Ajka Fotografija copyPIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Prijedlozi, takoreći zahtjevi, bh. privrednika da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa desetog na zadnji dan u mjesecu i smanji dnevna zatezna kamatna stopa za kašnjenje u plaćanju PDV-a će biti uvaženi. Ispunjeni. Konačno, nakon jedanaest godina u kamen uklesanog Zakona o PDV-u, privrednici u BiH će imati više vremena za izmirenje ove tegobne a neizbježne obaveze. Tako je početkom mjeseca septembra u svom saopćenju javnosti obećao predsjedavajući Vijeća ministara BiH gosp. Denis Zvizdić.

Istakao je da su ovi zahtjevi „opravdani i sigurno će dovesti do poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, jer će pomjeranje roka za plaćanje PDV-a unaprijediti likvidnost preduzeća, a smanjenje zatezne kamatne stope bitno smanjiti troškove i olakšati poslovanje“. Sada su oči preko 30.000 privrednika koji su podržali inicijativu za izmjene Zakona, uprte u Upravu za indirektno oporezivanje, njen Upravni odbor i Vijeće ministara BiH. Čeka se pečat. Da sve prođe kroz zvaničnu proceduru.

Nažalost, proces teče jako sporo. Presporo za privrednike. Pa ih se poziva na strpljenje. I uvijek im ostaje da čekaju. Čekanje je stil života građana BiH. Čekanje na reforme. Reformsku agendu. Čiji rezultati su, kako vlasti kažu, „srednjoročnog i dugoročnog“ karaktera. Čekanje na bolje sutra. A šta je sa bolje danas? Znamo ko u BiH ima najmanje strpljenja da čeka. Ko je u najvećem broju u redovima ispred ambasada. Ko je u najvećem broju na graničnim prelazima. Mladi. Mladost Bosne i Hercegovine. Odnosno emigranti Bosne i Hercegovine.

Iznenađujući su nedavno objavljeni rezultati istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT, prema kojima je najčešći razlog napuštanja domovine, kojeg su mladi ispitanici navodili, ustvari nemogućnost da vide da će biti bolje. Nakon toga slijede nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, korupcija, nezadovoljstvo obrazovnim sistemom, te previše zastupljena nacionalna, vjerska i ratna pitanja. Nezaposlenost je tek na šestom mjestu. A od nove države u koju idu, očekuju bolju budućnost, bolji obrazovni i zdravstveni sistem, bolju sigurnosnu situaciju, uređenije društvo, kvalitetniji životni ambijent i veće mogućnosti zaposlenja. Oni koji se tek spremaju na odlazak, najviše strahuju od nedostajanja porodice i prijatelja.

Šta sve mladi u BiH čekaju, odnosno više ne žele da čekaju? Puno toga. Ali između ostalog, čekaju tj. više ne žele da čekaju još uvijek neusvojenu Strategiju zapošljavanja BiH 2016-2020., a kraj je 2017. godine. Zatim, obećani program podrške prvom zapošljavanju i samozapošljavanju kroz kreditna sredstva Svjetske banke, koja su na čekanju jer entitetske vlade još uvijek ispunjavaju potrebne uslove. Čekaju Strategiju prema mladima FBiH 2016-2020., napisanu, a još uvijek neusvojenu. Čekaju zvaničnu listu deficitarnih zanimanja da znaju koje fakultete upisati. Čekaju više budžetskih sredstava za njihove potrebe. Bolje uslove za pokretanje svojih biznisa. Radna mjesta. Čekaju opredijeljenost vlasti. Iskrenu, dokazanu, vidljivu, čestitu.

Na nedavno održanoj konferenciji Američko-bosanske fondacije, predstavnici nevladinog sektora su istakli svoju percepciju i procjene provedenih reformi. I iskazali nezadovoljstvo. Da poboljšani statistički pokazatelji ne odražavaju nužno i poboljšan svakodnevni život čovjeka u BiH. Pa između ostalog, šaljivo je rečeno i da bi se Reformska agenda 2015-2018., po dinamici provođenja mogla zvati i Reformskom agendom 2015-2050.

