Nasilje nad ženama i djevojčicama grubi je oblik kršenja osnovnih ljudskih prava i rasprostranjen je društveni problem u svim državama svijeta, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Naša država bila je šesta država koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, još poznatiju kao Istanbulska konvencija, u cilju borbe i sprječavanja svakog oblika rodno zasnovanog nasilja.
Konvencija definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama, a predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu dovesti do fizičke, seksualne, psihičke, odnosno finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom životu.
Da je nasilja, kao društveno opasna pojava, prisutno i među mlađim generacijama, pokazali su preliminarni rezultati Istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT. Malo više od 70% mladih tvrdi da nikada nisu bili žrtva bilo kakvog oblika nasilja, dok su mladi koji su bili žrtve nasilja najčešće žrtve vršnjačkog nasilja, nasilja na internetu/online nasilja i nasilja u porodici. Oko 13% mladih tvrdi da su bili žrtva vršnjačkog nasilja, 5,7% mladih žrtva je nasilja na internetu dok je oko 4% mladih žrtva nasilja u porodici. Procenti značajno rastu kada je riječ o poznavanju žrtve nekog od oblika nasilja. Iako 41,5% mladih tvrdi da niko koga oni poznaju nije žrtva nasilja, oko 30% mladih poznaju nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja, dok žrtvu nasilja u porodici poznaje 25,5% mladih.
Stav da su žene i djevojčice češće žrtve nasilja nego muškarci izraženo je prisutan, obzirom da je 73% ispitanih mladih osoba kazalo da se nasilje češće vrši nad ženama, dok oko 18% mladih misli da je nasilje jednako zastupljeno kod oba spola. Nešto otvoreniji su stavovi djevojaka: 63,8% djevojaka smatra da se nasilje češće vrši nad ženama, dok je 25,1% njih stava da se nasilje vrši jednako nad oba spola.
Rezultati istraživanja donekle daju tmurnu sliku. Zašto? Najprije zato što prikazuju da je nasilje u svojim različitim oblicima prisutno i među mlađim kategorijama društva, da mladi ne razumiju koje su granice nasilja i kako ga prepoznati, te da su stereotipna stajališta o rodnoj ulozi žena i muškaraca u društvu i dalje prisutna među mladim osobama.
Već nekoliko godina u Bosni i Hercegovini i ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao dan podizanja svijesti i sprječavanja nasilja nad ženama i djevojčicama. Institut za razvoj mladih KULT neumorno doprinosi obilježavanju Narandžastog dana i već gotovo deceniju, kroz različite kampanje i aktivnosti, upoznaje javnost o prisutnosti nasilja nad ženama i djevojčicama, educira mlade o načinima prijave i prevencije nasilja, rodnoj ravnopravnosti i pravima žena i djevojčica u našem društvu te šalje poruke podrške žrtvama nasilja. Naporima Instituta u prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama tokom 2021. godine pridružilo se više od 160 učesnika, kroz učešće u 12 različitih aktivnosti i kampanja. Kompletan izvještaj o aktivnostima usmjerenim za sprječavanje i prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama tokom 2021. godine pogledajte u Godišnjem izvještaju: 2021. kroz narandžasti objektiv.
Institut nastavlja obilježavati Narandžasti dan i tokom 2022. godine, a ukoliko nam se želite pridružiti kontaktirajte nas putem e-maila dunja.skaljo@kultbih.org i hana.hodzic@kultbih.org.
Ostavi komentar