Sabiha Husić: Postizanjem ravnopravnosti spolova društvo će biti bolje i pravednije

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao datum podizanja svijesti i sprečavanja nasilja nad ženama i djevojčicama. lnstitut za razvoj mladih KULT skoro deceniju neumorno doprinosi različitim aktivnostima s ciljem prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama i slanja poruka podrške žrtvama.

Kampanja #WomenMakingDifference je kampanja koju je Institut započeo u januaru 2022. godine s ciljem promocije priča uspješnih žena iz regiona. Kampanja se nastavlja u mjesecu decembru, s ciljem promoviranja priča žena iz BiH koje rade u Sigurnim kućama te kroz svoj angažman pružaju podršku drugim ženama, djevojčicama, ali i široj društvenoj zajednici. Ovom kampanjom, Institut ima za cilj pokrenuti mlade da na osnovi primjera drugih, nastave motivirano i aktivno sudjelovati u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ali i posebno istaknuti važnost zalaganja i borbe za rodnu ravnopravnost.

Sabiha Husić je doktorica društvenih nauka – oblast rodne studije, psihoterapeutkinja i graditeljica mira, međunarodna edukatorica i konsultantica iz oblasti psihološke traume, zaštite mentalnog zdravlja, ženskih prava, rodnih politika i pitanja. Inicirala  je i uspostavila metodologiju za uspostavljanje institucionalnih mreža za podršku svjedocima  preživjelim u predmetima ratnih zločina, seksualnog nasilja i drugih krivičnih djela. Autorica je i koautorica brojnih publikacija na temu psihosocijalnog rada s preživjelima, te je inicirala i sudjelovala u razvoju i usvajanju mnogih politika i zakona u BiH u oblasti socijalne zaštite, rodno zasnovanog nasilja, rodne ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava.

Medica Zenica je specijalizirana ženska nevladina organizacija sa više od 30 godina ustrajnog i posvećenog rada i djelovanja za život bez nasilja i diskriminacije u zajednici i porodici. U svom dugogodišnjem radu, zahvaljujući međunarodnim i domaćim projektima, ova organizacija je pružila preko milion različitih servisa za žene i djecu, preživjele seksualno nasilje i silovanje u ratu, nasilje u porodici i zajednici i žrtvama trgovine ljudima: preko 3000 žena i djece zbrinuto je u Sigurnoj kući, odrađeno je preko 30.000 terapijskih sesija, 1400 osoba dobilo pravnu podršku i savjetovanje, a preko 1800 žena završilo jeekonomsko osnaživanje i osposobile se za samostalan rad. Na treninzima iz oblasti traume, rodno zasnovanog nasilja, ljudskih ženskih prava, nenasilne komunikacije i rješavanja konflikata, primjene feminističkog pristupa u radu, intereligijskog dijaloga, pomirenja, mira i koegzistencije učestvovalo je više od 17.600 učesnika i učesnica, a uspostavljene su i prve neformalne mreže žena koje obuhvataju 70 sela ZDK.

Kako je došla na ideju da se bavi ovom temom, Sabiha nam priča: „Davne 1993. godine svjedočila sam masovnom nasilju nad ženama i zločinima tokom rata. I sama sam protjerana i spas sam našla u Zenici kao i stotine drugih žena, djevojaka, djece, starijih osoba… Odlučila sam učiniti nešto za žene, a pomažući njima pomagala sam i sebi, noseći se lakše sa stanjem koje je nametnuo rat. Počela sam raditi sa ženama u jednom izbjegličkom kampu i od tada počinje moja borba za ženska prava, rodnu ravnopravnost, feminističke vrijednosti i principe. Ubrzo sam 1993. godine počela i volontirati u Medici Zenica, i tako od 1993. do danas, uz stalnu borbu, rad, djelovanje, zagovaranje, radim kako bi se žene odmakle od patrijarhalnih utjecaja, prepoznale vlastite vrijednosti i mogućnosti, dobile slobodu za svoj život bez pritiska drugih, kako u porodici tako i generalno u društvu.“

Upravo za ratni period, Sabiha veže svoje prve aktivnosti kada je riječ o ovoj temi: „Počela sam sa radom sa ženama koje su preživjele različite oblike nasilja, uključujući i seksualno nasilje. Moj rad je počeo u tadašnjoj školi Ivan Goran Kovačić, gdje su bile smještene mnogobrojne žene i djeca. Zalagala sam se za to da žene i djevojke dobiju poseban prostor za svoje aktivnosti, kako bi organizovanije provodile svoje vrijeme i razgovarale umjesto da ih obuzima anksioznost, misli o vlastitom domu i ratu, i to sam i ostvarila.“

Tada, Sabiha je motivirala žene da prihvate situaciju u kojoj su se našle, ali da se ne predaju nego da svojim snagama i umijećem nastave život, u novoj sredini i novom okruženju s dubokim uvjerenjem da to one mogu.

