Jasmina Mujezinović: Okrenite se oko sebe, pažljivije posmatrajte i slušajte

U Bosni i Hercegovini kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao datum podizanja svijesti i sprečavanja nasilja nad ženama i djevojčicama. lnstitut za razvoj mladih KULT skoro deceniju neumorno doprinosi različitim aktivnostima s ciljem prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama i slanja poruka podrške žrtvama.

Kampanja #WomenMakingDifference je kampanja koju je Institut započeo u januaru 2022. godine s ciljem promocije priča uspješnih žena iz regiona. Kampanja se nastavlja u mjesecu decembru, s ciljem promoviranja priča žena iz BiH koje rade u Sigurnim kućama te kroz svoj angažman pružaju podršku drugim ženama, djevojčicama, ali i široj društvenoj zajednici. Ovom kampanjom, Institut ima za cilj pokrenuti mlade da na osnovi primjera drugih, nastave motivirano i aktivno sudjelovati u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ali i posebno istaknuti važnost zalaganja i borbe za rodnu ravnopravnost.

Jasmina Mujezinović je diplomirana pravnica i izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije (FLD), ali i aktivistica, borkinja za ljudska prava te osnivačica Sigurne kuće u  Sarajevu.

Fondacija lokalne demokratije je lokalna nevladina organizacija sa preko 25 godina iskustva u smišljanju, koordinaciji, vođenju i pružanju tehničke i kadrovske podrške za različite projekte i programe u saradnji sa institucijama sistema  i civilnim  društvom u BiH. Od svog osnivanja (1998. godina), Fondacija za lokalnu demokratiju posvećena je stvaranju društva jednakih mogućnosti kroz promociju i unapređenje ljudskih prava sa fokusom na promociju rodne ravnopravnosti, osnaživanje žena u društvu i iskorjenjivanje rodno zasnovanog nasilja. Angažman se provodi kroz lobiranje za kreiranje zakonskog i institucionalnog okvira u kojem će žene imati jednaka prava i jednak pristup svim resursima u društvu, specijaliziranim uslugama za podršku žrtvama nasilja, programima prevencije, ali i dizanjem javne svijesti i stvaranjem mreže članova civilnog društva koji su sposobni da drže vladu odgovornom i da lobiraju i utječu na promjene.

FLD je 2000. godine osnovala Sigurnu  kuću – sklonište za žene i djecu, žrtve nasilja u porodici, jedine takve na nivou Kantona Sarajevo te 2004. godine i sklonište za djevojčice žrtve nasilja (incesta, prostitucije) dostupno djevojkama i  djevojčicama starosne dobi od 12 do 18 godina. Od ostalih specijaliziranih servisa podrške, godine 2004. otvoren je SOS telefon, linija koja 24 sata pruža mogućnost prijave nasilja i adekvatne reakcije od strane operatera na prijavu. Kao svoje najveće postignuće, Jasmina ponosno navodi upravo pozicioniranje FLD  kao liderske organizacije u prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama te osnivanje Sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici.  Godine 2012. otvoren je i Centar za žene u kojem građanke Sarajeva, koje su žrtve nasilja i samohrane majke mogu dobiti besplatnu pravnu, psihološku i socijalno-ekonomsku podršku.

Kada je riječ o motivaciji i ideji da se bavi ovom temom, Jasmina navodi: “Davne 1998. godine, radna kolegica je došla na posao sa vidnim ozljedama. Pokušali smo joj pomoći tražeći  podršku, siguran smještaj u BiH, ali nikakva  mogućnost ili  rješenje za žrtve porodičnog nasilja u to vrijeme nije postojala. Ova situacija je doprinijela mojoj odluci da se ja u svom profesionalnom angažmanu, kao i FLD koju sam predvodila, opredjelimo za rad na zaštititi i borbi protiv nasilja nad ženama.”

“Po mom mišljenju ravnopravnost je tačno ono što definicija kaže – društvo jednakih mogućnosti za sve, u svim sferama: političkoj, društvenoj, ekonomskoj i privatnoj sferi”, navodi Jasmina. Smatra da ravnopravnost predstavlja pitanje ljudskih prava i društvene pravde u kojoj svi imaju jednaka prava i pristup resursima iako ravnopravnost nije samo pitanje socijalne pravde, već ukupnog društvenog i ekonomskog razvoja, a bez ravnopravnosti teško ga je postići.

S obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo, na pitanje da li su žene u BiH ravnopravne, Jasmina kaže: “Načelno jesu, praktično nisu. Onemogućene su u zauzimanju visokorangiranih političkih pozicija – pa tako npr. u Vijeću ministara BiH, od 12 ministara imamo 2 ministrice, odnosno 17 %, dok recimo u Španiji, to je od 50%, a slična je situacija i općenito kada je riječ o biranju osobe koja će biti na čelu visokoprofitnih javnih kompanija. Nažalost, vrlo je mali procenat žena koje u svom vlasništvu imaju porodične stambene objekte, zemljište i drugu imovinu.”

Međutim, ono što je važno, tvrdi Jasmina, jeste da značajni pomaci kada je u pitanju prevencija i sprečavanje nasilja nad ženama, postoje: “Pomaci postoje zahvaljujući, prije svega nevladinim organizacijama koje se ovom tematikom bave, a kao pomak bih na prvom mjestu istakla pozicioniranje nasilja nad ženama iz privatne – porodične, u javnu  – društvenu sferu, što omogućava veći utjecaj na vlasti da uspostave  institucionalni odgovor na nasilje. Doneseni su zakonski okviri poput npr. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, zatim institucionalni kao sto su Gender akcioni plan BiH ili Strategije borbe protiv nasilja. Na ovaj način nevladine organizacije mogu da se mobiliziraju i utječu na donosioce odluka kako bi pronašli rješenja u smislu poboljšanja  položaja žrtava nasilja. Važno je napomenuti uspostavljanje sistema zaštite od strane nevladinih organizacaija osnivanjem Sigurnih kuća.”

Kao najvažniju lekciju koju je naučila u svom dosadašnjem radu, ona ističe: “Rješenja su moguća, put do njih je često mukotrpan i prepun prepreka ali morate biti predani cilju kojem težite. Svaki spašeni život vrijedi truda i zalaganja na tom putu.”

Jasmina kaže da podršku okruženja ima, a posebno podršku porodicu. Navodi i da bi voljela da njen aktivizam posluži kao motivacija drugima u njenoj zajednici, da se počnu baviti ovom temom. Smatra da su svi koji šute o ovom problemu, saučesnici u njegovom postojanju te da samo zajedno, ujedinjeni, možemo graditi društvo bez nasilja i zaštiti naše majke, kćerke, komšinice, prijateljice…

Društvu poručuje da u svakodnevnom životu razmišljaju o ovom problemu i djeluju na prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama: “Okrenite se oko sebe, pažljivije posmatrajte i slušajte svoje prijatelje, prijateljice, rodbinu i komšije. Možda trebaju vašu pomoć a ne mogu da je zatraže direktno. I ne zaboravite – svi smo odgovorni za stanje u društvu u kojem živimo.”

Ostavi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezane objave

Ljudska pravaOrangeDay

Pet žena iz BiH: Korak po korak do rodne ravnopravnosti

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u...

Ljudska pravaOrangeDay

Jasna Zečević: Vlastitim uspjehom i rezultatima moguće je motivirati druge!

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava...

Ljudska pravaOrangeDayRad s mladima

Gorica Ivić: Društvu bih poručila da se ne boji rodne ravnopravnosti

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava...