PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Ovogodišnji Izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja pokazao je razočaravajuće, ali očekivane podatke za Bosnu i Hercegovinu. „Crno na bijelo“, naša zemlja je po lakoći poslovanja, odnosno lakoći pokretanja i vođenja vlastitog biznisa, od 190 zemalja rangirana na 86. mjesto. Tu je došla koračajući nazad sa 79. mjesta, koje je zauzimala prošle godine. Niti napredak, niti status quo, već nazadak za čak 7 mjesta.

Šta ovi brojevi znače u životu običnog čovjeka?

Znače da ako ima nekakvu ideju i smisao za biznis, ljubav ili strast prema nekom poslu koji bi mogao sam da vodi i na njemu zarađuje, ili čak i da se natjera da se sam bavi nečim da bi mogao platiti mjesečne račune i ratu kredita za stan, ustvari to teško može da napravi. Nije lako. Naprotiv, vrlo je teško.

Teško je registrovati biznis, puno je to koraka. Čak 12. Niko ih ne smanjuje, barem za pokoji. Puno koraka onda i dugo traje. Bosanac i Hercegovac će dati 65 dana života u nepovrat da bi imao svoj biznis koji nije u crnoj zoni. Novozelanđanin samo pola dana života i postaje privrednik. Ako treba nešto da sagradi, procedura dobijanja građevinske dozvole će ga koštati 17,5% vrijednosti izgrađenog objekta, dok je u OECD zemljama visokog dohotka to 1,6%. Dosta manje. 46 dana strpljenja više u odnosu na OECD zemlje, je bh. preduzetniku potrebno da za izgrađeni objekat dobije električnu energiju. Da registruje imovinu, proći će kroz 7 koraka za 24 dana, a u par zemalja sve to može u jednom koraku za jedan dan, bez ikakvih troškova.

kolumna web

Kada sve to nekako uspije, počinju obaveze prema državi. 33 puta godišnje će plaćati porez, među kojima je i 5 plaćanja naknade za šume, čime god se njegov biznis bavio i štetio ili ne štetio šumama. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati, do desetog mora državi da plati. BiH je najstrožija u Europi po pitanju roka.

U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.

Bh. privrednici žele promjene. Da rok pomjere barem do zadnjeg dana u mjesecu. Da dobiju još malo vremena. Pokušavaju već skoro dvije godine vrlo hrabro i aktivno. Međutim, zakoni u našoj zemlji koji idu „na ruku“ privrednicima i običnom čovjeku, sporo se mijenjaju. Za privrednike nema hitnih sjednica i skraćenih procedura.

nejra webPIŠE: Nejra Neimarlija Roić, Institut za razvoj mladih KULT

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Bosna i Hercegovina mora osigurati dobar život građanima i građankama, a to je moguće samo kroz jačanje privrede i osiguravanje visokog dohotka – jedna je od poruka upućenih sa Biznis foruma „Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta“ održanog u Neumu, 8. 11. 2017. godine.

Biznis forum u Neumu okupio je privrednike, predstavnike vladinog, nevladinog i akademskog sektora i mlade preduzetnike, a razgovaralo se o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Federaciji BiH, sa fokusom na Hercegovačko-neretvanski kanton i općinu Neum, mogućnostima za njihovo prevazilaženje, inicijativama i aktivnostima koje se provode u svrhu ekonomskih reformi, programima i mjerama poticaja zapošljavanju i samozapošljavanju, posebno mladih, te prilikama i preprekama za pokretanje biznisa.

BFN1 web

“Problemi u privredi moraju se rješavati saradnjom svih nivoa vlasti, dodatnim edukacijama i većim finansijskim izdvajanjima za podršku u pokretanju biznisa, posebno mladih jer oni su naša snaga.” – istakao je Živko Matuško, načelnik Općine Neum.

Tokom foruma je predstavljena i inicijativa za izmjene Zakona o PDV-u kojom je predviđeno pomjeranje roka plaćanja PDV-a za male privrednike s ciljem olakšavanja poslovanja, ali i rezultati istraživanja dodjele budžetskih poticaja privredi u periodu 2012-2015.

“U BiH nema okruženja za razvoj privrede. Nema okruženja koje mladima pruža mogućnost za razvoj biznisa i upravo se zbog toga Institut za razvoj mladih KULT odlučio uhvatiti u koštac sa izazovima u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta za mlade ali i sve bh. građane i građanke jer to će ih zadržati u BiH. Ambijent koji im pruža mogućnost da privređuju i napreduju.” – poručio je Jasmin Bešić izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

BFN2 web

Biznis forum organizovao je Institut za razvoj mladih KULT pod Visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, u saradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta i Općinom Neum.

Biznis forum se organizira u okviru inicijative pod nazivom „Poslovni prostor BH“ koju Institut za razvoj mladih KULT od 2014. godine provodi u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Ajka Fotografija copy copyPIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Već skoro pune dvije godine bh. privrednici su neumorni u svojim zahtjevima prema vlastima da se konačno izmjene sporne odredbe oko plaćanja PDV-a. U tome nisu usamljeni. Podržavaju ih predstavnici iz nevladinog sektora, pa čak i pojedini iz vladinog. Ali konkretne promjene još uvijek izostaju.

