Miljana Pejić: Više prava za žene ne znači manje prava za bilo koga drugog!

Već nekoliko godina u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao datum podizanja svijesti i sprječavanja nasilja nad ženama i djevojčicama, čemu i lnstitut za razvoj mladih KULT neumorno doprinosi različitim aktivnostima s ciljem prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama i slanja poruka podrške žrtvama.

lnstitut u okviru kampanje #WomenMakingDifference radi promociju priča uspješnih žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije koje u svome društvu prave razliku, te promociju pozitivnih vrijednosti koje kroz svoj rad i društveni angažman promoviraju i pružaju drugim ženama, djevojčicama ali i široj društvenoj zajednici. Regionalnom kampanjom #WomenMakingDifference, Institut ima za cilj pokrenuti mlade da na osnovi primjera drugih, nastave motivirano i aktivno sudjelovati u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ali i posebno istaknuti važnost zalaganja i borbe za rodnu ravnopravnost.

Upoznajmo danas Miljanu Pejić! Miljana je generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije i diplomirana politikološkinja za međunarodne poslove. Prva aktivistička iskustva stekla je prije više od 10 godina u rodnom Leskovcu. Svakodnevno se trudi učiti mlade da kritički promišljaju i argumentiraju svoje stavove. Godinama unazad, organizira brojne aktivističke i zagovaračke inicijative za poboljšanje položaja mladih žena i muškaraca kroz članstvo u neformalnim grupama, organizacijama i mrežama.

„Otkad znam za sebe imam jaku reakciju na nepravdu. Odrastajući u manjem mestu, oduvek sam se suočavala sa „receptima za ponašanje dobre devojčice“, svedočila receptima za ponašanje za sestre i braću, mame i tate, sa potpuno različitim smernicama, samo na osnovu pola“, kaže Miljana.

Smatra da su rodne uloge donijele mnogo tereta osobama koje voli. To je navodi, bila prva nepravda koje je bila svjesna, pa je to bio i njen osnovni motiv da postavlja pitanja sebi i drugima, da istražuje, uči, bolje razumije uzroke i posljedice, dekonstruiše i aktivira se!

Miljana je i dio mreže alumnistkinja Akademije Dijaloga mladih žena iz Beograda i Prištine. Kao jednu od najdražih aktivnosti na ovu temu, ona izdvaja: „To je bio zajednički Karavan dijaloga žena iz obe zajednice. Nije bilo važno da li pričamo na srpskom, albanskom ili engleskom o položaju žena na Balkanu. Ideja je bila da pričamo kroz fotografije, pa smo napravile izložbu koju smo prikazivale u različitim zajednicama, podstičući tako razgovor sa posetiocima izložbe o rodnoj ravnopravnosti. Tom prilikom sam prvi put bila u Prištini i nasuprot svim očekivanjima koje sam imala na osnovu retorike medija i političkih elita, osećala sam se osnaženo i bezbedno da u centru Prištine na srpskom jeziku, delim svoja iskustva kako patrijarhat i sukobi iz prošlosti utiču na mene kao mladu ženu.“ 

Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji i zemljama u regionu, Miljana kaže: „Formalno, žene u Srbiji i regionu imaju ista prava kao i muškarci, ali je njihov položaj u stvarnosti lošiji. Indeks rodne ravnopravnosti, koji će se uskoro realizovati u svim zajednicama na Zapadnom Balkanu, pokazuj da će nam biti potrebne decenije da možemo da kažemo da smo dostigli punu ravnopravnost. Poslednji Indeks objavljen 2021. godine u Srbiji pokazao je da naročito moramo da obratimo pažnju na unapređenje u domenima vremena i zdravlja, kao i novca i znanja.“ Miljana navodi i da podaci, ali i i iskustva govore da su žene, iako obrazovanije, još uvijek slabije plaćene za iste poslove i imaju manje šanse za zaposlenje.

„Nas koji predstavljamo mlade, posebno zabrinjava podatak da se se u dobu od 25. do 30. godine, mnogo manji procent žena zapošljava u odnosu na muškarce, što govori o određenim diskriminatornim praksama poslodavaca. Nasilje nad ženama je i dalje izuzetno rasprostranjeno, a KOMS je u 2022. godini došao do podatka da se svaka četvrta mlada žena suočila sa nekim oblikom seksualnog nasilja. Izrazita je i zastupljenost drugih oblika nasilja nad ženama i diskriminacije, nasilja u porodici i zlostavljanja”, navodi Miljana.

Na pitanje o pomacima u regionu na temu rodne ravnopravnosti, odgovara da postoje, a kao najvažniji izdvaja sve veći broj istraživanja i objektivnih podataka koji su temelj za bilo kakvu reakciju na identifikovane probleme i treba da služe kao osnova za javne politike. Međutim, kako kaže, i dalje nije promijenjena uloga žene u kući, pa se još uvijek očekuje da se brinu o većini kućnih poslova, o djeci i starijima.

