Mladi su inovativni! Znamo li ići u korak s njima?

Inovacije su danas dio svakodnevnice mladih ljudi – oni smišljaju i kreiraju nove i drugačije načine komuniciranja, drugačija druženja, nove načine rada te često prate i prisvajaju različite trendove popularne na drugim prostorima. Da bi rad s mladima bio u potpunosti uspješan, mlade je potrebno razumjeti, približiti im se i sarađivati s njima. Omladinski radnici, radi svakodnevnih promjena koje mladi žele i prihvataju, iz dana u dan uče kako uspješno komunicirati s mladima, na koji način razumjeti njihove potrebe i kako doprinijeti boljim prilikama za njihovu budućnost.

Grupa učesnika koja je razvila uspješnu diskusiju, zaključke i ideje, navela je da inovacijom smatra neformalno učenje u formalnom kontekstu, naglašavajući tako da mladi nemaju dovoljno prilika da iskažu svoje sposobnosti u toku formalnog obrazovanja.

“Jedan primjer inovativnosti u radu s mladima jeste kreiran prostor za mlade u kojem postoji i prostor za reciklažu u sklopu srednjoškolskog centra Ilijaš. Zanimjivo je da mladi osjećaju taj prostor kao nešto svoje, nešto što im je blisko te često biraju školu upravo zbog toga”, navela je Enisa Mešetović, službenica za mlade u Općini Ilijaš.

Grupa se složila da se u radu s mladima treba fokusirati prvenstveno na potrebe koje mladi imaju, a koje bi bile ispunjene na inovativan način: “Smatram da je u Bosni i Hercegovini inovativno ‘imati uho’ za mlade. Mislim da nije prijeko potrebno smišljati nove trendove jer inovativnost se bazira na razumijevanju šta mladi zaista žele i trebaju, na pristupu kako to postići, šta je to što ih zadržava ovdje? Potpuno neispravno je mladima nuditi aktivnosti kako bi se ispoštovao neki projekt”, navela je jedna od učesnica.

“Nije samo metodologija ta koja može biti inovativna, korištenje nekih novih alata, njihova primjena u radu s mladima i promjena mjesta također mogu biti inovativni”, dodao je Miloš Blagojević, omladinski radnik iz Banja Luke.

“Ja želim spomenuti i to da bježimo od toga da kažemo da su tradicionalne stvari inovacija, a činjenica da se ne odustaje od rada sa mladima također je inovacija. Kada kažemo inovacija, čini mi se da uvijek prvo pomislimo na IT industriju, što je pogrešno. Inovacije su svuda oko nas. Mi smatramo da su društvene mreže inovativne, ali ustvari način na koji plasiramo sadržaj je inovativan. Inovacija leži u slušanju, ali i akciji nakon toga, dakle šta želite uraditi s tim što ste čuli. Institut za razvoj mladih KULT je inovativna organizacija jer je u svakom trenutku moguće dobiti informaciju o omladinskom radu, a takvih informacija nema svugdje”, zaključila je Berina Bukva – Alibašić, omladinska radnica iz Sarajeva.

Učesnici su se složili da inovacija ne može biti jednako shvaćena u različitim zajednicama, jer potrebe mladih u svim zajednicama nisu iste, te da je potrebno pružiti šansu i stanovnicima drugih, manjih mjesta da se izraze, da kažu šta smatraju inovacijom i koja je osnovna potreba mladih u tom mjestu – dakle, inovativnost je važno prilagoditi određenom mjestu.

Kao odgovore na pitanje šta je potrebno raditi drugačije, učesnici su naveli da bi se trebalo više truditi prilagoditi mladima, njihovom načinu komunikacije koji često podrazumijeva društvene mreže, a javne institucije je ne priznaju i teže službenim kanalima komunikacije, privući ih dizajnom, web stranicom, zanimljivim događajima i pričama, pustiti ih da oni kreiraju programe za svoje vršnjake, ponoviti uspješne projekte, dati prilike mladima koji ih u svojim zajednicama nemaju, kao i prepoznati još mjesta i kapaciteta gdje se mogu umrežiti organizacije, ideje, grantovi i budžeti.

Svaka promjena i njeno prihvatanje podrazumijeva i vrijeme, ali promjene koje se dešavaju mladima i u radu s mladima često nisu opipljive i ponekad mladi i omladinski radnici nisu shvaćeni na pravi način. Navodeći edukaciju kao primjer nečega što mladima izuzetno koristi ali nije opipljivo, nevladin sektor ponekad nailazi na osude onih koji nemaju dodira s ovakvom vrstom učenja i rada. Promjena mjesta je također navedena kao nešto pozitivno jer može mnogo doprinijeti i unijeti nešto novo u živote mladih koji nemaju priliku u svojim sredinama da pokažu svoje spodobnosti, ideje i kreativnost, te može zaintresirati neke nove mlade koji će nastaviti sa inovacijama, zaključak je ove diskusije.

Prvu Konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Ambasade Švedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.