PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Ajka Fotografija copy copy copyZakonom o porezu na dodanu vrijednost BiH je uređeno da su privrednici dužni platiti PDV od 1. do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, bez obzira da li su naplatili svoje proizvode i usluge od kupaca. Dakle, privrednici moraju, prije svega, platiti državi 17% od prodajne cijene prodanog proizvoda ili usluge, iako od kupaca još uvijek nisu dobili novac za te iste proizvode i usluge. Nerijetko, period naplate potraživanja od kupaca je vrlo neizvjestan i traje dugo, čak po nekoliko mjeseci i godina ili potraživanja nikada nisu naplaćena. Privrednici i pored toga, moraju iznaći načine da isplate plaće i pripadajuće doprinose za svoje uposlenike, pokriju operativne i druge troškove poslovanja. U svemu tome, teško da ostaje nešto za ulaganje u rast, razvoj, nova zapošljavanja, inovacije i sve što nameću savremeni trendovi poslovanja. Vrlo često se privrednici zadužuju kod banaka da bi pokrili sve troškove, a time dalje produbljuju problem sa visokim kamatnim stopama i poteškoćama u praćenju dinamike otplate kredita. Ovakvim problemima najviše su opterećeni mali privrednici. Bosanskohercegovački privrednik koji je pokrenuo svoj vlastiti biznis, zaposlio samog sebe, zaposlio druge ljude, uplaćuje poreze koji odlaze u državni budžet za podmirivanje troškova državne administracije a bori se da opstane. Brojne su negativne statistike koje svjedoče nepovoljnosti poslovnog ambijenta u kojem domaća privreda djeluje. Takvom destimulirajućem poslovnom okruženju, u kojem privreda pokušava da preživi, doprinosi zasigurno i postojeći sistem plaćanja PDV-a po izdatoj fakturi.

Pojedine europske zemlje pomažu likvidnost malih i srednjih preduzeća kroz uvedeni sistem plaćanja PDV-a prema naplaćenoj fakturi. To ustvari znači da privrednici plate PDV državi tek kada i oni sami naplate fakturu od svojih kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili. Ovaj sistem, međutim, uređuje i drugu stranu medalje. Odnosno, privrednici imaju pravo da im se odbije ulazni PDV za kupljene i primljene robe i usluge od dobavljača tek kada plate fakturu svojim dobavljačima. U nekim zemljama Evropske unije ovakav sistem se primjenjuje godinama, a najduže od 1995. u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Zemlje koje primjenjuju ovaj sistem su odredile prag za porezne obveznike na temelju godišnjeg prometa koji u pojedinim slučajevima iznosi do 2 miliona eura (npr. Španija, Irska, Italija), do 1,6 miliona eura (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo) ili najčešće do pola miliona eura kakav je slučaj u Bugarskoj, Portugalu i Rumuniji. Prag može biti i niži, pa u Austriji iznosi 110.000 eura, a u Slovačkoj 100.000 eura, u Sloveniji 400.000 eura. I pojedine zemlje regiona nedavno su takođe uvele ovaj sistem plaćanja PDV-a za malu privredu, pa pravo na korištenje ovog sistema u Srbiji od 2013. godine i Hrvatskoj od 2015. godine imaju poreski obveznici koji godišnje ostvaruju do oko 400.000 eura. Dodatno se mogu propisati i drugi uslovi. Najčešće, zemlje su odredile da se ovaj sistem ne može koristiti za uvozne i izvozne isporuke roba i usluga, zatim da poreski obveznici moraju imati podmirene sve obaveze za javna dugovanja ili samo za PDV iz perioda koji prethodi ulasku u sistem, te da poduzetnik ne smije biti evidentiran kao prekršitelj propisa vezanih za PDV i sl. Sistem plaćanja prema naplaćenim fakturama je opcion za primjenu, odnosno privrednici koji ispunjavaju uslove dobrovoljno odlučuju hoće li ga primjenjivati. Period primjene te izlazak iz sistema (uz određene uslove, ovisno o zemlji) kreće se od 6 mjeseci do 4 godine. Međutim, svim je zemljama zajedničko da izlaskom iz sistema moraju u određenom periodu podmiriti sve porezne obaveze, osim kada se postupa po propisima vezanima uz likvidaciju ili stečaj.