Reforme privrede nemaju alternativu

Institut za razvoj mladih KULT objavio je i treće izdanje Biltena mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini pod naslovom „Reforme privrede nemaju alternativu.“

Kroz Bilten je predstavljena Inicijativa za izmjene zakona o PDV-u, te Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele.

Ponuđen je i osvrt na dosadašnje održane Biznis forume širom BiH, ali i odgovor na pitanje da li UOUIO raspolaže sa analizom kakve bi efekte na punjenje budžeta imala izmjena zakona po kojem bi se PDV plaćao po naplaćenom računu.

bilten 3 foto za web

Bilten je nastao u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ koju realizuje Instituta za razvoj mladih KULT, a koja je započeta s ciljem doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja, uz uključivanje šireg broja aktera iz poslovnog, javnog i civilnog sektora, kao i medija, udruženih u aktivnu, funkcionalnu i regionalno zastupljenu Mrežu, takozvanu Mrežu za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH.

Namjera je da se utemeljenim i usmjerenim zakonodavno-zagovaračkim aktivnostima kreira povoljnija poslovna klima, između ostalog i kroz znatno poboljšane i budžetski ojačane programe podrške malom i srednjem preduzetništvu, uređenje raspodjele različitih budžetskih poticaja privredi te uvođenjem zakonskih olakšica kod naplate poreza i plaćanja doprinosa za novozaposlene.

Mreža je otvorena za sve zainteresirane strane koje smatraju da mogu doprinijeti stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta u BiH.

Preuzimanje Biltena: ovdje

Ajka Fotografija copy copyPIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Septembar 2017. godine mogao bi biti presudan za brojne bh. privrednike. Mogao bi biti upamćen kao najbolji ili najgori mjesec u ovoj godini. U ovom mjesecu očekuje se razmatranje izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Uposlenici Uprave za indirektno oporezivanje pripremili su prijedlog izmjena, kako bi uskladili Zakon sa legislativom Europske unije i ispunili obaveze u procesu njenom pristupanju. Među izmjenama je, između ostalog, povećanje praga za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM. To je svakako pozitivna promjena za male privrednike u našoj zemlji, koji time neće više biti PDV poreski obveznici i platiše.

Ali šta je sa zahtjevom preko 30.000 privrednika u BiH da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa desetog na posljednji dan u mjesecu?!

Šta je sa zahtjevom da se smanji dnevna zatezna kamatna stopa sa 0,04% na 0,02%?!

Sudeći po javnim pojašnjenjima predstavnika Uprave o unesenim izmjenama u Zakon, ovi zahtjevi nisu uvaženi. Zašto? Ne zna se. Još uvijek. Jer na posljednje poslaničko pitanje, upućeno početkom jula ove godine, nije odgovoreno. Još uvijek se čeka stav struke. Jer pitanje PDV-a ne smije biti političko pitanje, iako neki tako ističu u javnosti. Pitanje PDV-a je ekonomsko pitanje. Svako pitanje koje se bavi privredom u našoj zemlji, ne bi smjelo biti ništa drugo do ekonomsko. O izmjeni Zakona u konačnici hoće odlučiti podignute i spuštene ruke poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali bi to trebalo biti na temelju analiza, projekcija i prijedloga stručnjaka iz institucija vlasti.

Upravo će u septembru biti prilika da Upravni odbor uz predložene izmjene Uprave razmotri i prijedloge bh. privrednika. Suvišno je reći da su privrednici po ovom pitanju poprilično optimistični. Razlog tome je što je ranije u toku godine već odbijen jedan njihov prijedlog, a to je uvođenje sistema plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdatim računima za privrednike koji ostvaruju godišnji promet do milion KM. Nakon toga, privrednici su bili skromniji u svojim potrebama za rasterećenjem. Pa su zatražili da država sačeka barem do kraja mjeseca za plaćanje PDV-a. Da im da malo više vremena. Da im olakša. Skromnost je vrlina, kažu. Hoće li ta vrlina biti nagrađena razumijevanjem? Jesu li privrednici vrijedni toga da im se pomogne da opstanu i da posluju? Trebalo bi da jesu. Ne smije biti zaboravljeno, da se ipak državni budžet oslanja na njihove proizvedene i prodane robe. I da je svaka naredna godina rekordna po uplatama PDV-a u odnosu na prethodne. Kažu i da ruka ruku mije. Kada će ruka vlasti pomilovati ruku privrede?

