U julu prošle godine, kampanja Generalnog sekretara UN-a, UNiTE kampanja u okončanje nasilja nad ženama proglasila je svaki 25. dan u mjesecu Narandžastim danom. Inicijativu je pokrenula UNiTE globalna mreža mladih, a aktivnosti koje UN implementira na nivou država zajedno s nevladinim udruženjima imaju za cilj isticanje pitanja bitnih za sprječavanje i okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama, ne samo jednom godišnje, 25. novembra (na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama), nego svakog mjeseca.

Institut za razvoj mladih KULT kampanjom Narandžasti dan idejno nastoji problem rodne neravnopravnosti s posebnim naglaskom na rodno zasnovano nasilje kao najbrutalniji oblik kršenja ljudskih prava krizu javnog zdravlja i prepreku razvoju, sigurnosti i miru, učiniti svakodnevnom temom ličnog promišljanja i međusobnog razgovora. 25. novembra i 8. marta ne mogu biti datumi kada je prekidač ravnopravnost spolova na izborniku ‘on’. Stanje iza prekidača je alarmantno crveno i prije i između i poslije ovih datuma. Solidarišimo se s žrtvama nasilja, razmislimo i reagirajmo na uznemiravajuće krike iz susjednog stana, zaštitimo sebe, upozoravajmo one do sebe, prenosimo poruke onima oko sebe, doprinesimo prevenciji rodno zasnovanog nasilja općenito.

Kampanjom Narandžasti dan istaknute su preporuke iz dogovorenih zaključaka s 57. zasjedanja Komisije za status žena (CSW57), te je kampanja nastavila promovirati specifične teme i probleme u cilju eliminacije i prevencije svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama.

Tema ovomjesečne kampanja Narandžasti dan ili globalno #OrangeDay je nasilje nad djevojčicama.  

NASILJE NAD DJEVOJČICAMA

Djevojčice imaju nekoliko uloga u domaćinstvu, društvu i ekonomiji, ali su ipak diskriminirane od najranije dobi života i kroz cijelo djetinjstvo. Ovo može kočiti njihov napredak, ugroziti njihova ljudska prava te ih učiniti podložnijim nasilju. 

Nasilje nad djevojčicama čine i odrasli i vršnjaci, što se dešava u svim društvenim prostorima, i u javnosti i privatno, uključujući dom, učionicu, put do škole i Internet. To ima direktne i dugoročne posljedice te stvara dodatne prepreke napretku djevojčica. 

U krajnjim slučajevima, djevojčice mogu biti silovane, natjerane na prostituciju, na silu zatrudniti te biti dio seksualnog ropstva kao ratne taktike ili ratom uzrokovane nestabilnosti i konflikta. Djevojčice su dijelom trgovine ljudima uglavnom zbog komercijalne eksploatacije i ropstva i skrivenih okolnosti zbog kojih su više izložene riziku od nasilja.  

Novi pristupi u medijima i tehnologiji su povećali dostupnost informacija i prilika za političko učešće, iako je ovaj tehnološki napredak također izložio djevojčice novim rizicima za seksualno uznemiravanje, eksploataciju i psihološko nasilje.  

Milioni djevojčica se izlažu opasnim običajima, poput genitalnog sakaćenja i prethodno prisilnih i dječjih brakova. Više od 130 miliona djevojčica i žena širom svijeta je preživjelo neki oblik genitalnog sakaćenja u 29 zemalja Afrike i Bliskog istoka, gdje se ono najčišće prakticira. Širom svijeta, više od 700 miliona žena je prisilno udato u djetinjstvu, od čega 250 prije 15.-te godine. Djevojčice koje se udaju prije 18.-te će manje vjerojatno završiti obrazovanje i vjerojatnije doživjeti nasilje u porodici, dok će tinejdžerice vjerojatnije nego žene u 20.-tima doživjeti komplikacije u trudnoći i prilikom poroda.

Brakovi djece su kršenje ljudskih prava te ugrožavaju ostala prava djevojčica.

Mnogi međunarodni zakoni, standardi i ciljevi se bave nasiljem nad djevojčicama, uključujući i Konvenciju o pravima djeteta (1989) i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (1979). Pekinška platforma za akciju, nacrt za unaprjeđenje prava žena koje pune 20. godina iduće godine prepoznaje djevojčice kao jednu od najkritičnijih skupina i naglašava potrebu da se iskorijeni nasilje nad djevojčicama. Ako se realiziraju nastojanja iz Pekinške platforme, to će biti novi plan globalnog razvoja koji će zamijeniti Milenijske ciljeve razvoja i boriti se protiv diskriminacije nad djevojčicama te naglasiti osnaživanje djevojčica.

Kampanji Narandžasti dan pridružila se i poslanica Parlamentarne skupštine BiH koja je i u Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH i prva zamjenica predsjedavajuće Komiteta za ravnopravnost i nediskriminaciju Vijeća Evrope, gđa Ismeta Dervoz. 

Pokažite svoj stav i tom narandžastom bojom danas!