Budžetski poticaji privredi kriju najmanje 15. 000 radnih mjesta godišnje

U Mostaru je danas, u organizaciji Instituta za razvoj mladih KULT, a u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ održan okrugli sto na temu „Budžetski poticaji i razvoj poduzetništva u FBiH“. Predstavnici relevantnih institucija, vladinog i nevladinog sektora raspravljali su o finansijskoj podršci privredi i efektima koje ta podrška u konačnici proizvede, s posebnim osvrtom na razvoj preduzetništva u Federaciji BiH. Raspravljalo se i o perspektivnim i manje perspektivnim granama privrede, te o raspodjeli novčanih sredstava među tim granama.

”Podaci su pokazali da su određene grane privrede koje su u strateškim dokumentima institucija vlasti navedene kao perspektivne, ostale u budžetskom nemaru, poput sektora informacijskih tehnologija, turizma, drvne industrije, dok su određene grane, za koje također zagovaramo da im treba još veća podrška, poput poljoprivrede, bili favoriti. No, očekivanog efekta na tim poljima nismo vidjeli” – istakao je Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, rađeno u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“, pokazalo je pad izdvajanja za poticaje privredi u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Predmet istraživanja bio je i način dodjele sredstava.

”Većina institucija je rekla da ima javne pozive i kriterije za dodjelu sredstava, ali procjenu učinka sredstava velik broj institucija ili nije dostavio ili čak preko 100 posto njih je reklo kako nikako ne procjenjuje učinak, a sredstva su vrlo značajna i ona su u vlasništvu poreznih obveznika” – kaže Pobrić. Da je praćenje učinka nakon dodijele poticaja najveći problem, slaže se i Zdenko Perić iz Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta. „Cilj dodijele poticaja našeg ministarstva je pomoć razvoju malih i srednjih preduzeća. U proteklih 12 godina forma dodijele poticaja nekoliko puta se promijenila. Problem je ostao isti. Još uvijek nemamo plan praćenja efekata i učinka dodijeljenih poticaja“ – dodao je Perić.

Tokom okruglog stola, razgovaralo se mnogo i o teškom položaju obrtnika u Federaciji BiH. Samo na području Tuzlanskog kantona postoji oko 11. 500 obrtnika, međutim poticajna sredstva koja dobiju i od Federacije i od Kantona su vrlo mala, odnosno mizerna, tvrdi Željko Babić, predsjednik Obrtničke Komore TK.

”Konkretno trebali bi izmijeniti proceduru poticajnih komisija, daleko manje ulagati u firme koje su u gubitcima, manje ulagati u Željeznice ili Rudnike, a davati malo više poticajnih sredstava i onim malim obrtnicima koji zapošljavaju jednog ili eventualno dva uposlenika”, dodao je Babić.

Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Vlade Velike Britanije.

IMG 7294

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave

Uncategorized @bs

Različitost organizacija kao razlog za nova promišljanja i ideje

Institut za razvoj mladih KULT danas su posjetili predstavnici Udruženja vegana i...

Uncategorized @bs

Hoće li uz pomoć magičnog napitka BiH i njeni mladi postati dio Evropske Unije?

Nedavno odobreno otvaranje pregovora između BiH i EU predstavlja značajan korak prema...