Institut je prošle sedmice prisustvovao predstavljanju nalaza analize u oblasti reforme javne uprave u BiH. Riječ je o preliminarnim rezultatima istraživanja u okviru projekta Monitoring reforme javne uprave koji provode organizacije Transparency International BiH (TI BiH) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Projekt će u naredne četiri godine provoditi monitoring praćenja rezultata i evaluirati provođenje Strategije za reformu javne uprave, te izvještavati javnost o napretku kao i više educirati građane/ke o procesima reforme javne uprave.
Prema riječima Leile Bičakčić, izvršne direktorice CIN-a, doprinos ove organizacije je da na različite načine građanima/kama približiti ulogu i svrhu reforme javne uprave u koju uopće ne vjeruju jer nisu informirani čemu služi, te kroz istraživačke priče komunicirati primjere poboljšanja života građana/ki kroz provođenje reforme javne uprave.
Jačanje sistema javne odgovornosti i transparentnosti, unapređenje kreiranja politika u procesu donošenja zakona, kao i unapređenje budžetskog procesa neki su od ciljeva projekta Jačanje institucija i procesa u BiH koji Institut provodi zajedno s Centrom za međunarodni razvoj Državnog Univerziteta New York (SUNY/CID).
Uvodničarke u prezentaciju rezultata analize bili su i Leila Ibranović, program menadžerica TI BIH i Semiha Borovac, državna koordinatorica za reformu javne uprave, kao i direktor Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju u BiH koja je finansijski podržala projekt, Pelle Persson.
Izrazili su spremnost za ulaganje napora u tretiranju sveprisutne korupcije koja je endemska u javnoj upravi. Smatraju da je ovo prvi put da se radi ozbiljniji monitoring javne uprave u cilju unaprjeđenja provođenja Strategije i to kroz saradnju s civilnim sektorom. Rad u naredne četiri godine će dovesti do prepoznavanja reforme, identificiranja odgovornih za nju, definiranja političke podloge za reformu, prepoznavanja rezultata i ubrzavanja procesa.
„Ured koordinatora javne uprave spreman je korigirati programe prema nalazima civilnog društva u svrhu unaprjeđenja reforme javne uprave.“, izjavila je Semiha Borovac. Ured koordinatorice konstatirao je da 20% procesa iz Strategije nije još uvijek započelo realizaciju, dok je 28% na početku provođenja, 32% je u toku, a svega 20% je završenog procesa.
Nalazi kažu da je reforma javne uprave BiH u fokusu već gotovo 10 godina na šta je utrošeno više od 10 miliona KM donatorskih sredstava. Strategija reforme javne uprave je usvojena već 2006. i imala je vrlo ograničen utjecaj na građane i kvalitet usluga koje građani dobivaju od institucija javne uprave.
Kompleksnost administrativnih struktura, neadekvatno upravljanje ljudskim resursima, dovode i do neefikasnosti u utrošku javnih sredstava, imajući u vidu postotak rashoda koji odlaze na plate zaposlenih u javnoj upravi. Naime, istraživanje TI BiH je pokazalo da se 45% budžetskih rashoda izdvaja na plate, što je daleko više od 25% koliko je preporuka Svjetske banke. Ne računajući transfere i subvencije, ovaj postotak je još veći – 70%, što je dodatan pokazatelj da ovakav udio ne može omogućiti značajna kapitalna ulaganja i razvojne projekte koji bi mogli unaprijediti BiH ekonomiju. Kada se još uzme u obzir da gotovo polovina BDP-a odlazi na javnu upravu, jasnija je potreba za reformama koje će dovesti do smanjenja administrativnog aparata, a povećanja njegove efikasnosti.
Nažalost, dosadašnji proces reformi je, osim nedostatka političke podrške, nailazio i na druge prepreke, kao što su nekoordiniranost među vladama i različitim nivoima odgovornosti, slaba politika razvoja i koordinacije, nejasne linije odgovornosti, nedostatak iskusnog stručnog osoblja, otpor same administracije za promjenama, i slično. Upravo iz ovih razloga je naglašena potreba što jačeg uključivanja građanskog društva koje će osigurati sponu između građana/ki i javne uprave i uključiti ih u procese reformi, kako bi se u konačnici proveli procesi koji će imati rezultate za same građane/ke.
Ostavi komentar