Službenik/ca za mlade radi u dinamičkom okruženju koje mu diktira da bude ‘u korak s vremenom’ odnosno u korak s mladima koji diktiraju trendove. Raditi s mladima koji prolaze period tranzicije između zavisnosti djetinjstva i nezavisnosti odrasle osobe veliki je izazov za društvo, a posebno službenika/cu za mlade koji kao državni službenici/ce imaju direktan kontakt s mladima. Zbog toga je njihova uloga u poticanju društvenog angažmana mladih značajna, a odgovornost za kreiranje ispravnih vrijednosti među mladima koje će zaživjeti u demokratskom društvu time veća.
Službenici/e za mlade upravljanju i vode sve aktivnosti i programe za mlade određenog nivoa vlasti. Oni zagovaraju, planiraju, razvijaju, provode, evaluiraju, unaprjeđuju aktivnosti na povećanju kvaliteta života mladih ljudi.
Doprinose individualnom razvoju mladih unaprjeđujući njihov položaj općenito. Stvaraju preduvjete za ekonomski i socijalni napredak zajednice osiguravajući provođenje programa brige vlasti o mladima. Službenik/ca za mlade unaprjeđuje život mladih utičući na prioritete rada vlasti s mladima u različitim oblastima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, informiranje, zdravstvo, mobiliziranje, smisleno slobodno vrijeme i slično. Istovremeno je najbolje izvor informacija o mladima za sve druge, a opet mladima najrelevantniji izvor informacija za njihove potrebe kod svih drugih.
Mladi se smatraju nositeljima promjena i inicijatorima boljeg i učinkovitijeg sistema kako često prkose vladajućim društvenim normama koje su norme ‘odraslih’. Međutim, posmatranje mladih pokazuje trendove određene retradicionalizacije u rodnim ulogama i odnosima među mladima čime se djevojkama i mladićima dodjeljuje tradicionalne neravnopravne uloge u društvu.
Službenik/ca za mlade kao reprezentativna osoba koja može imati utjecaja na mlade trebala bi raditi i na razvijanju učinkovitog domaćeg, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za primjenu principa ravnopravnosti spolova među mladima koji se naslanja na već postojeće međunarodne principe inkorporirane u zakonodavstvu BiH i dobre prakse iz okruženja.
Provedba Zakona ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, danas nije isključiva obaveza institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, nego i svih institucija, organizacija, i pojedinca našeg društva, uključujući i službenike/ce za mlade.
Institut za razvoj mladih KULT u svom radu pokazuje pristup ravnopravnosti ne samo kao borbi protiv rodne diskriminacije i potrebi za ostvarivanje socijalne pravde, nego kao i uvjetu za društveni i ekonomski napredak i razvoj zemlje s posebnim naglaskom na poboljšanje života mladih.
U saradnji s Centrom za međunarodni razvoj Državnog Univerziteta New York (SUNY/CID) u projektu Jačanje institucija vlasti i procesa u BiH, Institut jača rodnu komponentu u procesima kreiranja zakonskih rješenja, kao i u budžetu kao ogledalu prioriteta države.
Službenici/e za mlade imaju priliku ovladati ključnim znanjima vezanim za zakonske odredbe o ravnopravnosti spolova i steći vještine njihove primjene na obuci koju organizira Agencija za ravnopravnost spolova BiH. Za više informacija o obuci kao i način učešća posjetite službenu stranicu Agencije za državnu službu BiH.
Ostavi komentar