PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT
Septembar 2017. godine mogao bi biti presudan za brojne bh. privrednike. Mogao bi biti upamćen kao najbolji ili najgori mjesec u ovoj godini. U ovom mjesecu očekuje se razmatranje izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Uposlenici Uprave za indirektno oporezivanje pripremili su prijedlog izmjena, kako bi uskladili Zakon sa legislativom Europske unije i ispunili obaveze u procesu njenom pristupanju. Među izmjenama je, između ostalog, povećanje praga za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM. To je svakako pozitivna promjena za male privrednike u našoj zemlji, koji time neće više biti PDV poreski obveznici i platiše.
Ali šta je sa zahtjevom preko 30.000 privrednika u BiH da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa desetog na posljednji dan u mjesecu?!
Šta je sa zahtjevom da se smanji dnevna zatezna kamatna stopa sa 0,04% na 0,02%?!
Sudeći po javnim pojašnjenjima predstavnika Uprave o unesenim izmjenama u Zakon, ovi zahtjevi nisu uvaženi. Zašto? Ne zna se. Još uvijek. Jer na posljednje poslaničko pitanje, upućeno početkom jula ove godine, nije odgovoreno. Još uvijek se čeka stav struke. Jer pitanje PDV-a ne smije biti političko pitanje, iako neki tako ističu u javnosti. Pitanje PDV-a je ekonomsko pitanje. Svako pitanje koje se bavi privredom u našoj zemlji, ne bi smjelo biti ništa drugo do ekonomsko. O izmjeni Zakona u konačnici hoće odlučiti podignute i spuštene ruke poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali bi to trebalo biti na temelju analiza, projekcija i prijedloga stručnjaka iz institucija vlasti.
Upravo će u septembru biti prilika da Upravni odbor uz predložene izmjene Uprave razmotri i prijedloge bh. privrednika. Suvišno je reći da su privrednici po ovom pitanju poprilično optimistični. Razlog tome je što je ranije u toku godine već odbijen jedan njihov prijedlog, a to je uvođenje sistema plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdatim računima za privrednike koji ostvaruju godišnji promet do milion KM. Nakon toga, privrednici su bili skromniji u svojim potrebama za rasterećenjem. Pa su zatražili da država sačeka barem do kraja mjeseca za plaćanje PDV-a. Da im da malo više vremena. Da im olakša. Skromnost je vrlina, kažu. Hoće li ta vrlina biti nagrađena razumijevanjem? Jesu li privrednici vrijedni toga da im se pomogne da opstanu i da posluju? Trebalo bi da jesu. Ne smije biti zaboravljeno, da se ipak državni budžet oslanja na njihove proizvedene i prodane robe. I da je svaka naredna godina rekordna po uplatama PDV-a u odnosu na prethodne. Kažu i da ruka ruku mije. Kada će ruka vlasti pomilovati ruku privrede?
U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži nego što je slučaj u Bosni i Hercegovini: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.
Septembar je donio jesen. A možda će i više od toga.
Ostavi komentar