Baš čudna godina

Godina pandemije, smanjene mobilnosti i Treće evropske konvencije omladinskog rada

jasmina6webU decembru 2020. g. održana je Treća evropska konvencija omladinskog rada, na kojoj je donesena Završna deklaracija omladinskog rada „Putokazi za budućnost“. Konvencija je organizirana online, kao i većina događaja u 2020. g. Ipak, Konvencija nije bilo kakav događaj za mlade, a zašto je važna, čitamo u daljem tekstu.

Piše: Jasmina Banjalučkić (Institut za razvoj mladih KULT)

Omladinski rad u Evropi kroz razvoj konvencija omladinskog rada

Devet godina nakon što je Evropska unija objavila dokument White paper on Youth prvi put je puni fokus stavljen na omladinski rad na Prvoj evropskoj konvenciji omladinskog rada. Prva konvencija održana je u Gentu, pod belgijskim predsjedanjem EU-a u junu 2010. g. Neki od zaključaka sa Prve konvencije, a koji su doprinijeli razvoju omladinskog rada u Evropi, upućivali su na preporuke ka Vijeću Evrope za prepoznavanjem i daljim razvojem neformalnog obrazovanja kao i promocijom mobilnosti mladih. Ove preporuke odrazile su se, a i bile vidljive u daljem razvoju programa koji danas poznajemo pod nazivom Erasmus+, a tada Mladi u akciji (Youth in Action).

 

 

Pet godina kasnije, u aprilu 2015. g., u Briselu je približno 500 učesnika/ca Druge evropske konvencije omladinskog rada razgovaralo o izazovima u omladinskom radu u Evropi. Vodeći se onim što je rečeno na Prvoj konvenciji, koja je dala smjernice rada, kreirane su nove smjernice i preporuke koje su poručile da Evropa treba omladinski rad te da su ulaganja u omladinski rad zapravo doprinos razvoju društva u Evropi. Konkretno, Druga konvencija ukazala  je na to da nedostatak ulaganja u omladinski rad sa sobom nosi tri posljedice:

  • odricanje odgovornosti prema budućim generacijama;
  • gubitak mogućnosti za kreiranjem modernog građanskog društva u Evropi;
  • slabi potencijal za suočavanje sa ozbiljnim društvenim izazovima kao što su nezaposlenost i ekstremizam.

Ova konvencija postavila je sebi cilj da definira temelje na kojima počiva omladinski rad te da ukaže na njegovu povezanost i odnos sa javnim politikama i pitanjima sa kojim se mladi ljudi susreću. Iako vrlo izazovan zadatak, donesen je zaključak da se temelji omladinskog rada posmatraju dvostrano: prvo, omladinski rad se bavi stvaranjem prostora za mlade i drugo pruža poveznice (mostove) u životima mladih. Vodeći se ovim temeljima, definiran je set prioriteta koji su i tada uključivali veću podršku omladinskom radu, kako finansijsku podršku tako i prepoznavanje omladinskog rada od strane institucija vlasti te ukazivanje na potrebe da omladinski rad, plaćen ili volonterski, mora biti visokokvalitetan.

Na kraju, Druga konvencija ukazala je na potrebu za kreiranjem Evropske agende omladinskog rada kao strateškog okvira za dalji razvoj i jačanje prakse i politika u radu sa mladima u Evropi.

Putokazi za budućnost omladinskog rada u Evropi

U omladinskom radu 2020. g. bila je jedna od najizazovnijih u posljednjem desetljeću, ali sigurno ne i najneproduktivnija. Bila je to godina u kojoj smo shvatili da kao omladinski radnici/ce možemo raditi online, da postoji način da rad sa mladima prilagodimo online alatima i online alate radu sa mladima. Često nismo bili zadovoljni onim što je bio rezultat rada jer nismo vidjeli učinak koji postižemo direktno za mlade, u lokalnim zajednicama i za društvo općenito. Nekako, zaboravili smo da učinak rada sa mladima inače nije odmah vidljiv, da promjene često vidimo godinama kasnije i nikada nam to nije smetalo jer omladinski rad jeste nešto što se živi kako bi i rekli mnogi koji rade u ovoj oblasti.

