OMLADINSKI RADNICI/E U BOSNI I HERCEGOVINI
Omladinski sektor u Bosni i Hercegovini bogat je profesionalcima koji se neprestano zalažu za kreiranje boljih uslova za mlade. Jedan od primjera posvećenog omladinskog radnika je i Branislav Ristić iz Prnjavora. Branislav je apsolvent na Prirodno matematičkom fakultetu u Banjoj Luci, na odsjeku za ekologiju i zaštitu životne sredine. Trenutno radi ono što najviše voli, omladinski rad na lokalnom i međunarodnom nivou u omladinskom centru “Zdravo da Ste” gdje je zaposlen kao projekt menadžer i koordinator aktivnost koje se tiču mladih.
Ideja da postane omladinski radnik, kako sam kaže, rodila se iz veoma sponatanog slijeda događaja koji je uključivanjem u NVO sektor prerastao u veoma logičan smjer ličnog razvoja, začinjen svojim i statusom mladih u zajednici. Opredjeljenje prema neformalnom obrazovanju u svom ličnom razvoju navelo ga je da kao pojedinac doprinosi promociji i razvoju ove vrste obrazovanja u okruženju u kojem živi.
„Postati omladiski radnik u BiH je veoma lako. Samo je potrebno ostati u BiH, imati volju za rad sa mladima, tolerisati njihove godine, slušati svoje i potrebe mladih, slušati svoje i želje mladih biti svjestan okruženja u kome se nalazimo, provoditi vrijeme sa mladim ljudima, stvarati prilike (sa) mladim ljudima, dijeliti, informisati se i uključivati mlade ljude u različite procese iskustvenog učenja i donošenje odluka. Poslije nekog vremena primjene ovakvog pristupa, našao sam se na raskrsnici koja je veoma dobro označena i daje konkretne smjernice mog ličnog kretanja i razvoja u profesionalnom životu. Ono meni najinteresantnije je to što, i pored jasnih smjernica, nailazim na različite nepredvidive izazove iz koji mi daju energiju da rastem i razvijam se. Vjerujem da je slično kao i kod drugih zanimanja koja uzimaju u obzir rad sa ljudima, ali kad su mladi ljudi u pitanju sve je duplo i lakše i teže.“
Kao neko ko prepoznaje značaj kontinuiranog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, Branislav je tokom 2018. godine pohađao Obuku za stručne saradnike/ice koju organizira i provodi Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Olof Palme International centra.
„Prolazak obuke u ovoj formi mi je pomogao na različitim nivoima. Prvo, upoznao sam nove kolege koji rade (ili bar pokušavaju) slične stvari kao i ja u svojim zajednicama. Dijeljenje iskustava u ovoj oblasti dobro dođe svakom omladinskom radniku. Isto tako, povezivanje sa ljudima koji rade slične ili iste stvari I nastavak saradnje, te prepoznavanje potreba mladih ljudi koji rade sa mladim ljudima i trenutni presjek stanja omladinskog rada BiH u tom periodu su bile vrlo korisne stvari koje su vjetar u leđa omladinskom radniku i dodatna motivacija za dalje osvajanje “vrhova omladinskog rada”. Ova obuka je definitivno ostavila pozitivan utisak na mene, iako sam mišljenja da mi je ovakva obuka trebala dosta ranije. Ne mogu reći da mi je promjenila život-nije, ali je jedno novo i pozitivno iskustvo. Jedna je od obuka kojoj se treba prepustiti i dopustiti da te proces preuzme, tako da doživljaj bude što realniji i bolji. Na taj način dozvoljavamo sebi da izađemo iz svoje zone komfora i nailazimo na nove izazove na različitimo niovoima. Novi ljudi, nova zajednica i nova prilika za sve da počnu od početka u tom novom okruženju. Pa na kraju, i ako ne čujemo ništa novo (a male su šanse za to), možemo reći da smo postali i ostali dio nečega u čemu smo ostavili svoj jedinstven trag.“
Kao najvažnije stvari koje je ponio sa sobom sa obuke Branislav izdvaja nova poznanstva, kontakte, riječi i rečenice, slike, poruku da je ljudima stalo do zanimanja stručnog saradnika/ce za rad s mladima, koje prema njegovom mišljenju nije dovoljno prepoznato u našoj zemlji.
Trenutno stanje omladinskog sektora u Bosni i Hecegovini Branislav opisuje kao „Nikad manje mladih, a više posla za omladinski sektor.“
„Najuporniji su još tu i žele da vrate stvari na normalan kurs, institucije su pod partijskim kapama, tako da su najbolje podržani omladinski klubovi – partijski omladinski klubovi. Ali to po meni nije u sferi omladiskog rada nego regrutacije glasačkog tijela od izbora do izbora. Mladi koji su ograničeni programom jedne stranke gube mnogo, a dobijaju veoma malo.“
Za nekoliko godina, kako sam kaže, sebe vidi više u BiH nego vani, a mladima koji ostaju ili odlaze poručuje da posmatraju, razmišljaju i aktiviraju se.
„Srećan sam kad vidim mladu osobu koja želi da radi na sebi, srećan sam kad vidim da mladi rade najbolje za sebe i svoju budućnost, pa makar to bilo i van BiH. U tom slučaju moj posao je veoma lak, ostalo je stvar izbora mladih i države.“
Branislav Ristić je još jedan od primjera posvećenih profesionalaca koji kroz omladinski rad grade bolju budućnost za sebe, ali i za sve mlade koji ostaju.
Ostavi komentar