Inicijativa o izmjeni Zakona o PDV-u u kontekstu uvođenja sistema plaćanja PDV-a prema naplaćenim fakturama se već nekoliko posljednjih godina spominje od strane privrednih i obrtničkih komora, udruženja poslodavaca i privrednika. Konkretnije korake je u tom pogledu ove godine poduzeo Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku neformalne Mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH, koji je pozvao privrednike, privredne i obrtničke komore i udruženja poslodavaca da potpisivanjem pisma podrške podrže ovakvu inicijativu, sa namjerom da se prijedlog izmjena Zakona uputi u zvaničnu proceduru. Privrednici objašnjavaju kako bi im ovakav način izvršenja PDV obaveze uvelike olakšao tekuće poslovanje, unaprijedio likvidnost i protok novca, a dugoročno stvorio preduslove za nova zapošljavanja i razvojne investicije. Postavlja se pitanje da li postoji spremnost vlasti da se pozabavi ovim osjetljivim područjem, s obzirom da se državni budžet većinski puni od indirektnih poreza kojima pripada i porez na dodanu vrijednost. S obzirom da je Zakon o PDV-u donesen 2006. godine, odnosno da je uveden novi poreski sistem koji je zamijenio prethodno važeći sistem poreza na promet, razumno je očekivati da se nakon 10 godina njegove primjene ipak počne promišljati o inoviranju u kontekstu pomoći privredi, ali i kontekstu poboljšane dugoročne naplate PDV-a do koje bi opisana izmjena mogla dovesti.

Pismo podrške za izmjene Zakona o PDV-u potpisali su i predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH koje broji oko 25.000 članica, a koje imaju više od 100.000 zaposlenih.

Institut za razvoj mladih KULT pokrenuo je inicijativu potpisivanja pisma podrške procesu izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine kako bi intenzivirao proces izmjene Zakona o PDV-u.

Pismo podrške prvenstveno je namijenjeno privrednicima, a od pokretanja inicijative potpisalo ga je i više od 20.000 privrednika okupljenih oko privrednih i obrtničkih komora, te udruženja koja u fokusu svog rada imaju pomoć privredi.

„U vrlo kratkom vremenskom periodu inicijativu je podržao veliki broj privrednika. Pisma podrške svakodnevno pristižu, a veoma je značajno što je sve više pojedinačnih pisama privrednika. To je pokazatelj koliko su zaista potrebne izmjene Zakona o PDV-u, te koliko privrednici žele bolje poslovno okruženje.“ – poručila je Ajka Baručić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

17 copy copy

Institut za razvoj mladih KULT zalaže se za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojim bi poreski obveznici, oni koji ostvaruju godišnji promet do milion maraka, PDV plaćali nakon što naplate svoja potraživanja, a ne do 10. u mjesecu, kako to trenutni zakon nalaže.

Prema trenutnim zakonskim propisima, poslodavci su dužni izmiriti porezne obaveze, iako nisu naplatili svoja potraživanja. To u konačnici čini brojne poslovne subjekte nelikvidnim, te često dovodi do prestanka poslovanja.

Institut će i u narednom periodu nastaviti sa prikupljanjem pisama podrške, ali i sa zagovaranjem izmjena Zakona o PDV-u kod predstavnika vlasti.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Na Internacionalnom BURCH univerzitetu u Sarajevu 14. aprila 2016. godine otvoren je prvi studentski poslovni inkubator.

Cilj prvog StartUp inkubatora za studente u Bosni i Hercegovini, jeste povezati univerzitet sa poslovnim sektorom. Na ovaj način, svi studenti koji pokrenu vlastiti biznis, dobit će besplatan poslovni prostor tokom jedne godine, a koji uključuje kancelarije, konferencijsku salu, salu za sastanke, lounge bar, fitness centar, te druge pogodnosti.

