Ljudska prava i njihova praktična primjena bitna je oblast obuke stručnih saradnika/ca za pitanja mladih. Važno je govoriti o historiji i nastanku pojma ljudska prava, s posebnim osvrtom na specifična ljudska prava. Također, bitno je poznavati i teorije sukoba i njihovo razrješavanje, etničke principe i vrijednosti koje službenici/e moraju poštovati. Kroz predrasude, stereotipe te diskriminaciju prema određenim grupama ustanovit će se osnovni principi u radu s ranjivim grupama. Prigovor savjesti u ljudskim pravima je tematika koja se nadovezuje na građanski aktivizam unutar ljudskih prava, ali i na predrasude i sukobe.
Ciljnu grupu čine službenici/e za mlade koji su stručne osobe u općini za pitanja mladih, imaju posredničku funkciju između općinskog vijeća/uprave, mladih i odraslih, te osiguravaju odgovarajuću podršku mladima u općini. Saradnici/e su u općinskoj administraciji, te su zaposleni u okviru strukture uprave. Ciljna grupa se brine da u općinskom vijeću mladi ne budu sporedna tema.
Poznavanje ljudskih prava i njihove primjene od velikog je značaja za sektor mladih. Za jednostavnije djelovanje unutar sektora potrebno je senzibilizirati vlastite percepcije i svakodnevno raditi na razbijanju predrasuda prema različitim društvenim grupama, posebno kada se govori o mladima. Prava mladih trebaju dakle biti tretirana kroz zakonske regulative, ali i kroz praktično svakodnevno djelovanje. Dobro poznavanje nastanka ljudskih prava i dokumenata na osnovu kojih su stvarni mehanizmi koji garantuju poštivanje ljudskih prava mogu dodatno osnažiti pojedince i institucije unutar kojih oni djeluju. Ovo se posebno odnosi na harmonizaciju zakona sa standardima ljudskih prava i demokratskog djelovanja unutar samih institucija ali i van njih. Razbijanje predrasuda i stereotipa prema određenim grupama jedan je od najvećih izazova pa je s time u vezi bitno uvidjeti kako djeluju na samu grupu i u kojoj mjeri krše njena osnovna prava kroz različite vidove diskriminacije. Ovaj dio korišten je za sve službenike/ce, bez obzira na njihova prijašnja iskustva jer je velika vjerovatnoća da će kroz svoj rad upoznati i sarađivati s različitim pojedincima koji će od njih očekivati otvorenost, neprosuđivanje, prihvaćanje, podršku i pomoć.
Radionice vode službenike/ce za mlade kroz cjelinu Ljudska prava i demokracija kroz teme: ljudska prava kroz teoriju i praksu, predrasude, stereotipi i diskriminacija, sukobi i njihovo rješavanje.
Ciljevi cjeline Ljudska prava i demokracija su:
– upoznati se s pojmom ljudskih prava i osnovnim mehanizmima na međunarodnom i lokalnom nivou,
– steći znanja o kršenju ljudskih prava na primjerima iz stvarnog života testirajući stečeno znanje,
– koristiti teorijsko znanje kako bi se nosili s kršenjem ljudskih prava i omogućili samoinicijativno preveniranje i reagiranje na kršenja koja se događaju u njihovoj općini,
– upoznati se s osnovama ljudskih prava, kao i sistematski se osvrnuti na ljudska prava od njihovog nastanka do danas,
– primjeniti stečena znanja o ljudskim pravima u konkretnim primjerima,
– upoznati se s pojmom prigovora savjesti i prepoznati pravo na prigovor savjesti kao ljudsko pravo,
– upoznati se s osnovnim definicijama predrasuda, stereotipa i diskriminacije,
– prepoznati osnovne predrasude, stereotipe i diskriminacija u bh. društvu i njihove uzroke,
– razmijeniti znanja o strukturama vlasti na lokalnom nivou,
– naučiti osnovne teorije o sukobu, vrste, načine primjene, karakteristike i kako ih je moguće rješavati,
– upoznati se s pojmom građanskog društva i šta građansko društvo treba predstavljati.
Po završetku radionice:
– službenici/e za mlade senzibiliziraniji su i otvoreniji za rad s mladima,
– učesnici/e osposobljeni su raditi i na prevenciji kršenja ljudskih prava, djelovati u slučajevima diskriminacije, ali kroz svoj rad promovirati demokratske principe.
Metodologiju koja se koristi u radu sa službenicima/ama za mlade u ovoj cjelini čini individualni i grupni rad u manjim i većim grupama, plenarne diskusije, simulacije različitih situacija u kojima se službenici/e mogu naći, međusobna podjela iskustava, brainstorming, interaktivne vježbe, audio i vizuelne prezentacije, obrada tematske cjeline nakon radionice kroz zadaću.
Društvo – kakvo je danas i kakvo bi trebalo biti? Ljudska prava i diskriminacija u praksi.
Prilagođenost razlikama u iskustvu učesnika/ca radionice, upotreba rodno osjetljivog jezika.
1. Ljudska prava kroz teoriju i praksu (5 sati, 4 cjeline)
2. Predrasude, stereotipi i diskriminacija (3 sata i 30minuta, 1 cjelina)
3. Sukobi i njihovo rješavanje (1 sat i 30 minuta, 1 cjelina)