panel

Koji su to ključni zadaci onih koji će u budućnosti doći na vlast, pitanje je koje je bilo u fokusu javne diskusije o potrebi za nastavkom socio-ekonomskih reformi koju je organizovao Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Sarajevu

Kako je ambasador Wigemark  istakao, cilj je pokrenuti javnu diskusiju sa studentima, civilnim društvom i poslovnim sektorom o prijeko potrebnim reformama u procesu integracija BiH.

Ove debate imaju za cilj da članovima akademske i poslovne zajednice, te predstavnicima nevladinog sektora i studentima pruže priliku za razgovor o prioritetima budućih vlasti i konkretnim mjerama ka njihovom ispunjenju. One također nastoje da pred i postizbornu debatu usmjere na teme koje su od suštinskog značaja za veliku većinu građana Bosne i Hercegovine, ali i da Međunarodnoj zajednici pruže smjernice budućeg djelovanja.

Jedan od panelista, Gregor Jurišić, najbolji student dodiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, istakao je da je ovo pravi trenutak za mlade da se odluče žele li biti samo broj u statistici odseljenih ili će biti početno slovo novog poglavlja BiH. Jurišić ističe da se često kaže da mladi odlaze trbuhom za kruhom, ali po njemu, adekvatniji je termin da mladi odlaze mozgom za kruhom jer je njihovo obrazovanje ono što ih vuče u inostranstvo, a da BiH mladima ne pruža adekvatne prilike za razvoj tih potencijala.

Događaju su prisustvovale i predstavnice Instituta za razvoj mladih KULT.

kapo1

Izbjegavanjem kupovine domaćih proizvoda u BiH izbjegavamo i mogućnost da pružimo direktnu podršku bosanskohercegovačkoj proizvodnji, te tako utječemo na veću zapošljivost, ali i rast plaća i penzija – jedna je od poruka koju je Admir Kapo, direktor Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" uputio tokom druženja sa polaznicima/ama Obuke sručnih saradnika/ca za rad s mladima koju organizuje Institut za razvoj mladih KULT.

Vizija Udruženja je razvijena i prosperitetna Bosna i Hercegovina sa visokim standardom življenja za svakog njenog građana, a koju mogu kreirati upravo njeni građani, kupovinom domaćih proizvoda.

Na vrlo jednostavnom primjeru, kupovinom samo jedne vode sa stranog tržišta čija je cijena 1KM, od strane samo jednog građanina, i to pod uvjetom da je kupi samo jednom, govorimo o iznosu od oko 3 miliona KM, pojašnjavaju iz ovog udruženja.

Kapo2

„Da se svaki grđanin samo godinu dana ponaša onako kako se ponaša tokom svog boravka u drugim zemljama, vidjeli biste kakve promjene bismo napravili“ – ističe Kapo.

Ono što BiH treba jeste promjena svijesti njenih građana, promjena odnosa prema okolini i društvu, jer je samo tako moguće kreirati bolji životni ambijent.

„Ono što danas imamo kao posljedicu nemara nas kao građana jeste činjenica da kada prolazite kroz BiH, prolazite kroz pusta područja. Imamo firme koje se zatvaraju i građane koji strepe zbog gubitka posla.“ – naglasio je Kapo tokom razgovora sa mladima iz cijele BiH.

Polaznici i polaznice obuke interesovali su se za aktivnosti kroz koje mogu dati vlastiti doprinos, odnos poslodavaca prema radnicima, ali i probleme sa kojima se privrednici i bh. privreda susreću.

Institut za razvoj mladih KULT, kako bi pomogao u podizanju svijesti o važnosti kupovine i korištenja domaćih proizvoda i promjene svjesti kod građana, slična druženja organizovat će i za polaznike/ce drugih Institutovih obuka.

Bosnu i Hercegovinu, društvo i životni ambijent gradimo zajedno i moramo svi dati doprinos, stav je koji je Institut motivirao na organizaciju druženja sa predstavnicima udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" sa mladima, građanima i građankama koji trebaju biti aktivni dijelovi društva.

DM1

„Koliko brinemo o mladima“ pitanje je kojim Institut za razvoj mladih KULT obilježava 12. august – Međunarodni dan mladih.

Postavljanjem zastava u centru Sarajeva, na dijelu od Trga djece Sarajeva do tramvajske okretnice Skenderija, na kojima je ispisano „Koliko brinemo o mladima“, Institut na Međunarodni dan mladih želi skrenuti pažnju na brojne izazove i težak položaj ove populacije u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini živi oko 700.000 mladih, koji su zakonima o mladima definisani kao osobe dobi od 15 do 30 godina.

Govorimo o 700.000 mladih koji su uglavnom nezaposleni, nezadovoljni obrazovnim i zdravstvenim sistemom, koji ne dobijaju priliku za iskazivanjem, čija se talentiranost ne nagrađuje. Govorimo o mladima koji se u ovoj zemlji ne osjećaju sigurno, ne vide perspektivu, budućnost i koji je mahom napuštaju.

DM2

Ujedinjene nacije (UN) su 1999. godine 12. august proglasile Međunarodnim danom mladih i od tada se svake godine obilježava kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, a i šireg društva.

Dok je ovogodišnji dan mladih u svijetu posvećen kreiranju sigurnih prostora za mlade u kojima se mogu sresti, angažirati u aktivnostima vezanim za njihove različite potrebe i interese i slobodno se izraziti, u BiH pažnju moramo posvećivati neadekvatnoj primjeni Zakona o mladima, nepostojanju  strategija prema mladima u svim entitetima i na državnom nivou. Moramo brinuti o nezaposlenosti i besperspektivnosti zbog koje mladi napuštaju BiH.

Kako to onda brinemo o mladima ako nemamo vremena, prostore i  planove kako mlade zadržati u BiH, kako im život učiniti lagodnijim, dostojnim mladog čovjeka i kako od ove države napraviti zemlju u kojoj mladi žele živjeti, u kojoj žele stvarati i doprinositi i u koju se žele vratiti!?

Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od svojih mladih kada duže od 20 godina o njima ne brine adekvatno i na koji način možemo odgovoriti na potrebe i probleme mladih u svim dijelovima Bosne i Hercegovine?

Zašto predstavnici vlasti mlade ne vide kao partnere i ne daju im vrijeme i prostor da podijele njihova izvrsna rješenje za izazove u kojima se nalazi naša zemlja?

Mladi u svim dijelovima BiH, svim njenim selima i gradovima zaslužuju biti aktivni dio društva koji učestvuje u donošenju odluka! Sve zajednice u BiH i njeni mladi moraju potaknuti i obratiti pažnju na mlade koji su dodatno marginalizirani ili isključeni iz društva. Bez ovakvog strateškog pristupa u kojem mladi imaju mjesto, mehanizme i vrijeme da doprinesu, nema ni bolje života niti budućnost ove zemlje, jer koliko brinemo o mladima govore i brojke njihovog napuštanja BiH.

Odogovr na pitanje „Koliko brinemo o mladima?“ treba dati svaki nivo vlasti u BiH i to kroz  dijalog sa mladima diljem BiH, jer će upravo među mladima i pronaći rješenja.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search