Digitalni rad s mladima – još jedan zoom sastanak ili...

Unatrag godinu dana prestali smo razgovarati o treninzima, tečajevima, seminarima, kampovima i radionicama  za mlade jer ih jednostavno u onom obliku na koji smo navikli i koji smo radili nema. Skoro pa ih je nemoguće organizirati onako kako je to bila praksa do prije godinu dana. Prestali smo govoriti o odlasku mladih, sve manje smo govorili i o donošenju odluka za bolji položaj mladih, a o temama koje su i onako bile izvan diskursa omladinskog sektora nismo ni u ovih godinu dana govorili. Istovremeno, odjednom smo postali svjesni mentalnog zdravlja mladih, prilagodbe života na nove tehnologije u svakodnevnici, smanjili smo ili čak ukinuli proračune za projekte mladih i odjednom svi počeli govoriti kako se bavimo digitalnim radom s mladima. Je li nam trebala pandemija da prepoznamo sve ovo? Je li digitalni rad s mladima došao s korona-virusom?   

Piše Katarina Vučković

KV DM

Jedno od osnovnih načela na kojima počiva rad s mladima jeste razumijevanje konteksta u kojem mladi žive. Razumijevanje i osjećaj za mlade i načine na koje njihova populacija razmišlja, uči i djeluje su također načela na kojima se zasniva rad s mladima. Ili bi barem trebao.

Mladi ljudi danas imaju znatno manji fokus od mladih prije pet ili deset godina, imaju drugačije navike, hobije, uče na drugačiji način. Jednostavno žive drugačije. Omladinski radnici i radnice se, ukoliko žele uspjeh i stvarati bolje prilike za mlade, moraju staviti u ovaj kontekst i istinski prepoznati svoje kompetencije u odnosu na mlade.

Ukoliko kao omladinski radnik niste vješti u virtualnom svijetu, sad je pravi trenutak da to postanete. Ne zato jer će pandemija trajati još dugo već zato što su mladi već odavno u virtualnom prostoru gdje stvaraju, promišljaju, imaju i stvaraju probleme, ali i djeluju. Bolje razumijevanje digitalnog svijeta i kako ga mladi doživljavaju otvara mnogo prostora za rad s mladima.

Što je onda digitalni omladinski rad?

U svijetu u kojem danas ima 4,66 milijardi korisnika interneta i gdje je ukupan broj internetskih korisnika širom svijeta porastao  za 319 milijuna u posljednjih 12 mjeseci, a 53% ljudi na Zemlji koristi društvene mreže (Global Digital Overview, siječanj 2021.) otvara se ogromni prostor za rad s mladima koji su često i najbrži novi korisnici virtualnih mogućnosti. Ako vas ovo plaši  na bilo kojoj razini zamislite kako će biti za deset godina i gdje će mladi tada biti.

Za rad s mladima često kažemo da je alat za osobni rast i razvoj, društvenu integraciju i uključivanje u aktivno građanstvo. Lepeza mogućnosti koje rad s mladima daje je velika koliko su raznovrsne i potrebe mladih, ali i pristupi koje omladinski radnici i radnice imaju u radu s mladima.

Digitalni rad s mladima ima iste ciljeve i svrhu kao i opći, da ne kažem analogni, rad s mladima. Razlika je samo u tome da virtualni prostor, digitalni mediji i tehnologija trebaju biti alat koji pomažu ostvarenje ciljeva. Neki od digitalnih medija koje mladi svakodnevno koriste imaju milijunske brojeve korisnika. Nastali su nedavno, a jedan dio njih su kreirali upravo mladi. Da bismo razumjeli, pogledajmo samo ova tri i njihov broj korisnika danas:

  • Facebook nastao 2004. ima 2,8 milijardi aktivnih korisnika mjesečno
  • Instagram nastao 2009. ima 1 milijardu aktivnih korisnika mjesečno
  • TikTok nastao 2017. ima 689 milijuna aktivnih korisnika mjesečno (www.statista.com)

Ovakav rad s mladima jednako je, ako ne i više, izložen procesima koji se dešavaju mladima i u cijelom društvu. Razlog tome je dostupnost informacijama i komunikacija s vršnjacima, ali i općenito mogućnosti komuniciranja s bilo kim bilo kad oko bilo čega. Ovoga treba biti svjestan svaki omladinski radnik i radnica koji kreiraju aktivnosti za mlade. Jednako kao i inače digitalni rad s mladima zahtjeva od omladinskih radnika/ca da stvaraju i provode programe koji:

  • omogućavaju mladima da rade stvari samostalno ili u grupama,
  • pružaju mladima priliku za emancipaciju i samostalnost,
  • osiguravaju da mladi provode svrsishodno slobodno vrijeme u sigurnom i podražavajućem okruženju,
  • osnažuju mlade ljude na kreiranje promjena koje su potrebe njihovom neposrednom okruženju i zajednici,
  • uključuju mlade u procese donošenja odluka,
  • nude mladima razvoj potrebnih vještina i znanja kroz neformalno obrazovanje.