Također, sve firme dobit će besplatno mentorstvo nastavnog osoblja, te pristup preko 50 kompanija članica Burch Business Centra.

inkubator

Kako je istaknuto tokom ceremonije otvaranja poslovnog inkubatora, ovo je prvi korak ka postizanju vizije izvrsnosti u poduzetništvu i inovacijama, te doprinos razvoju bh. ekonomije i privrede kreiranjem novih radnih mjesta kroz projekte koji će se realizovati u inkubatoru.

"Naša vizija je postati poduzetnički Univerzitet. Prvi korak bilo je uvođenje poduzetništva kao predmeta na svim fakultetima. Drugi korak je upravo ovaj, otvaranje StartUp inkubatora, gdje je osobama koje imaju ideju i želju pružena prilika da kroz rad sa našim mentorima i kompletnim akademskim osobljem dobiju korisne savjete o razvoju kompanije“, istakao je  Nedim Čelebić, direktor Burch Business Centra.

Pokretanje biznis inkubatora u okviru univerzitetske institucije predstavlja veliki iskorak u bh. obrazovnom sistemu, s obzirom da se time omogućava poduzetničko usmjeravanje studenata još od prvih semestara njihovog studija, čime se bh. društvo primiče pojmu „poduzetničkog društva“.

Ceremoniji otvaranja Burch StartUp inkubatora prisustvovala je i predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT.

inkubator2

Završeno je istraživanje o budžetskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj privrede u 2013. i 2014. godini, u vidu bespovratnih (grant) i povratnih (kreditnih) sredstava. Istraživanje je realizovano u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ koju vodi Institut za razvoj mladih KULT, a rezultiralo je i preporukama koje bi trebale poboljšati proces dodjele budžetskih poticaja privredi.

U toku je izrada publikacije u kojoj će biti predstavljena detaljna analiza, a koja će biti upućena predstavnicima vlasti s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja.

LOGO Poslovni prostor BH web

Institut za razvoj mladih KULT nastavit će i sa pikupljanjem podataka o realizaciji budžetskih poticaja u 2015. godini.

Inicijativom Poslovni prostor BH, u okviru koje je urađeno istraživanje, želi se utjecati na donosioce i provodioce odluka u BiH, te cjelokupnu društvenu zajednicu, kako bi se više pažnje posvetilo privrednom razvoju i kreiranju pozitivnog poslovnog ambijenta.

Institut za razvoj mladih KULT nastavlja sa procesom zagovaranja izmjene Zakona o PDV-u.

Kako bi se intenzivirao proces izmjene Zakona o PDV-u, pokrenuta je inicijativa za potpisivanje pisma podrške procesu izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine.

Pismo podrške prvenstveno je namijenjeno privrednicima kojima bi olakšica da PDV plaćaju tek nakon što oni naplate svoja potraživanja zasigurno značila i pozitivno poslovanje, ali i organizacijama koje u fokusu svog rada imaju pomoć privredi od kojih se očekuje podrška inicijativi.

Kako bi najbolje opisao težinu trenutnog stanja i nedostatke poslovnog okruženja, Institut za razvoj mladih KULT snimio je video:

 

Potpisivanjem pisma podrške privrednici i organizacije koje djeluju u oblasti privrede, imaju priliku podržati inicijativu koju zagovara Institut za razvoj mladih KULT, te tako direktno utjecati na kreiranje pozitivnog poslovnog ambijenta.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Prema trenutnom zakonu, svi poreski obveznici dužni su platiti PDV do 10. dana u mjesecu, što je posebno otežavajuća okolnost za mala i srednja preduzeća koja zbog ovakvih propisa često prestaju sa poslovanjem.

Institut je početkom marta, kako bi ukazao na ovaj problem, organizovao i Okrugli sto „Izmjene i dopune Zakona o PDV-u - uvođenje sistema oporezivania prema naplaćenim naknadama", u okviru kojeg su mišljenje iznijeli i strušnjaci, a Institut sa zagovaranjem izmjena nastavlja i kroz intenzivne razgovore sa predstavnicima vlasti.