U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži nego što je slučaj u Bosni i Hercegovini: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.

Septembar je donio jesen. A možda će i više od toga.

Svake godine u medijima gledamo poljoprivrednike koji uništavaju svoje mlijeko, maline, izlaze na ulice, protestiraju, traže svoja prava… Najavljuju proteste i u ovoj godini jer im dugovanja za poticaje nisu isplaćena ni za 2014. godinu. Traže isplate i za 2015. i dio 2016. godine, te za drugi kvartal 2017. godine.

Mogu li i trebaju li poljoprivrednici čekati?

Prema rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele, koju je uradio Institut za razvoj mladih KULT, u 2015. godini u poljoprivredu kroz budžetske poticaje uloženo je nešto više od 84 miliona KM, a za cjelokupnu privredu 211 miliona KM? Jesu li 84 miliona maraka godišnje dovoljna za razvoj poljoprivrede?

Izdvajanja za poljoprivredu iz godine u godinu se smanjuju. U 2015. godini umanjena su za čak 92 miliona KM u odnosu na 2013. g., a za 63 miliona KM u odnosu na 2014. g.!

Od ukupno dodijeljenih sredstava za privredu u 2015. g., 40% sredstava dodijeljeno je za poljoprivredu, što je čini ubjedljivo najzastupljenijim sektorom privrede u budžetskim poticajima. 80% tih sredstava su bespovratna, a 20% su kreditna sredstva.

poticaji copy

Zašto je poljoprivreda u problemima i šta možemo učiniti?

U BiH od poljoprivrede je produktivnije samo poslovanje s nekretninama, a jedan zaposleni u poljoprivredi stvori 94.000 KM vrijednosti godišnje.

Poljoprivreda je značajna i s aspekta učešća u BDP-u, u FBiH ona čini 4,2% BDP s 1,8% zaposlenih, a u Republici Srpskoj 9,3% BDP-a. Ipak, produktivnost poljoprivrede nije zadovoljavajuća kada poredimo produktivnost ovog sektora u zemljama EU i zemljama u regiji. Ovo je i jedan od razloga što domaći poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni na tržištu. Rast produktivnosti je neminovan kako bismo povećali konkurentnost domaćih proizvoda i time osigurali prodaju domaćeg proizvoda na domaćem i stranom tržištu, održali postojeća i kreirali nova radna mjesta, te povećali ekonomski rast. Budući da poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni cijenama, a često ni certifikacijom kvaliteta proizvoda koju zahtijevaju zemlje EU gdje bi plasman domaćih proizvoda bio moguć, otežana je i prodaja bh. poljoprivrednih proizvoda, što proizvođače dovodi u tešku situaciju.

Situacija je i teža kada poticaji privrednicima kasne, a kasne i po nekoliko godina, što nije slučaj u zemljama EU, tako da su uvozni poljoprivredni proizvodi konkurentniji.

Problemi bh. poljoprivrede su i neuređenost zemljišta za snažniji razvoj ove grane, tehnološki zaostatak za EU i konkurentima, visok nivo neobrađenih oraničnih površina, nedovoljno udruživanje poljoprivrednih proizvođača čime bi se okrupnila i pojeftinila nabavka sirovina, te povećala mogućnost za veći otkup po prihvatljivim cijenama, nedostatak kanala za plasman poljoprivredne proizvodnje, nedostatak certifikacije kvaliteta proizvoda, neredovnost isplate poticaja privredi koji kasne i po nekoliko godina itd. Iz Saveza proizvođača jagodičastog voća ističu da je „sistem poticaja u BiH specifičan, s obzirom da imamo lokalne, kantonalne i entitetske poticaje i tu postoji nesklad. Uvijek ste u nekoj vrsti nečije dobre volje i zavisite od senzibiliteta ovih nivoa vlasti koji nerijetko ne prepoznaju značaj ulaganja u neku oblast. Potrebna je strategija poticanja poljoprivrede.“