Dok je jasno i vidljivo da je u nekim državama omladinski rad podržan, politički i finansijski,  u drugima je vidljivo da je on žrtva mjera štednje i političkog nezanimanja. U 2020. g., godini pandemije, ovo je bilo i značajno vidljivije nego ranije. Upravo iz tog razloga Treća evropska konvencija omladinskog rada premašila je očekivanja i samih omladinskih radnika/ca širom Evrope.

Odlukom organizacijskog tima (Ministarstva porodice, građana starije dobi, žena i mladih Republike Njemačke i Nacionalne agencija za EU programe Erasmus+, Youth in Action i Solidarity Corps – Jugend für Europa), a uslijed mjera uzrokovanih koronavirusom, Treća konvencija održana je od 7. do 10. decembra 2020. g., pod Njemačkim predsjedavanjem EU-a, gdje je oko hiljadu učesnika/ca (omladinskih radnika/ca, predstavnika/ca institucija vlasti, donosioca odluka, istraživača/ica, predstavnika/ca mladih i samih mladih) učestvovalo u kreiranju Završne deklaracije omladinskog rada „Putokazi za budućnost“. Bio je ovo odličan kraj jedne vrlo izazovne godine u omladinskom sektoru, ali i početak jedne odlične prilike za dalji razvoj i unaprjeđenja.

Evropska agenda omladinskog rada – Bonski proces

Treća konvencija ponudila je u online prostoru učesnicima mogućnost za umrežavanje, upoznavanje, ali i promišljanje o onome šta očekuje omladinski rad u Evropi u narednim godinama. Naime, ova konvencija nije se odnosila samo na razmjenu dobrih praksi, predstavljanje rezultata istraživanja i kreiranje novih i inspirativnih mreža. Zapravo, primarni cilj je bio započeti definiranje strategije za provođenje Evropske agende omladinskog rada koja će omogućiti razvoj omladinskog rada, ali i njegovu održivost u narednom periodu.  U centru pažnje bile su akcije koje će dati konkretniji profil omladinskom radu u Evropi, njegovim ciljevima i neophodnim koracima za njihovo postizanje.

Konvencija predstavlja polaznu tačku dugoročnijeg plana, sada već poznatog kao Bonski proces za razvoj Evropske agende omladinskog rada. Politički okvir za ovaj proces uključit će Strategiju prema mladima 2019-2027. Evropske unije, Preporuku Odbora ministara Vijeća Evrope o omladinskom radu iz 2017. godine, i Strategiju omladinskog sektora Vijeća Evrope 2030. kao i predstojeću rezoluciju Vijeća Evrope za Evropsku agendu omladinskog rada.

Evropska agenda omladinskog rada i Konvencija nastoje osigurati da omladinski radnici/e niti omladinski rad ne nestanu sa političke agende. U Završnoj deklaraciji navedene su smjernice i prijedlozi za provođenje Evropske agende omladinskog rada. Ono što se prožima kroz cjelokupan tekst i na čemu počiva Završna deklaracija odnosi se na jačanje politikâ u radu sa mladima (omladinskom radu) kroz uključivanje omladinskog rada u strategije prema mladima na svim nivoima odlučivanja.

Vrlo je važno da omladinski rad i rad sa mladima postane dio lokalnih politika i strategija prema mladima, a koje će biti temeljene na istraživanjima i stvarnim potrebama mladih iz zajednice. Ono što je još jednom naglašeno jeste važnost partnerstva i međusektorske saradnje na svim nivoima odlučivanja jer jedino se na taj način osigurava potpuna uključenost mladih u procese odlučivanja, ali i kreiraju odgovarajući mehanizmi podrške mladima.

Završna deklaracija omladinskog rada „Putokazi za budućnost“ osigurala je odličnu polaznu tačku za dalji rad i razvoj koji dugoročno može osigurati jačanje omladinskog rada kako na evropskom tako i na nacionalnim i lokalnom nivou, a kroz Evropsku agendu omladinskog rada.

Koji su putokazi za budućnost omladinskog rada u BiH?

Svaka od deklaracija je upućena zemljama članicama Vijeća Evrope pa samim tim i Bosni i Hercegovini, koja je članica Vijeća Evrope od 2002. g., ali i organizacijama Ujedinjenih naroda, Evropskoj uniji, Vijeću Evrope te evropskim institucijama i političkim strukturama kojih se tiče omladinski rad na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Na kraju, zaključci deklaracija uvijek su upućivani i omladinskom sektoru i mladima direktno.

Očekivano je da će institucije vlasti u Bosni i Hercegovini kroz djelovanje u Vijeću Evrope doprinijeti razvoju Evropske agende omladinskog rada, ali i dati doprinos razvoju omladinskog rada u Bosni i Hercegovini kroz jaču saradnju sa organizacijama koje aktivno djeluju u polju omladinskog rada.

Treća konvencija i Završna deklaracija ističu važnost:

  • razvoja omladinskog rada na lokalnom nivou,
  • jačanje uloge neformalnog obrazovanja i njegovog prepoznavanja od strane institucija vlasti.

Ono što je značajno za kontekst Bosne i Hercegovine jeste da omladinski rad nije definiran kroz sve zakone o  mladima, ne postoje zvanične mreže omladinskih radnika i radnica, nema zvaničnih mreža organizacija koje se bave omladinskim radom i sl. U Republici Srpskoj osnovana je mreža omladinskih centara, ali i dalje nedostaje legislativa koja bi omogućila dalji razvoj i unaprjeđenje sektora. Ovo su konkretni izazovi sa kojima se susrećemo u BiH, a koji od svih nas zahtijevaju veći angažman kako bi omladinski rad koji provodimo u BiH bio konkurentan u primjerima dobre prakse kako sa susjednim državama, tako i sa omladinskim radom u Evropi.

U završnoj deklaraciji naglašena je važnost kreiranja mreža unutar omladinskog rada, udruženja i unija omladinskih radnika i organizacija koje se bave omladinskim radom. U Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo mreže koje mogu doprinijeti jačanju uloge omladinskog rada, ali i osigurati njegovu kvalitetu. Je li ovo odgovornost omladinskog sektora u BiH? Umrežavanje i saradnja omladinskog sektora na ovom polju nije dovoljno zastupljena, a što utječe i na zagovarački proces prema institucijama vlasti u BiH kao i na same donosioce odluka.

Bosna i Hercegovina i omladinski sektor kroz preporuke „Putokaza za budućnost“ mogu kreirati dobru osnovu za bolju strukturu omladinskog sektora, jačanje uloge omladinskog rada i neformalnog obrazovanja, ali i osiguravanje pravnog okvira za poticaj omladinskim radnicima kojih imamo na desetine. Bit će to dug put, ali, ukoliko bude postojala saradnja institucija vlasti Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH sa nevladinim organizacijama koje djeluju u oblasti omladinskog rada i politika prema mladima, nije neizvjesno da će u narednim godinama omladinski sektor i omladinski rad biti visoko pozicionirani na političkim agendama svih nivoa odlučivanja. Putokaze za budućnost imamo, a na nama (institucijama vlasti, donosiocima odluka i omladinskom sektoru) je da ih koristimo i nadopunjujemo kako bismo osigurali bolje uvjete za mlade, ali i pokazali odgovornost spram budućim generacijama mladih, aktivista i volontera.

Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa njemačkom Nacionalnom agencijom za programe Evropske unije – Erasmus+ i Mladi u akciji (Jugend für Europa) trenutno radi na prijevodu Završne deklaracije omladinskog rada „Putokazi budućnosti“ koji će biti dostupan na stranici Instituta i stranici Treće evropske konvencije omladinskog rada.

©2021 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search