Ukoliko ste u zadnjih godinu dana ili više kao omladinski radnik/ca kreirali sadržaje za mlade kroz digitalni rad s mladima bez poštivanja gore navedenog, vi u stvari niste provodili aktivnosti rada s mladima. Vi ste vjerojatno kreirali još jedan u nizu digitalnih sastanaka ili, kako bi Ilijina baba rekla, Just another zoom.

Iznimno je važno da omladinski radnici i radnice kroz svoj rad razviju pristup prema grupama, razumiju grupnu dinamiku, ali budu spremni odgovoriti na potrebe pojedinca iz te grupe u online okruženju. Važno je da svaka nova aktivnosti i u online svijetu uči mlade kako biti uključeni, aktivni u pravcu primjena koje su potrebne njima osobno, ali i društvu u kojem djeluju i zajednici u kojoj žive. Jednako kao i inače omladinski radnici i radnice moraju inicirati, pozivati i uključivati mlade u procese koji imaju dugoročni utjecaj. To ne znači da trebamo na svako paljenje mikrofona na zoom sastanku odmah reagirati, ali znači da trebamo osmisliti aktivnosti kojima se mladima šalje poruka da su viđeni, prepoznati i cijenjeni, a istovremeno pozvani na odgovornost i djelovanje. Praktično gledano važno je da, kad ugasimo taj digitalni prostor, ostaje u kontaktu s mladima kao i da uživo radimo s njima, važno je da im dijelimo informacije, motiviramo i podržavamo u idejama i pitanjima koje sami kreiraju.

Dakle digitalni rad s mladima nije metoda za sebe, on jednostavno može biti uključen u skoro sve oblike rada s mladima. Ovakav rad s mladima vodi se istom etikom, vrijednostima i načelima rada s mladima i kada ne koristimo digitalne alate, društvene mreže i nove tehnologije.

Za kreiranje i provedbu aktivnosti u digitalnom radu s mladima potrebne su sve vještine koje omladinski radnici/ce već imaju kao što su jasno definiranje ishoda aktivnosti, poznavanje konteksta u kojem radimo, razumijevanje potreba grupe mladih sa kojima radimo, razumijevanje rada u grupama, rada sa pojedincima, dinamike grupe, facilitatorske vještine, dobre vještine komunikacije i razumijevanje raznolikosti i jednakosti, važnosti uključivanja mladih u društvene procese, te osnovno poznavanje politika prema mladima.

Ono što pravi razliku u digitalnom radu s mladima jeste agilni pristup omladinskog radnika/ce. Rad s mladima općenito, a digitalni rad s mladima posebno zahtjeva spremnost za nove stvari, kreativni odgovor na pristupe u učenju, stvaranje iskustva kroz koje mladi uče,  kreiranje alternativnih vrijednosti za mlade i zajednicu. Organizacije koje provode aktivnosti neformalnog obrazovanja i rada s mladima trebaju razviti svoj agilni pristup mladima, radu s mladima i stvaranju utjecaja u zajednici.   

To naravno nije jednostavno i zahtjeva od omladinskog radnika/ce profesionalno usavršavanje koje traži vrijeme, predan rad i stalnu uključenost mladih.

Iako je digitalni rad s mladima nastao znatno ranije od virusa korona, kao omladinska radnica sam vrlo zahvalna za poziv i iskustvo koji smo u omladinskom sektoru dobili iznenadnom velikom i globalnom potrebnom da mladima pokažemo da smo tu i kad se čini jako teško, skoro pa nemoguće. Kao omladinskoj radnici iznimno mi je važno da kroz digitalni rad s mladima vodimo računa o sigurnosti omladinskih radnika i radnica i mladih. Ovdje ne mislim na maske za zaštitu od virusa i procedure koje traži GDPR uredba, već istinsko stvaranje sigurnog (digitalnog) okruženja u kojem mladi žele sudjelovati i doprinijeti, gdje se njihova prava poštuju te se od njih traži da poštuju druge, a omladinski radnici/ce zadržavaju svoj prostor, integritet i prilike za osobni i profesionalni razvoj.

Možemo li to? Znamo li? Želimo li u online svijetu imati svijet u kojem kreiramo vrijednosti za mlade?

©2021 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search