Reformska agenda ne smije biti provođena na štetu radnika!

Pravilnik o oporezivanju toplog obroka i regresa koji je donijela Vlada FBiH nije rješenje koje će poboljšati poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini, već dodatno opterećenje na ionako opterećene poslodavce.

Prema novom Pravilniku Vlade topli obrok iznad 8,5 KM bit će oporezovan, a poslodavci će dodatne troškove imati i prilikom isplate regresa većeg od 400 KM. Dosadašnje granice bile su više, pa je bilo moguće i napraviti balans između plaćanja poreza na plate radnika i isplate dodataka, poput toplog obroka i regresa.

Bosna i Hercegovina trenutno ima zakone koji poslodavcima nameću obavezu plaćanja procentualno najvećih doprinosa na plate u regiji.

Iako premijer Fadil Novalić navodi da će ovakva odluka imati “neutralni fiskalni učinak”, želimo skrenuti pažnju na činjenicu koju navode sami poslodavci, a to je da će ukupna primanja radnika biti manja. Smatramo da je pogrešnim redoslijedom napravljena izmjena, te da je prvo trebalo smanjiti doprinose na plaću, a tek onda usvojiti izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Kako tvrde poslodavci, ovakve reforme mogle bi imati suprotan efekat od željenog, te dovesti do masovnih otkaza.

Ovakav redosljed izmjena predstavlja direktan udar na radnike i zabrinjavajuća je činjenica da Vlada FBiH ne misli na to.

Ovom mjerom najviše će biti pogođeni oni koji već imaju mala primanja, uključujući i mlade koji na tržištu rada nisu cijenjeni, a često su i nedovoljno plaćeni.

Reformska agenda koja ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta ne smije biti provođena na štetu radnika, na šta konstantno upućuju iz Sindikata, ali i iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Mreža za kreiranje boljeg poslovnog okruženja Poslovni prostor BH, koju vodi Institut za razvoj mladih KULT, apeluje na Vladu FBiH da primjenu ovog Pravilnika odgodi, te investira svoje vrijeme u rješavanje ključnih problema poslodavaca, među kojima su i doprinosi.

„Poslovni prostor BH“ je inicijativa pokrenuta s ciljem doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja u BiH, koji sputavaju ulaganja u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, neadekvatnu raspodjelu budžetskih poticaja za programe i aktivne mjere suzbijanja nezaposlenosti, opterećenost privrede lošim konceptom naplate poreza, te visokih doprinosa na plaće radnika.