Bolje sutra poljoprivrednicima vlasti mogu osigurati samo kroz ulaganje u tehnologije i certifikaciju kvaliteta proizvoda, edukaciju poljoprivrednika i pomoći pri snažnijem udruživanju proizvođača što bi omogućilo jeftiniju nabavku sirovina i sigurniji plasman proizvoda po zadovoljavajućim cijenama, redovnim isplatama poticaja itd. Sve ovo bi trebala sadržavati i neophodna strategija za razvoj poljoprivrede na državnom nivou radi lakših pristupa EU fondovima, na koju i sami poljoprivrednici apeluju, a njih je sve manje u BiH.

Mnogi bh. poljoprivrednici preživljavaju od svog rada, a oni koji odluče više ne preživljavati od poljoprivrede, donose hrabru, aktivističku odluku – idu živjeti van BiH.

Gdje se ulažu sredstva?

Najviše sredstava uložilo se za proizvodnju mlijeka od goveda 38%, za oblast drugo 12,5% (uključujući ovčarstvo, kozarstvo, nabavku mehanizacije, podršku udruženjima poljoprivrednika, kupovinu plastenika, troškovima vakcinacije goveda itd.). Po izdvojenim sredstvima slijede oblasti peradarstva i žitarstva po 8%, a najmanje sredstava dodijelilo se za vinogradarstvo i upravljanje vodama, manje od 1%. Za pčelarstvo, ribarstvo i šumarstvo dodjeljuje se manje od 2% sredstava. U skladu sa stavovima bh. privrednika voćarstvo je najperspektivnija oblast poljoprivrede, a za ovu oblast se ulaže 7,5% od ukupnih sredstava za poljoprivredu. Posebno perspektivnim podgranama ocjenjene su i proizvodnja mlijeka od goveda i peradarstvo. O važnosti poticaja govori i činjenica da je upravo najpodržavaniji segment poljoprivrede ujedno i najrazvijeniji, a to je proizvodnja mlijeka od goveda.

Iako se turizam u Bosn i Hercegovini često predstavlja kao jedan od najperspektivnijih sektora koji bi mogao donijeti značajna sredstva u BiH i u koji bi se nezaposleni mogli zaposliti, država se izdvajanjima za ovu oblast i ne može pohvaliti.

Kroz budžetske poticaje svim granama privrede u 2015. dodijeljeno je nešto više od 211 miliona KM od čega nešto više od 4 miliona KM za oblast turizma. Ovakve podatke prikazuje Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Ovakva izdvajanja itekako su zabrinjavajuća, ali dodatnu brigu izaziva činjenica da je riječ o sredstvima koja su znatno umanjena u odnosu na raniju godinu, čak za milion i po maraka.

Kao za jednu od najperspektivnijih grana, za turizam se dodjeljuje najmanje sredstava u odnosu na sve ostale grane privrede koje su obuhvaćene istraživanjem (razvoj poduzetništva i obrta, energetika, usluge, industrija i poljoprivreda).

kafa final

Od izdvojenih sredstava za turizam u 2015. g., bespovratna sredstva učestvuju s 3.737.478,00 KM (90,45%), dok povratna (kreditna) sredstva učestvuju s 394.718,00 (9,55%). Najzastupljenija podgrana turizma u poticajima je sportski turizam, pa slijede turistička infrastruktura, receptivni i banjski turizam, zaštićena područja, te kulturno-historijski turizam.

Da država malo više sluša bh. privrednike znala bi da je seoski turizam najperspektivnija podgrana turizma na koji se odnosi tek 3% dodijeljenih sredstava. Simboličnih 1% dodijeljeno je za planinski, vjerski, avanturistički i gradski turizam, a neke od podgrana u koje se nije ulagalo su eko-turizam, morski, kongresni i zdravstveni turizam.

Simbolična sredstva izdvojena su za one grane za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma smatra da je potrebno razviti komparativne prednosti BiH, izdvajajući kao takav upravo zdravstveni, banjski, konferencijski, planinski, sportski, lovni i ribolovni te eko-turizam.

Ovo ministarstvo u 2013. i 2014. g. za seoski, kulturno-historijski turizam, te promociju turizma i informiranja izdvojilo je 1.250.000 KM u 2014. g., a u 2013. g. 650.000 KM, dok za 2015. g. ministarstvo nije dostavilo odgovor na upitnik Instituta. Iako su zdravstveni i banjski turizam prepoznati kao oni u koje treba ulagati, za njih izdvajanja na nivou federalnog ministarstva u 2013. i 2014. nije bilo.

U Federaciji BiH po Strategiji razvoja turizma 2008 – 2018, prioritetne podgrane su kulturni, etno i zdravstveni turizam, a zdravstveni turizam i iskorištavanje banjskih kapaciteta je i jedan od ključnih aduta koje Republika Srpska može ponuditi stranim turistima, kako ističu u resornom ministarstvu ovog entiteta.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u 2015. g. izdvojilo je 714.000 KM za različite oblasti turizma, uključujući seoski (ruralni), planinski, avanturistički, sportski, kulturno-historijski, banjski, receptivni, manifestacioni turizam, ali i za promociju turizma i informiranje, te za turističku infrastrukturu. Iako je zdravstveni turizam prepoznat kao ključni adut, u ovom ministarstvu nije bilo izdvajanja za ovu oblast u 2015. g. U Republici Srpskoj prioritetne podgrane turizma u skladu sa Strategijom razvoja turizma RS 2010 – 2020, su seoski, planinski, tranzitni, vjerski, gradski i banjski turizam.

Iskustva onih koji su koristili poticaje, u ovom slučaju za Transfer za razvoj turizma Federalnog ministarstva okoliša i turizma nisu negativna, ali ističu da se traži mnogo nevažnih dokumenata, a procedura prikupljanja dokumenata je dugotrajna i potrbno je izdvojiti minimalno 150 KM.

Da li ovakva izdvajanja i nebriga vlasti doprinosi kreiranju slike BiH kao ne baš poželjne turističke destinacije?

Prema Izvještaju o konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma 2017, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je na 113. mjestu od 136 zemalja po turističkoj konkurentnosti u svijetu. U BiH radi nešto manje od 22.000 osoba u oblasti prijevoza i turizma, a po prioritetizaciji oblasti putovanja i turizma BiH je na 111. mjestu, gdje su vlasti u BiH ocjenjene kao 123. po davanju prioriteta ovim oblastima, a kao 124. po ulaganju budžetskih poticaja za oblast turizma.

Sudeći po konkurentnosti bh. turizma put ka zapošljavanju nezaposlenih u ovoj oblasti i razvoju turizma u BiH će biti dug, ali ga nikako ne treba zanemariti, jer svako novo radno mjesto kreirano u današnjim poslovnim uslovima u BiH – treba slaviti.

Ajka Fotografija copyPIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Bh. javnosti je manje poznato da se prošli mjesec paralelno sa Samitom zvaničnika zemalja Zapadnog Balkana u okviru takozvanog Berlinskog procesa u Trstu, održao i Forum mladih Zapadnog Balkana i Europske unije. Upravo je Europska komisija, kao organizator Foruma, ciljano podesila simboliku okupljanja „starijih“ i mladih lidera na istom mjestu i u isto vrijeme. I ne samo to, mladi su zaključke koje su definisali na svom forumu, pročitali zvaničnicima prisutnim na samitu. Tako su mladi posredstvom Europske komisije kanalisali vlastima svoje potrebe, zahtjeve i prijedloge.

Dobro je da je tako. Da je komunikacija zvanična i proceduralna. Čak „europski“ proceduralna. Da je „ušlo u zapisnik“. Da to nije izjava mlade osobe koju je televizijska ekipa „uhvatila“ u Ferhadiji. Iako bi vlasti i političari i ovakve signale trebali pratiti i osluškivati. Međutim, postavlja se pitanje koliko će od svega izrečenog vlasti uzeti u obzir. Hoće li se neki od prijedloga, barem jedan, konkretno i provesti? Hoće li se na narednom samitu lidera i foruma mladih moći ponosno predstaviti neki mjerljiv rezultat? U slučaju Bosne i Hercegovine, skeptičnost naročito dobiva na snazi. Promjene u našoj zemlji su uglavnom spore, dođu kada je već kasno ili nisu ni postavljene u startu kako treba da bi postigle ciljani efekt. Pogotovo kada su u pitanju mladi. Oduvijek u sjeni, marginalizirani ili predmet političkih i predizbornih manipulacija.

Jedna grupa prijedloga i zaključaka sa foruma je bila vezana za oblast preduzetništva mladih. Rečeno je da je važno nastaviti proces promocije i integrisanja preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije u sve dijelove obrazovnog sistema, te jačati kapacitete svih onih koji su uključeni u ove procese. Također je istaknuto da mlade preduzetnike treba uključiti u postojeće strukture preduzetničkih udruženja i privrednih komora zemalja, kako bi im se omogućilo da doprinesu dizajnu, provođenju i mjerenju efekata politika omladinskog preduzetništva. Naglašeno je i da su potrebni raznovrsniji načini finansijske i stručne podrške za biznise koje mladi tek pokreću, a da takvi programi vlada trebaju biti kontinuirani i da je važno mjeriti njihove rezultate kako bi se pri svakom novom programu učilo na greškama prethodnog.

U zapadnoeuropskim zemljama je puno toga već lijepo posloženo kada su u pitanju uslovi za pokretanje i vođenje biznisa mladih ljudi. Zato se mladi i ne boje zaplivati u biznis vode. Postoji sistemska podrška i za uspjeh i za neuspjeh. I postoje fleksibilnost i olakšice. A ne rigidnost i strogi, u kamen uklesani okviri. Kao što je u BiH. Kako se mladi čovjek, potencijalni preduzetnik, ne bi bojao to i zaista postati, kada ga „stariji“ privrednici opravdano plaše opisujući teške uslove poslovanja, opstanka na tržištu i oštre propise vlasti. Na primjer, privrednik u BiH mora platiti PDV državi do svakog 10. u mjesecu bez obzira je li naplatio račun od svog kupca. Platiti od nepostojećeg novca.

U europskim zemljama je taj rok duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori i Luksemburgu, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i sam rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.

Zašto proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, bez obzira na dozu skeptičnosti prema njegovim efektima, ne bi bio povod i ambijent da se ipak nešto konačno napravi i za mlade, omladinsko preduzetništvo i zapošljavanje?!

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavilo je potencijalnu listu korisnika grant sredstava Tekućih transfera za 2016. godinu, a na osnovu Javnog konkursa za odabir korisnika grant sredstava za 2016. godinu.

Na Javni konkurs pristiglo je više od 1.000 prijava, od čega je 456 aplikacija zadovoljilo kriterije Javnog konkursa.

Prema potencijalnoj listi korisnika, poticajna sredstva bi trebala biti dodijeljena inovatorima, tradicionalnim i starim obrtima,  malim i srednjiim preduzećima, aplikacijama za unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, za poticaj projektima koje financiraju EU i drugi inozemni donatori, udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama, te za tehničko usklađivanje.

Podrška je osigurana i za više od stotinu novoosnovanih biznisa,  za poticaje poduzetništvu žena, te poduzetništvo mladih.

poticaji

Javni konkurs objavljen je 18. maja ove godine, a javno je predstavljen na zajedničkoj konferenciji za medije Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i Instituta za razvoj mladih KULT.

Institut za razvoj mladih KULT učestvovao je u pripremi Javnog konkursa, posebno u dijelu unapređenja kriterija koji se odnose na projekte za mlade, žene i novoosnovane biznise, te je pružio podršku ministarstvu u promovisanju Javnog konkursa i informisanja poduzetnika, prvenstveno o načinima prijave na poziv. Vijest o objavi Javnog konkursa na web portalu Instituta za razvoj mladih KULT pročitalo je oko 15.000 osoba.

Ministarstvo za realizaciju Javnog konkursa, odnosno podršku i pomoć privredi, izdvaja oko 4 miliona konvertibilnih maraka.

Rang liste korisnika grant sredstava Tekućih transfera za 2016. godinu, te sve dodatne informacije o pozivu dostupne su na web stranici ministarstva www.fmrpo.gov.ba

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search