“Žene  u manjoj meri zaista učestvuju u odlučivanju i u privatnoj ali i javnoj sferi, a tu su naročito ugrožene žene koje pripadaju osetljivim grupama u društvu.  Neravnopravnom ekonomskom položaju doprinosi i to što teret neplaćenog rada uglavnom pada na žene, jer se to očekuje na osnovu rodnih uloga, a njihova radna prava nekada skoro pa ne postoje jer su često neprijavljene, bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja i bez mogućnosti sindikalnog organizovanja. Izazov na regionalnom nivou ostaje vrednovanje neplaćenog rada i smanjenje tereta koje žene uzimaju na sebe i time sebi otežavaju ekonomsku nezavisnost“, smatra ona.  

Kao najvažniju lekciju koju je naučila u svom radu navodi: „Izborene pobede ostaju pobede samo ako ostanemo budne. Put ka ravnopravnosti nije linearan i moramo zato biti svesni da je svaka pobeda važna, koliko god da je mala, kao i da se ne smemo opuštati jer borba nikada neće biti završena. Učim vremenom i da bolje upravljam svojim očekivanjima, da se ne demotivišem kada vidim da su promene spore.”

Iako ključni, ženski pokreti ne mogu biti jedini koji će raditi na smanjenju rodnog jaza i praksi koji dovode do neravnopravnog položaja. Miljana smatra da je vrlo važno da u borbu uključujemo što više saveznika, motiviramo mlade da budu feministkinje i feministi, da imamo što više saveznika u drugim sektorima.

Kaže da njeno okruženje uglavnom razumije i podržava njen angažman, međutim: „Situacija se nešto menja kada se udaljimo od naših uobičajenih sagovornika. Postoji mnogo predrasuda o aktivistima i aktivistkinjama, njihov rad nije na pravi način iskomuniciran i često se zloupotrebljava u političke svrhe. Zato se ja trudim da kada razgovaram sa nekim ko nije u aktivističkim vodama, objasnim koje koristi društvo ima od angažmana mojih kolega i koleginica, kao i da njihova motivacija leži u tome što žele bolje društvo, a ne u nekim drugim razlozima.”

Kad je riječ o rodno osjetljivom jeziku, i Miljana smatra da se ne upotrebljava ni dovoljno, ali ni dosljedno, iako je njegova upotreba izuzetno važna: „Koliko god da je čudno, naročito starijim generacijama, važno je da istrajemo i da ga koristimo dosledno, najpre da bismo pokretali debatu o razlozima za njegovo korišćenje, a onda i da bi se on normalizovao u potpunosti.“

Kao svoje najveće potignuće navodi nedavnu kampanju koju je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije, kao primjer koliko je važno sa mladima govoriti o rodnoj ravnopravnosti, a posebno putem njihovih kanala komunikacije. Krajem 2022. godine, KOMS je u saradnji sa drugim savezima sproveo kampanju koju su mladi kreirali za mlade, s ciljem da se pokrene diskusija o temama vezanim za rodnu ravnopravnost. Kampanja je na društvenim mrežama uključila veliki broj mladih (približno 120.000 naloga), afirmišuću poruke za mlade žene i muškarce: Ljudska prava su za sve, Jezik po meri svakog/e; Jaka si i kao devojčica; Žene treba da budu ravnopravne.  „Kao jedan od ključnih rezultata ove kampanje i pritiska koji smo stvorili bilo je uklanjanje mizoginih predloga pretrage na Google pretraživaču (Google Autocomplete), prilikom pretrage „žene treba..“. KOMS je ovom kampanjom uticao na Google, da ukloni predloge poput „treba ih tući“, „treba ih izbegavati“, itd., što su bili najčešće pretraživani upiti, te su se pojavljivali na samom vrhu predloga. Ovakvi predlozi dodatno su uticali na produbiljivanje predrasuda i stereotipa i legitimizovanju nasilja, te smatramo da smo njihovim uklanjanjem doprineli zdravijem narativu o rodnoj ravnopravnosti“, ponosno navodi Miljana.

Za kraj, Miljana kratko poručuje društvu: „Više prava za žene ne znači manje prava za bilo koga drugog!“

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Kako su mladi u Sarajevu i Banjoj Luci ojačali svoje samopouzdanje i ličnu sigurnost?

U proteklom periodu održane su radionice „Jačanje samopouzdanja i lične sigurnosti“ koje...

Rad s mladimaUMiD teachers

Nastavnici kao lideri u zajednici: Mentalna snaga mladosti

Životni tempo je sve brži a ostvarenje ciljeva i postizanje uspjeha uglavnom...

Obuke i treninzi za omladinske lidereOmladinski radniciRad s mladima

Omladinski rad je temelj za bolju budućnost

Omladinski rad danas igra ključnu ulogu u razvoju mladih ljudi, pomažući im...

Rad s mladimaUMIDp

U susret Lokalnim izborima 2024: Koliko mladi (ne) učestvuju u izbornim procesima?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 8. maja 2024. g. donijela...