Međunarodni dan volontera, 5. decembar, obilježava se u svijetu kao podsećanje na dan kada je 1970. godine stvoren Program Ujedinjenih nacija za volontere. Cilj je podstaći što veći broj ljudi da volontiraju.
U Bosni i Hercegovini kada je riječ o volontiranju, u nekim ranijim istraživanjima se pokazalo da dio mladih ima negativan stav prema volontiranju jer se u većini slučajeva radi o neplaćenom radu. U tadašnjim istraživanjima je isticano da to nije rješenje za mlade ljude koji ionako žive u teškim ekonomskim uvjetima, pogotovu ako se uzme u obzir da volontiranje na određenom radnom mjestu ne mora nužno značiti i zaposlenje na tom mjestu. Ipak, ohrabruje da je većina spremna volontirati i da ovaj vid rada smatra povećavanjem šanse za zaposlenje.
Prema novijem istraživanju „Glasovi mladih” iz 2012. godine, čini se da volonterski rad nije uobičajena praksa ni u obrazovnim institucijama u BiH. Rezultati istog istraživanja ukazuju da je svega 10.3% ispitanika volontiralo u zajednici/lokalnoj organizaciji ili grupi. Činili su to, najčešće, jednom ili dva puta godišnje. Većina mladih nije se angažovala u volonterskim aktivnostima – najčešće jer, kako navode, to od njih niko nije zatražio(38.9%), zatim zbog nedostatka vremena (24.4%), kao i zbog neinformisanosti/neznanja o mogućnostima za dobrovoljni rad (15.9%). Slijede nezainteresovanost (15.1%), stav da se radi o iskorištavanju (2.3%), da dobrovoljan rad nema nikakvog efekta (2.0%) i neki drugi razlozi (1.4%), ističe Amila Dedić projektna koordinatorica Instituta za razvoj mladih KULT
Određen broj mladih kao prvu asocijaciju kada se spomene volontiranje navodi i sticanje iskustva ili prakse. Usvajanje Zakona o volontiranju FBiH doprinijelo je oblasti rada s mladima u Federaciji BiH. Najveći značaj ovog zakona jeste u tome što će se volontiranje u struci, pod određenim zakonskim uvjetima, priznati kao radno iskustvo.
Upravo nedostatak radnog iskustva kod mladih je bio jedna od najvećih prepreka prilikom konkuriranja i selekcije za većinu radnih mjesta, a, s druge strane, poslodavci kao razlog za nedostatak kadra često navode nedostatak radnog iskustva. Cilj ovog Zakona jest da mladi lakše dođu do toliko potrebnog radnog iskustva. Također, značajno je istaći da volontiranje utiče na razvijanje sopstvenog samopouzdanja i podizanja kapaciteta, jer mlade osobe koje stiču radno iskustvo volontiranjem povećavaju svoju šansu da se uključe na tržište rada.
Nadležna ministarstva za provođenje zakonskih rješenja vezanih za volontiranje zaista se trebaju uhvatiti u koštac s provođenjem tih propisa kako bi zaživjela pozitivna praksa omogućena odredbama ovih zakonskih rješenja. Nadati se da će Zakon o volontiranju u Federaciji BiH podstaći organe uprave, direkcije, agencije, zavode, sudove i ostale javne ustanove i nevladine organizacije da daju šansu mladim volonterima, ali i mlade da shvate značaj volontiranja kao šansu za sticanje radnog iskustva.
Kao preporuka se nameće provođenje jače kampanje, promocije značaja volontiranja, informisanja i jačanje svijesti mladih, učenika, studenata, nezaposlenih, poslodavca i javnog sektora o važnosti volontiranja u smislu povećanja mogućnosti zapošljavanja, te izrada registra organizatora volontiranja, dodaje Dedić
Ostavi komentar