Prva u svijetu

PIŠE: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja. Ali biti prvi ne znači uvijek i biti najbolji. Pokazuju to podaci Međunarodne organizacije rada po kojima je BiH prva u svijetu po nezaposlenosti mladih, sa 67,5% udjela osoba starosne dobi od 15. do 24. godine u radnoj snazi, koje nemaju posao, a mogu i žele raditi. Podaci omogućavaju poređenje 232 zemlje i zadnji dostupni su za mart 2017. godine.

U top 5, pored BiH, su južnoafrička zemlja Svazi, zatim Južnoafrička Republika, susjedna Makedonija i azijska zemlja Oman. Zanimljivo je da su Grčka i Španija, koje su sa BiH donedavno zauzimale top 3 mjesta, sada napredovale. Pa je Grčka na 8. mjestu sa 47,4%, a Španija na 17. mjestu sa 39,8%. Susjedne zemlje, osim Makedonije, su na znatno boljim pozicijama i sa nižim stopama: Crna Gora na 22. mjestu sa 36,0%, Srbija na 27. sa 33,7%, Albanija na 28. sa 33,6% i Hrvatska na 42. sa 29,4%. Dakle, oko dva puta manje stope nego u slučaju BiH. Sasvim očekivano, još niže stope nezaposlenosti su u pojedinim zapadnim zemljama u koje kontinuirano i intenzivno, a možda i nepovratno, emigrira bosanskohercegovačka mladost. U Švedskoj 18,7%, Sloveniji 15,4%, Austriji 10,6%, Norveškoj 10,4%, Švicarskoj 8,1% i Njemačkoj 6,1%.

Koliko te mladosti odlazi van granica zemlje, tačno se ne zna. Postoje određene pretpostavke, procjene i djelomični podaci, ali jedinstvenog i sistemski uređenog mjerenja zasad nažalost nema. Zasigurno da je broj od 773.850 mladih osoba u BiH prema popisu stanovništva iz 2013., znatno niži u 2018. godini. Ono što također nedostaje, jeste sistemsko rješenje ili model prema kojem će se održati veza i komunikacija sa mladima, posebno onim visokoobrazovanim, koji se zapošljavaju u inostranstvu. Time onda i ne čudi niska ocjena Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je BiH po kapacitetu u privlačenju i selekciji visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva na 136. mjestu od ukupno 138 zemalja, sa ocjenom 1,59 od maksimalnih 7. U slučaju ove ljestvice oni najnazadniji nisu pri vrhu, već pri dnu.

Međunarodni monetarni fond je u svom februarskom izvještaju o napretku BiH čak snizio prognoze njenog ekonomskog rasta sa 3,5% na 3,2% za 2018. godinu, navodeći kao razlog kontinuirano iseljavanje stanovništva, posebno mladih i obrazovanih, a uslijed ograničenih prilika za zapošljavanje. MMF upozorenjem da „demografsko osipanje na tržištu rada predstavlja stvarnu prijetnju dugoročnim perspektivama rasta u BiH“ jednostavnim rječnikom podsjeća na neupitnost i logičnost temeljnih ekonomskih zakona, koji se ne daju zanemariti i zaboraviti.

Vrlo blisko oblasti zapošljavanja je samozapošljavanje, odnosno pokretanje vlastitog biznisa. Pa je i u ovom pokazatelju omogućeno poređenje naše zemlje u odnosu na ostale. Radi se o ljestvici lakoće poslovanja i mjerenju koje je osmislila Svjetska banka i provodi ga svake godine. To je opet ljestvica gdje su bolji pri vrhu, a oni slabiji pri dnu. BiH je u 2017. godini zauzela 86. mjesto od ukupno 190 zemalja. Nazadovala je u odnosu na prošlu godinu za 7 mjesta. Ima najnižu poziciju u odnosu na susjedne zemlje. Pa je Makedonija na visokom 11. mjestu, slijedi Kosovo na 40. mjestu, Crna Gora na 42., Srbija na 43., zatim Hrvatska na 51. i Albanija na 65. mjestu. Čak su i pojedine susjedne zemlje vrlo blizu po lakoći poslovanja naprednim zapadnim zemljama. Primjerice, Norveška je na 8. mjestu, Švedska na 10. mjestu, Njemačka na 20., Austrija na 22., Švicarska na 33. i Slovenija na 37. mjestu.

Jedan od pokazatelja kojeg ova metodologija mjeri jeste i plaćanje poreza. BiH je od 190 zemalja na niskom 137 mjestu. Sve susjedne zemlje su iznad BiH na ljestvici, gdje su primjerice Makedonija na 29., a Kosovo na 45 mjestu. Bh. privrednik mora da 33 puta godišnje plati porez. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati mjesecima, godinama ili nikad, do desetog mora državi da plati.