U kontekstu obrazovanja se može često čuti izreka: ‘Ako želite da vidite kako će izgledati jedno društvo za deset godina, pogledajte mu obrazovni sistem danas’. Ova izreka često pada u drugi plan i smatra se samo još jednom floskulom u svakodnevnom govoru. Ipak, pažljivijim razmatranjem postaje jasno da obrazovanje nije samo pravo svakog pojedinca, već temelj društvenog i ekonomskog napretka.
Iako se često zanemaruje, činjenice i primjeri iz drugih zemalja jasno pokazuju da obrazovano stanovništvo predstavlja pokretačku snagu za bolji ekonomski rast, socijalnu stabilnost i inovacije. Za zemlje u razvoju poput Bosne i Hercegovine, investiranje u obrazovanje mladih je ne samo pitanje ljudskih prava, već i ključni faktor za ostvarivanje održivog ekonomskog napretka.
Zašto su ulaganja u obrazovanje od presudne važnosti?
Statistike jasno pokazuju da obrazovanje direktno utječe na ekonomski razvoj. Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje u velikoj mjeri zavisi od obrazovanja njenog stanovništva, jer obrazovani ljudi donose veće ekonomske koristi kroz povećanu produktivnost, inovacije i konkurentnost. BiH izdvaja 4-5% svog BDP-a za obrazovanje, što je ispod prosjeka EU (5-6%), pa je jasno da ovo ulaganje nije dovoljno za ostvarivanje značajnog napretka.
(World Bank, 2024)
Neujednačenosti u obrazovnom sistemu BiH
Jedan od ključnih izazova s kojima se suočava obrazovni sistem BiH je decentralizacija, koja dovodi do velikih nejednakosti u kvalitetu obrazovanja između različitih regija.
Ove razlike nisu samo u vezi s resursima, već i s pristupom obrazovanju. Mnogi mladi ljudi, naročito oni iz marginaliziranih grupa (etničke manjine, socijalno ugrožene porodice, osobe s invaliditetom, mladi iz ruralnih područja i druge ranjive skupine), suočavaju se s diskriminacijom i smanjenim prilikama za kvalitetno obrazovanje. Nažalost, obrazovni sistem time postaje reproduktivni faktor postojećih nejednakosti, a ne alat za njihovo prevazilaženje.
U učionici i van nje
Formalnom obrazovanju BiH potrebna su temeljita ulaganja, počevši od infrastrukture, obrazovanja nastavnog kadra, do revizije kurikuluma i većeg povezivanja obrazovnih institucija sa tržištem rada. Također, važno je razvijati inkluzivne politike koje će omogućiti ravnopravan pristup obrazovanju svim mladim ljudima, bez obzira na njihov socio-ekonomski status, etničku pripadnost ili geografske uvjete.
Osim formalnog obrazovanja, mladi trebaju više prilika za učenje van školskih klupa. Programi kao što su seminari, radionice, online kursevi, kao i različite vrste stručnih i profesionalnih treninga omogućavaju mladima da napreduju u segmentima koja nisu nužno obuhvaćena formalnim obrazovnim sistemom, a koja dopunjavaju njihove vještine i znanja što ih čini konkurentnijim na tržištu rada.
Obrazovanje kao pokretač promjena
Investiranjem u obrazovanje, kako formalno, tako i neformalno, stvaraju se uvjeti za jaču, konkurentniju i socijalno pravedniju radnu snagu. Kvalitetno obrazovanje mlade ljude oprema vještinama potrebnim za suočavanje s izazovima 21. stoljeća, a istovremeno im omogućuje bolju ekonomsku i socijalnu sigurnost.
Osim toga, obrazovanje može igrati ključnu ulogu u jačanju društvene kohezije i stabilnosti. U društvu temeljenom na vrijednostima kao što su tolerancija, saradnja, empatija i međusobno razumijevanje, mladi će biti nositelji promjena. Takvo društvo, čije je temeljno načelo ulaganje u obrazovanje, ne samo da je ekonomski napredno, već je i politički stabilno, što je posebno važno u postkonfliktnim društvima poput Bosne i Hercegovine.
Važnost ulaganja u obrazovanje jedinica lokalne samouprave
Kao jedan od većih izazova, neujednačenost u obrazovnom sistemu između regija najprije treba biti u fokusu jedinica lokalne samouprave. Ključno je osigurati ravnopravne prilike za sve građane, posebno u manjim i ruralnim sredinama. U tom procesu, jedinice lokalne samouprave kroz ulaganje u unapređenje školske infrastrukture, inkluzivne programe i organizaciju vanškolskih aktivnosti doprinose poboljšanju kvalitete života građana, te osiguravaju dugoročni razvoj lokalne zajednice kroz obrazovanu i osnaženu populaciju mladih.
Iako je ulaganje u obrazovanje često skupo, cijena neobrazovanja može biti daleko veća – od usporenog ekonomskog razvoja do povećanih socijalnih nejednakosti, čime društvo plaća visoku cijenu zbog nedostatka adekvatnog obrazovanja, stoga je jasno da je ulaganje u obrazovanje, zapravo ulaganje u budućnost cijelog društva. U tom kontekstu, lokalne zajednice igraju ključnu ulogu jer su upravo one mjesta gdje mladi uče, razvijaju svoje vještine i formiraju stavove, čineći ih pokretačima pozitivnih promjena u društvu.
Pozivamo vas da podržite ove pozitivne promjene prijavom vaše jedinice lokalne samouprave na Javni poziv za podnošenje prijave za procjenu jedinica lokalne samouprave i stjecanje certifikata zajednica naklonjena mladima. Na ovaj način možemo doprinijeti i zajedničkim naporima utjecati na kvalitet obrazovanja mladih u Bosni i Hercegovini.
Ostavi komentar