Međunarodni dan žena – šta mladi misle?

Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta svake godine. Ovaj praznik nastao je kao inicijativa u borbi za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog vrlo loših uslova za rad. Žene koje su tada bile zaposlene u tekstilnoj industriji su javno demonstrirale 8. marta 1857. godine u New Yorku, zbog loših uslova za rad i niskih plata. Iako je demonstracije prekinula policija, te žene su nakon dva mjeseca osnovale sindikat. Protesti na 8. mart događali su se i sljedećih godina, a najpoznatiji je bio protest 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Iako se 8. mart  u Bosni i Hercegovini obilježava svake godine, nasilje nad ženama i djevojčicama nažalost postoji. To je grubi oblik kršenja osnovnih ljudskih prava i rasprostranjen je društveni problem u svim državama svijeta, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. U cilju borbe i sprečavanja svakog oblika rodno zasnovanog nasilja, Bosna i Hercegovina je bila šesta država koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, još poznatiju kao Istanbulska konvencija. Konvencija definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama, a predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode  ili mogu dovesti do fizičke, seksualne, psihičke, odnosno finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu. Nasilje u porodici je, u skladu s Konvencijom, definirano kao: “Svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog, odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domaćinstva, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.“

Institut za razvoj mladih KULT već godinama ukazuje na problem nasilja nad ženama i djevojčicama i svakog 25. u mjesecu obilježava Narandžasti dan, dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Kroz različite kampanje i aktivnosti, Institut upoznaje javnost o prisutnosti nasilja nad ženama i djevojčicama, educira mlade o načinima prijave i prevencije nasilja, te zagovara najbolja rješenja za zaustavljanje ili smanjenje nasilja nad ženama i djevojčicama.

Preliminarni rezultati istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT pokazuju da nasilje, kao društveno opasna pojava, prodire u sve segmente života i da je prisutno i među mlađim generacijama. Malo više od 70% mladih tvrdi da nikada nisu bili žrtva bilo kakvog oblika nasilja, dok su mladi koji su bili žrtve nasilja najčešće žrtve vršnjačkog nasilja, nasilja na internetu/online nasilja i nasilja u porodici. Oko 13% mladih tvrdi da su bili žrtva vršnjačkog nasilja, 5,7% mladih žrtva je nasilja na internetu dok je oko 4% mladih žrtva nasilja u porodici. Procenti značajno rastu kada je riječ o poznavanju žrtve nekog od oblika nasilja. Iako 41,5% mladih tvrdi da niko koga oni poznaju nije žrtva nasilja, oko 30% mladih poznaju nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Žrtvu nasilja u porodici poznaje 25,5% mladih, dok oko 18% zna nekoga ko je bio žrtva nasilja na internetu. Kada je riječ o nasilju od strane partnera i seksualnom nasilju, 12,6% mladih poznaje osobu koje su doživjele nasilje u intimnoj vezi, a 9,8% mladih poznaje osobe žrtve seksualnog nasilja.

Stav da su žene i djevojčice češće žrtve nasilja nego muškarci i dalje je prisutan, obzirom da je 73% ispitanih mladih osoba kazalo da se nasilje češće vrši nad ženama, dok oko 18% mladih misli da je nasilje jednako zastupljeno kod oba spola. Stavovi djevojaka su nešto otvoreniji: 63,8% djevojaka smatra da se nasilje češće vrši nad ženama, dok je 25,1% njih stava da se nasilje vrši jednako nad oba spola.

Rezultati istraživanja daju donekle tmurnu sliku. Zašto? Najprije zato što prikazuju da je nasilje u svojim različitim oblicima prisutno i među mlađim kategorijama društva, da mladi ne razumiju koje su granice nasilja i kako ga prepoznati, te da su stereotipna stajališta o rodnoj ulozi žena i muškaraca u društvu i dalje prisutna među mladim osobama.

Institut za razvoj mladih KULT će različitim aktivnostima i u mjesecima koji slijede raditi na promociji rodne ravnpravnosti i podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama.

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Kako su mladi u Sarajevu i Banjoj Luci ojačali svoje samopouzdanje i ličnu sigurnost?

U proteklom periodu održane su radionice „Jačanje samopouzdanja i lične sigurnosti“ koje...

Rad s mladimaUMiD teachers

Nastavnici kao lideri u zajednici: Mentalna snaga mladosti

Životni tempo je sve brži a ostvarenje ciljeva i postizanje uspjeha uglavnom...

Obuke i treninzi za omladinske lidereOmladinski radniciRad s mladima

Omladinski rad je temelj za bolju budućnost

Omladinski rad danas igra ključnu ulogu u razvoju mladih ljudi, pomažući im...

Rad s mladimaUMIDp

U susret Lokalnim izborima 2024: Koliko mladi (ne) učestvuju u izbornim procesima?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 8. maja 2024. g. donijela...