Neprocjenjive priče: Anastasija Ćorović

 

Nastavak serijala tekstova o volonterkama i volonterima u Bosni i Hercegovini vodi nas u srce Krajine, u grad na obalama rijeke Vrbas kod Anastasije Ćorović. Anastasija je srednju Medicinsku školu završila u rodnoj Banjaluci, a trenutno je studentica Medicinskog fakulteta u Foči, na odsjeku Specijalne edukacije i rehabilitacije, smjer Razvojni poremećaji.

Najveći motiv za polazak putem volontiranja, kaže Anastasija, bile su životne učiteljice – poteškoće, nevolje i boli.

„Motiv mog voloterskog angažmana proizilazi upravo iz mojih životnih učiteljica – poteškoća, nevolja i boli. Ruku na srce, one su potrebne da izgrade nečiji stav ili ličnost, ali jedna od najličnijih lekcija koju sam naučila od ovih učiteljica je to da ih baš i ne volim. No, to ne znači da sjedim i ne činim ništa kada se susretnem sa njima. Uvijek sam motivisana da pomognem onima u poteškoći, nevolji ili boli”.

Volonterka je postala, kako kaže, tek kada je odlučno stala nasuprot nedaćama i aktivno im se suprostavila. Anastasijino dugogodišnje volontersko iskustvo je vrlo šareno.

„Jednom sam provela tri dana tražeći baku koja se izgubila nedaleko od Milića. Pomagala sam ljudima poslije zemljotresa u Kostajnici. Kroz svoje Udruženje građana „Srce na dlanu“ ostvarila sam mnogobrojne humanitarne akcije za osobe u stanju potrebe”.

Mnogobrojne sposobnosti i vještine Anastasija je razvila volontirajući na terenu. Među iskustvima koja su najviše ostavila utisak na nju izdvaja Centralnu vježbu zaštite i spašavanja u Republici Srpskoj, „Umjetnost demokratije“ CROA, te kurseve koje je pohađala u organizaciji Fondacije Mozaik.

Sredina u kojoj živi i djeluje joj, kako kaže, pruža podršku i njen volonterski angažman vidi i doživljava kao nešto važno, korisno i potrebno za društvo.

„Neki od mojih drugarica i drugara me vide kao osobu koja je veoma istrajna u svom angažmanu, dok sam za neke druge samo tvrdoglava. Uzimajući u obzir uslove, teren, vremenske prilike, odnos sa učesnicima i učesnicama, za mene je istrajnost vrlo bitna i potrebna osobina koju mora imati svaka osoba koja želi da se bavi volontiranjem. Iako kao društvo ne cijenimo dovoljno volontiranje, mislim da mene moja sredina podržava. Ne mogu da izbrojim koliko puta su mi upravo drugari i drugarice pomogli da realizujem neku humanitarnu akciju i bili sa mnom kroz čitav proces”.

Anastasija je stava da je civilizacija nastala onda kada je čovjek kao vrsta razvio osjećaj da nesebično izdvoji vrijeme i trud za druge, za one koji su u stanju potrebe. Motivaciju za dalji rad i inspiraciju pronalazi u ljudima, svakodnevnim herojima lokalnih zajednica.

„Sumnjam da ću ikada zaboraviti Sašku Gordić koja je moja velika inspiracija i od koje sam mnogo naučila. Saška je žena koja je i sa teškom malignom bolešću vodila Udruženje građana „Snaga“ i pomagala drugim osobama.“

U budućnosti ova inspirativna mlada djevojka planira da otvori posebnu ustanovu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju djece i osoba sa poteškoćama u razvoju. Pored toga, želi jačati Udruženje građana „Srce na dlanu“ kako bi mogla nastaviti pružati pomoć što većem broju osoba u stanju potrebe.

Mladima, ali i svima koji volontiraju ili tek planiraju početi, Anastasija poručuje da prvo krenu od sebe i upoznaju svoje vlastite granice.

„Voljela bih da prenesem poruku, savjet ili upozorenje – važno je znati svoje granice. Prvo krenite od sebe, proučite svoje sposobnosti i mogućnosti na terenu. Nemojte dozvolite nikome da vas iskorištava, što nije baš rijetkost na našim prostorima. Podsjetite sebe da ste tu radi sebe i drugih, a ne radi nečijeg plana. I uvijek razmislite šta dobijate od te akcije. Ne u materijalnom smislu, jer novac dođe i ode. Mislim na doživljaj, poznanstva, rezultate i uticaj koji ćete ostvariti svojim volonterskim angažmanom. Ostavila bih vas sa citatom od Helen Keler kojim se i sama vodim „Život je smjela avantura ili ništa“.

Serijal „Neprocjenjive priče“ realizira se u duhu promocije volontiranja kao prilike za individualni razvoj i razvoj zajednice, te podrške koje volontiranje daje našem društvu. Serijal realiziraju Institut za razvoj mladih KULT i Volonteri Ujedinjenih Nacija (UN Volunteers) u BiH.

#toghetherwecan

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave