(Ko)vidi mlade?

Katarina V

Izazovno vrijeme u kojem trenutno živimo donijelo je potrebu za stvaranjem velikog broja novih navika u  svakodnevnom životu. Coronavirus pozvao nas je da u svim strukama i svakodnevnom životu stvorimo nove obrasce ponašanja. Ovo se posebno odnosi na mlade, njihove navike ali i na omladinske radnike i radnice i cjelokupni rad s mladima.  Kako onda u novim uvjetima kvalitetno raditi s mladima?

Iako je svima bilo posebno i drugačije u danima kroz godinu na izmaku, postavlja se pitanje kako mladi žive od početka pandemije, koje su njihove potrebe i tko na te potrebe i kako odgovara. Umijemo li biti ljudi s mladima u ovom posebno izazovnom vremenu?

Piše: Katarina Vučković

Stanje nesreće i pandemije u Bosni i Hercegovini je, kao i drugdje u svijetu, zaustavilo redovan rad, redovne aktivnosti svih nas, obrazovanje i slobodno vrijeme mladih. Budimo iskreni, pojava coronavirusa zaustavila je normalno disanje. Sve je, naravno, bilo s razlogom, u koji god vjerovali, ali i stvorilo posljedice u svim sferama života. Meni osobno najvažnije je bilo promatrati živote mladih ljudi, njihov odgovor na cjelokupno stanje, ali i kako smo se mi u sektoru rada s mladima snašli upravo s mladima, ali i sa samima sobom, te kako se spremamo za daljnji rad u novim okolnostima.

Kako da u doba krize bolje vidimo i primijetimo mlade ?

Gledajući kolege i kolegice u omladinskim organizacijama, krovnim tijelima mladih i organizacijama koje se bave mladima u BiH od početka godine do danas, reklo bi se da smo se svi nekako snašli, stekli nove vještine i dobili nova znanja za rad s mladima. Odjednom smo svi koristili termine digitalnog omladinskog rada, ali o tome nekom drugom prilikom.

Mladi u našoj zemlji preživjeli su traumu ove godine. Da traumu, škola i fakulteti u prinudno novim uvjetima, maturanti bez mature, dodjele diploma bez ceremonija dodjela, seminari i treninzi putem online alata, slobodno vrijeme uz male i velike ekrane, odnosi skoro pa isključivo na ekranima, nesigurni poslovi ili gubitak posla, uredi od kuće, roditelji kući, 24/7 s ukućanima. Ništa od toga nije potpuno zdrava atmosfera za razvoj, rast i uspjeh, školski, poslovni ili osobni. Kako je ovo sve utjecalo na prosječnog mladog Bosanca i Hercegovca, tek ćemo vidjeti.

 

Ruku na srce, neki su mladi krizu prepoznali kao priliku i odlučili glasno biti dio rješenja za sebe i svoje vršnjake pa i društvo. Nastali su neki važni društveni odgovori na potrebe susjeda, potrebe centara za mlade, škola ali i mentalno zdravlje mladih. O sjajnim mladima možete više saznati ovdje. Posebnu priču krije i aplikacija D-app, koju su pokrenuli mladi iz BiH.

Koliko toga smo stvarno kao omladinski sektor mogli primijetiti u trenutku? Na koliko toga smo kao sektor stvarno mogli odgovoriti? Imate li osjećaj da smo uspjeli? Kako da nastavimo?

Omladinski radnik/ca – ima senzor za mlade u zajednici

U teoriji, omladinski rad obuhvaća aktivnosti i programe zasnovane na metodama i principima neformalnog obrazovanja koji pomažu razvoj mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne članove zajednice radeći na stvaranju uvjeta za ostvarivanje njihovih punih potencijala. Omladinski radnici i radnice su ljudi koji ove programe i aktivnosti kreiraju s mladima i za njih, te ih aktivno i provode. Ovi programi trebaju biti usko povezani s politikama koje se bave mladima.

U omladinskom radu koriste se metode neformalnog obrazovanja, s akcentom na iskustveno učenje koje podrazumijeva učenje iz svake situacije, stvarne ili kreirane. Cijeneći mlade ljude kao punopravne i jednake članove društva, kroz omladinski rad im se pružaju prilike za preuzimanje odgovornosti i stvarnog učešća u društvu.

Od početka krize s Covid-19 omladinski radnici/ce su brzo skočili u nove uloge, pretvarali svoje radionice i aktivnosti, bez puno pitanja, u online evente na društvenim mrežama i svim drugim alatima. Jesu li uspjeli dati kvalitetan odgovor na potrebe mladih ljudi, posebno nove potrebe?

Kako mladi često vide omladinske radnice i radnike kao super heroje svoje zajednice, oni su se i ovaj put snalazili, učili nove vještine, stjecali nova znanja i u isto vrijeme nudili nove formate aktivnosti. Obučeni omladinski radnici i radnice jednostavno znaju slušati mlade, osjetiti puls zajednice i odgovoriti na potrebe mladih kroz direktni rad s njima ali i u online svijetu.

Metode i tehnike morale su se i još uvijek se rapidno mijenjaju, a resurs za omladinski rad nije vrlo dostupan u Bosni i Hercegovini, još manje je resursa za podršku samim omladinskim radnicima i radnicama u ovom procesu prilagodbe na nove načine rada s mladima.

Svjesni, educirani i spremni na rast omladinski radnici/ce kroz krizu su obazrivo pratili ritam mladih i, učeći nove vještine, dali mnogo kvalitete dijeleći s kolegama iskustvo i alate.

Kako li su samo to radili i rade?

Istraživanje RAY-mreže (Research-based Analysis and Monitoring of European Youth Programmes)  pokazuje nekoliko ključnih nalaza:

  • Pandemija je potresla omladinski rad do temelja.
  • Ekonomske posljedice pandemija su ozbiljne.
  • Omladinski rad se lako prilagođava.
  • Omladinski rad pomaže mladima nositi se s krizom.
  • Marginalizirani mladi u vrijeme krize su posebno izvan dosega omladinskog rada.

Iako je veliki broj aktivnosti pomjeren ili dobio druge formate, koliko je omladinski rad važan i koliko može biti važan, govori i činjenica da je 74% mladih reklo da im je sudjelovanje u omladinskom radu za vrijeme pandemije dalo nešto smisleno čemu se mogu radovati.

Razlog ovome je možda i činjenica da su upravo omladinski radnici i radnice za vrijeme pandemije znatno više vidjeli mlade u društvu nego što su to uspjeli nastavnici, roditelji ili neki drugi akteri našeg društva. Upravo kroz omladinski rad govorilo se i govori o suočavanju s novom realnošću mladih u društvu, upozorava se na zdravstvenu sigurnost, nude prilike za liderstvo, volontiranje i aktivizam u zajednici, traže se rješenja od mladih, ali i znatno više govori o mentalnom zdravlju i promišlja budućnost pojedinaca i društva.

Ove napore mora vidjeti svaki lokalni službenik/ca za mlade i prepoznati ih kroz konkretne korake i mjere postojećih politika prema mladima, mjera koje se bave pitanjem Covid-19, te i sami omladinski lideri i liderice u zajednici.

Koliko god vam se činilo teško u ovom trenutku, ako ste omladinski radnik/ca ili službenik/ca za mlade, imate dužnost i poziv informirati se o tome kako slušati potrebe mladih, primijetiti mlade u društvu i tragati nova znanja za kvalitetni rad s mladima.

Iznimno je važni da baš sad pokažete stvarni interes za mlade u svojoj zajednici, razumijete kako gledaju na situaciju u društvu, te kako oni vide rješenje. Posebno je važno da uvezujete sve aktere društva koji vode brigu o mladima. Još važnije da nam se iz vida ne izgube mladi s umanjenim mogućnostima. Svi mladi su nam iznimno važni i međusobno povezani u društvu.

Pogledajte razmišljanja aktivnih mladih iz BiH u istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT i Fondacije Mozaik OVDJE, ili zgrabite neki novi alat kroz portal SEEYN DIGI YOUTH

Razmislite možete li učiniti neke nove napore kako bi aktivnosti, politike, mjere i planovi koje sada kreirate za 2021. istinski odgovarali barem na dio potreba mladih u vašoj zajednici. Inspiraciju potražite u lokalnom savjetu/vijeću mladih, lokalnoj omladinskoj organizaciji ili neformalnoj grupi mladih.

Način na koje društvo, trenutačno snažno i s iznimnim razlogom, prepoznaje zdravstvene radnike/ce diljem BiH zajedničkim snagama moramo prepoznati profesionalce/ke u radu s mladima jer zbog njih je 74% mladih za vrijeme pandemije imalo razloge za radost. Ovaj postotak ne smije biti manji, omladinski rad kao pristup ne smijemo izgubiti iz vida jer kad vidimo rad s mladima, vidimo mlade.

©2021 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search