3.1. Dostupnost podataka javnosti

Ovisno o tome kome je namijenjen, sistem praćenja može biti interni i eksterni. Interni sistem dostupan je samo radnoj grupi koja je nadležna za praćenje, dok je eksterni sistem namijenjen svim zainteresiranim stranama. Poželjno je da je monitoring javan, tj. dostupan svima jer pruža informacije široj javnosti, a osobama koje se se izravno bave provođenjem strategije omogućuje praćenje rada drugih nadležnih osoba i uvezivanje s njima na zajedničkim aktivnostima. Druga zainteresirana udruženja i mladi mogu se obratiti nadležnoj osobi ukoliko se žele uključiti u provođenje projekta, ali i ukoliko žele biti korisnikom/com aktivnosti.

Savremene informacijske tehnologije (posebice internet) idu u prilog tome da je sistem praćenja provođenja strategije prema mladima dostupan javnosti. Na internetskim stranicama sistemi se mogu periodično dopunjavati informacijama[4].

Na taj način omogućujemo zajednicama u BiH i regiji da koriste naša iskustva, bilo da su pozitivna ili negativna. Zato trebamo biti objektivni prilikom evaluiranja, kako bismo drugima skrenuli pažnju koje aktivnosti se nisu pokazale uspješnim, tj. učinkovitim.

3.2. Korištenje evaluacije za sistem praćenja

Podaci koje smo dobili evaluacijom možemo izvrsno iskoristiti za monitoring. Monitoring treba biti pregledan pa je stoga preporučljivo raditi ga u obliku tabele, u koju unosimo pitanja i odgovore dobivene u procesu evaluacije pojedinih aktivnosti.

Vratimo se na primjer aktivnog uključivanja mladih u udruženja (v. 2.4):

Sistem praćenja

Tabela prije provođenja aktivnosti

U tabelu koju smo pripremili prije provođenja svih aktivnosti unosimo aktivnosti, željene rezultate, pitanja (koja ne moraju biti ista za sve aktivnosti), te planirano vrijeme provođenja i osobu/instituciju koja je nadležna za provođenje. U prilogu dokumenta za monitoring treba pobrojati sve osobe i institucije koje su nadležne za provođenje, te njihove kontaktne podatke da bi se i druge zainteresirane strane i korisnici/e mogli uključiti.

Tabela poslije provođenja aktivnosti

Tabelarno pripremljen sistem praćenja pogodan je i za postavljanje i dopunjavanje na internetu. Kako bismo zadržali preglednost i jednostavnost za druge korisnike/ce, unosimo samo osnovne podatke, po mogućnosti što konkretnije. U slučaju da nekom treba više informacija, potražit će ih preko kontakata koje smo naveli u prilogu.
_________________________________________

4. Radna grupa za evaluaciju i monitoring

Kako bismo mogli evaluirati učinak aktivnosti koje se provode, neizostavno je da se koordinacijsko tijelo, odn. radne grupe koje su bile imenovane za izradu dokumenta sastaju periodično i po potrebi kako bi sagledali uspješnost provođenja. Stalna konsultacija doprinijet će aktualizaciji strategije u skladu s trenutnim potrebama i redefiniranju problema i potreba mladih[5].

U proces evaluacije i monitoringa trebaju biti uključeni svi subjekti iz omladinskog sektora – ne samo osobe koje su sudjelovale u izradi strategije već i implementatori, ciljne grupe (korisnici, tj. mladi), te druge organizacije, institucije i ustanove koje imaju doticaja s mladima.

5. Zaključak

U posljednjih godinu dana mnogo općina u BiH prepoznalo je potrebu za planskom brigom o mladim ljudima i svima onima koji rade s mladim ljudima. Pored ranije prepoznatih mehanizama politike prema mladima (službenik/ca za mlade, budžetska stavka za mlade, komisija za mlade itd.) sve više općina opredijelilo se za izradu strategije prema mladima. Kako bismo utvrdili koje aktivnosti su naposljetku doista doprinijele poboljšanju položaja mladih, neophodno ih je stalno evaluirati i pratiti njihovo provođenje.

Poslije svake aktivnosti treba napraviti evaluaciju nastalih promjena – najprije kroz korisnike/ce aktivnosti, a potom i interno odgovoriti na određena pitanja. Nakon određenog vremena možemo napraviti i evaluaciju učinkovitosti, te istražiti kako su se postignuti željeni rezultati odrazili na terenu. Ukoliko većinu aktivnosti iz strategije možemo ocijeniti učinkovitima, onda možemo i za cjelokupnu strategiju kazati da je imala učinkovitost.

Podatke dobivene evaluacijom unosimo u sistem monitoringa, što omogućuje pristup svim zainteresiranim stranama da se uključe u provođenje aktivnosti, te se povežu s osobama ili institucijama ne samo u svojoj općini koje rade isti ili sličan posao.

Evaluaciju i monitoring trebale bi po mogućnosti raditi radne grupe koje su bile nadležne i za izradu dokumenta.

Kroz evaluaciju i monitoring dobit ćemo jasne podatke koje aktivnosti su bile učinkovite, a one koje nisu trebamo nadomjestiti boljima. Ujedno možemo podijeliti svoja iskustva s drugim općinama u BiH i regiji ili eventualno sarađivati na sličnim aktivnostima.

6. Sažetak na engleskom j. (Summary)

Over the last year many municipalities in Bosnia and Herzegovina have recognised the need for planned care of young people and all those that work with young people. In addition to previously recognised youth policy mechanisms (youth officer, budget item for youth, youth commission etc.), more and more municipalities opt for the development of youth a strategy. In order to identify which activities really contribute to the improvement of the young people’s status, it is necessary to continually evaluate them and monitor their implementation.

Following each activity, it is necessary to evaluate resultant changes, i.e. answer certain questions first by posing them to users and then internally. After a certain period of time we can make an evaluation of efficacy and efficiency and carry out a research as to how the achieved and desired results are reflected in the field. If most activities from the strategy can be assessed as efficient, then the entire strategy can also be assessed as efficient und useful for young people.

Data obtained through evaluation are to be entered in a monitoring system. Stakeholders will have a possibility to access them, involve themselves in the implementation of activities and liaise with other persons or institutions doing the same or a similar job, and this not only in their municipalities.

If possible, evaluation and monitoring should be carried out by the Working Group that was responsible for the development of the youth strategy document.

Through evaluation and monitoring we will obtain data that will help us identify which activities have been efficient and effective. Those that prove not to be efficient should be replaced by better ones. At the same time we can share our experiences and examples of good practice with other municipalities in Bosnia and Herzegovina and the region, or possibly cooperate with them on similar activities.