Ravnopravnost u privatnoj i javnoj sferi, za nju predstavlja mogućnost da bude ono što želi, da bude slobodna u donošenju odluka bez pritiska drugih, bez etiketiranja sa stereotipnim poimanjem žene, bez predrasuda o ženi, da imam jednake prilike kao i muškarci.

Kada je riječ o ravnopravnosti u našem društvu, kaže: „Ne, žene nisu ravnopravne u BiH. Često se ravnopravnost pogrešno tumači, a posebno kada je u pitanju učešće žena u politici. Tu se ispuni zakonska kvota da su žene zastupljene na listi, ali poslije izbora nema ih gotovo nigdje ili ako su dobile određene pozicije u zakonodavnoj, izvršnoj vlasti i slično, onda uglavnom trebaju biti poslušne svojim političkim šefovima, a to nije ravnopravnost.“

U odnosu na period od prije 20-ak godina, smatra da su se desile neke promjene: „Određenih pomaka ima i to prije svega zahvaljujući kontinuiranom radu ženskih nevladinih organizacija, aktivistica, feministkinja, uz podršku Rodnih mehanizama i uz finansijsku podršku međunarodnih projekata. Prvi koraci su učinjeni i određeni rezultati su vidljivi ali daleko smo još uvijek od istinske, suštinske ravnopravnosti.“

Iskustvo u dugogodišnjem radu je naučilo da nikada ne treba odustati, da treba vjerovati u svoje snage, sposobnosti i znanje, stalno se nadograđivati novim znanjima i vještinama, primjenjivati primjere dobre prakse u svijetu i pokretati akcije, ma koliko teško bilo vjerovati u pozitivne ishode.

Na pitanje na koji način bi motivirala druge da se počnu baviti ovom temom, Sabiha odgovara: „Prije svega edukacijom – da razumiju ovu temu. Također da prepoznaju da i sami mogu doprinijeti svojim djelovanjem pozitivnim promjenama u praksi, pomoći ljudima da uoče vrijednosti i šta sve ova tema donosi za žene, ali i za muškarce. Jer, ravnopravnost spolova nije usmjerena protiv muškaraca nego je smisao stvaranja kvalitetnijeg života, poštivanje ljudskih – ženskih prava, kreiranje istih prilika kako za žene tako i za muškarce, te praćenje potrebe žena i muškaraca.“

Ipak, ne gledaju svi jednako na njen angažman: „Neki smatraju da je vrlo pozitivno ovo što radim i cijene to, podržavaju moj rad i djelovanje, dok nažalost ima i onih koji smatraju da je mjesto ženi u kući, da rađa djecu, sjedi, kuha, pere…“ Smatra i da je mnogo onih koji ne mogu podnijeti uspjeh drugih, a posebno ako je žena sve to uspjela svojim posvećenim i ustrajnim radom i čestim odricanjem iako iza nje ne stoji muž ili neka politička partija i da su te žene na meti mnogih koji nažalost, degradiraju njihovo djelovanje ili ih pokušavaju osramotiti kako bi se povukle iz javnog djelovanja.

Sabiha kaže da će društvo biti bolje i pravednije, pa i zdravije postizanjem ravnopravnosti spolova. Znanje, rad i inovativnost donose pozitivne promjene a žene su to, kako kaže, pokazale i pokazuju: „Žene su snaga društva i ne negirajte i ne ugnjetavajte tu snagu, jer žene to prepoznaju i zalažu se za mjesto koje im pripada u ovom društvu.“

Kao svoja najveća postignuća, ona izdvaja prvenstveno ohrabrivanje žena da progovore o rodno zasnovanom nasilju kako u ratu tako i u miru, zatim osnaživanje žena i djevojčica da prepoznaju svoje snage, dobiju priliku za usavršavanje i aktivno djelovanje, a posebno u ruralnim sredinama. Također, navodi i kreiranje neformalnih mreža žena u 70 ruralnih sredina ZDK, zalaganje za zakone i rodne politike koje štite žene, ali i motiviranje i educiranje žena u ruralnim sredinama da se uključe u mjesne savjete.

„I moje je posebno postignuće što mogu reći i izraziti svoje mišljenje bez obzira na okruženje i njihove komentare“, za kraj navodi Sabiha.

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Kako su mladi u Sarajevu i Banjoj Luci ojačali svoje samopouzdanje i ličnu sigurnost?

U proteklom periodu održane su radionice „Jačanje samopouzdanja i lične sigurnosti“ koje...

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Jačanje samopouzdanja i lične sigurnosti – Prijavite se!

O RADIONICAMA Interaktivne radionice “Jačanje samopouzdanja i lične sigurnosti” smišljene su kako...

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Kroz narandžasti objektiv: Godišnji izvještaj za 2023. godinu

Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja grubi oblik kršenja osnovnih ljudskih prava...