Dok privredni sektor u BiH brigu brine zbog finansijskih, radnih, sanitarnih i ostalih inspekcija, budžetske institucije ne mare za negativnim mišljenjima revizora o njihovom poslovanju. Razlog je jednostavan: za institucije vlasti nisu predviđene sankcije, kako god one poslovale.
Revizori budžetskih institucija u svojim izvještajima iz godine u godinu ukazuju na veliki nemar institucija vlasti u BiH i ozbiljnu zloupotrebu javnih sredstava. Međutim, nadležna parlamentarna tijela ne pokreću procese utvrđivanja odgovornosti te zbog toga nikada nijedna odgovorna osoba nije smijenjena ili na neki drugi način sankcionirana. Čak se isti ili slični negativni nalazi revizora ponavljaju iz godine u godinu, što ukazuje na apsolutnu ravnodušnost javnih institucija prema revizorskom mišljenju o njihovom poslovanju, ali i prema instituciji revizora i revizorskom radu uopće.
KULT je u saradnji s brojnim nevladinim organizacijama iz BiH, koje se primarno bave pitanjem javne potrošnje, pripremio amandmane na Zakon o reviziji institucija BiH, koji se odnose na:
– evidentiranje institucija koje iz godine u godinu krše zakone i ne poštuju revizorske preporuke,
– utvrđivanje odgovornosti rukovodnih lica u evidentiranim institucijama,
– nalaganje obaveze parlamentima da preduzmu korektivne radnje prema odgovornim licima i predmetnim institucijama,
– definiranje sankcija, kako za institucije tako i za odgovorna lica,
– preciziranje obavljanja revizije učinkovitosti institucija, s obzirom da revizija samo finansijskog poslovanja ne može pokazati opravdavaju li institucije javna sredstva koja su im povjerena.
Reguliranjem ovih pitanja BiH bi napravila konkretne korake u borbi protiv korupcije, ali i u borbi protiv recesije, zbog ušteda u javnoj potrošnji do kojih bi dovele nove zakonske odredbe.
Ostavi komentar