Institut za razvoj mladih KULT je, kroz petnaest godina postojanja, radio vrlo uspješno na izradi i provođenju zakonskih rješenja koja doprinose poboljšanju društvenog položaja mladih, ali i građana općenito. S obzirom da su ekonomska pitanja izvor većine problema mladih ljudi, Institut se snažno zalaže za aktivnosti i inicijative u vezi sa stvaranjem povoljnijeg poslovnog prostora u BiH, ne samo za mlade nego za sve poduzetnike. strana 2

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

 

Institut za razvoj mladih KULT, kako bi intenzivirao proces izmjene Zakona o PDV-u, pokrenuo je inicijativu potpisivanja pisma podrške procesu izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost Bosne i Hercegovine.

Pismo podrške prvenstveno je namijenjeno privrednicima, a za samo pet dana potpisalo ga je više od 20.000 privrednika okupljenih oko privrednih i obrtničkih komora, te udruženja koja u fokusu svog rada imaju pomoć privredi.

Institut za razvoj mladih KULT zalaže se za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojim bi poreski obveznici PDV plaćali nakon što naplate svoja potraživanja, a ne do 10. u mjesecu, kako to trenutni zakon nalaže.

17 copy

Trenutni zakonski propisi stvaraju poslovno okruženje u kojem mala i srednja preduzeća često prestaju sa poslovanjem, te su izmjene neophodne.

Institut će i u narednom periodu nastaviti sa prikupljanjem pisama podrške, ali i sa zagovaranjem izmjena Zakona o PDV-u kod predstavnika vlasti.

Pismo podrške dostupno je na web portalu: www.podrzi.poslovniprostorbh.org

Institut za razvoj mladih KULT je, kroz petnaest godina postojanja, radio vrlo uspješno na izradi i provođenju zakonskih rješenja koja doprinose poboljšanju društvenog položaja mladih, ali i građana općenito. S obzirom da su ekonomska pitanja izvor većine problema mladih ljudi, Institut se snažno zalaže za aktivnosti i inicijative koje za cilj imaju stvaranje povoljnijeg poslovnog prostora u BiH, ne samo za mlade nego za sve poduzetnike.

Zagovaranje izmjene Zakona o PDV-u provodi se u okviru inicijative "Poslovni prostor BH", koju vodi Institut za razvoj mladih KULT. Inicijativa je dio Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji provode Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Mladi nakon sticanja diplome visokoobrazovnih ustanova nemaju dovoljno praktičnog znanja koje bi povezeli sa teoretskim, zaključeno je tokom okruglog stola „ Komunikacija između tržišta i visokog obrazovanja – uloga medija“ koji je 31. marta 2016. godine  održan u Sarajevu.

Kako je istaknuto tokom rasprave, poslodavci prilikom zapošljavanja uglavnom traže osobe sa radnim iskustvom, što predstavlja otežavajuću okolnost za mlade kojima tokom školovanja nedostaje praktične nastave. Jedna od glavnih tema bila je uspostavljanje veza između obrazovnih institucija i poslodavaca, kako bi mladi po završetku studija bili spremni za tržište rada.

Prema mišljenju učesnika okruglog stola, veliki nedostatak predstavlja i loš sistem upisnih kvota, pa se tako iz godine u godinu bh. društvo suočava sa problemom suficita pojedinih zanimanja.

„Nastavni programi moraju se uskladiti s tržištem rada. Ne možemo dozvoliti da obrazujemo mlade za strana tržišta, jer to nije perspektiva bh. društva. Nama trebaju obrazovani i osbosobljeni mladi koji će ovo društvo graditi i činiti ga boljim“- poručila je Belma Gijo iz Instituta za razvoj mladih KULT, jedna od učesnica okruglog stola.

okrugli sto belma1

Okrugli sto organizovala je asocijacija Akademac, koja za cilj ima unapređenje visokog obrazovanja i okuplja 60 utjecajnih pojedinaca iz sfere visokog obrazovanja, biznisa i političkog i društvenog života.

Asocijacija Akademac  će se u narednom periodu zalagati za uspostavljanje posebnog tijela pri svakom fakultetu, koje će se baviti povezivanjem poslodavaca i fakulteta, kako bi se intenzivnije radilo na uspostavljanju prakse.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search