Sve je počelo okruglim stolom održanom u Sarajevu u martu prošle godine, kada je Institut za razvoj mladih KULT, osluškujući potrebe privrednika, okupio stručne sagovornike na temu prijedloga za plaćanje PDV-a po naplaćenim umjesto izdatim računima. Tada je struka rekla da bi uvođenje ovakvog modela bilo opravdano, izvodivo i najviše pravično prema privrednicima. Stručno obrazloženu inicijativu za ovakav model, a podržanu potpisima preko 30.000 privrednika u BiH, Institut je uputio prema Upravi za indirektno oporezivanje i njenom Upravnom odboru u junu 2016. godine. Predloženo je da privrednici plate PDV državi tek kada i oni naplate svoje račune od kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili. I to oni privrednici koji godišnje ostvaruju do maksimalno jedan milion KM. Sve to po uzoru na susjedne Hrvatsku i Srbiju i 22 zemlje članice Europske unije. Odgovor nikada nije pristigao.

Privrednici su se na ovu temu nastavili okupljati na poslovnim forumima u Tuzli, Bijeljini, Tešnju, ali i drugim bh. gradovima i sredinama. Uskoro je pitanje plaćanja PDV-a postalo neizostavna rubrika u dnevnoj štampi i web portalima, učestao prilog na televiziji i radiju i svakodnevna tema poslovne zajednice. Na svojoj važnosti, problem PDV-a je dobio kada je u martu ove godine poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH gosp. Saša Magazinović uputio poslaničko pitanje prema Upravi za indirektno oporezivanje, njenom Upravnom odboru i Vijeću ministara BiH. U junu je odgovor Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje razočarao privrednike, navodivši da sistem plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdanim računima nije trenutno provodiv zbog, uglavnom, tehničkih i administrativnih ograničenja.

Poslije toga, pokušalo se iznaći kompromisno rješenje. Balans – kojim će biti zadovoljni i vlasti i privrednici. Takoreći, izlaženje u susret privrednicima. A to je pomijeranje roka za plaćanje PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu i smanjenje dnevne zatezne kamatne stope sa 0,04% na 0,02%. BiH je najstrožija u Europi po pitanju roka. Ovaj rok je znatno duži u ostalim zemljama, pa čak se odnosi i na duži obračunski period nego što je to mjesec dana kao u BiH. Opet je upućeno poslaničko pitanje - drugo.

U septembru 2017. godine stigla je lijepa vijest za privredu. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH gosp. Denis Zvizdić javnim saopćenjem izrazio je podršku inicijativi, odnosno zadužio Upravu za indirektno oporezivanje da u izmjenama Zakona o PDV-u koje su u toku, uvrsti i zahtjeve privrednika koji se odnose na rok i kamatnu stopu.

Međutim, nešto više od mjesec dana poslije toga, Vijeće ministara BiH je negativno odgovorilo na drugo poslaničko pitanje. U odgovoru, između ostalog, stoji da ovakva inicijativa nije prihvatljiva iz nekoliko razloga kao što su nužnost promjena zakonskih i podzakonskih akata, promjena poslovnih procesa u administraciji, ugroženo izmirenje obaveza UIO prema poreskim obveznicima u vidu povrata sredstava, ugroženo finansiranje međunarodnih obaveza tj. servisiranje inostranog duga, troškovi uvođenja ovakvog sistema naplate PDV-a…

Time je nastala jedna zbunjujuća situacija, te se postavlja pitanje koliko je ovakva odluka Vijeća ministara BiH ishitrena, a koliko je bilo ishitreno javno saopćenje predsjedavajućeg, s obzirom da je riječ o dva potpuno kontradiktorna stava. Upravo iz tog razloga, važno je insistirati na utemeljenosti stavova institucija i predstavnika vlasti na stručnim analizama, dokazima, argumentima i činjenicama. Odluke moraju biti stručno obrazložene.

Danas će biti održana sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje na kojoj se očekuje razmatranje izmjena Zakona o PDV-u. Izmjene bi dalje trebale biti upućene prema Vijeću ministara BiH.

Utakmica još uvijek nije izgubljena.

Biznis forum „Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta“, posvećen privredi i privrednicima bit će organizovan u hotelu Grand u Neumu, 8. 11. 2017. godine.

Za učešće na forumu prijaviti se mogu svi privrednici, mladi preduzetnici, predstavnici vladinog, akademskog i nevladinog sektora, studenti/ce i svi oni koji žele i misle da mogu poboljšati stanje u bh. privredi.

Na forumu će se razgovarati o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Federaciji BiH, sa fokusom na Hercegovačko-neretvanski kanton i općinu Neum, mogućnostima za njihovo prevazilaženje, inicijativama i aktivnostima koje se provode u svrhu ekonomskih reformi, programima i mjerama poticaja zapošljavanju i samozapošljavanju, posebno mladih, te prilikama i preprekama za pokretanje biznisa.

najava biznis foruma neum web

Između ostalog, bit će predstavljeni rezultati istraživanja dodjele budžetskih poticaja privredi u periodu 2012-2015., te inicijativa bh. privrednika za plaćanje PDV-a državi po naplaćenim, umjesto izdatim računima.

O temama će govoriti predstavnici resornih institucija vlasti, istaknuti stručnjaci iz oblasti ekonomije, poslovnog okruženja i zapošljavanja, privrednici uspješnih preduzeća i mladi preduzetnici.

Prijave se vrše preko prijavnog obrasca https://goo.gl/9z4mhk, a broj učesnika je ograničen.

Biznis forum organizuje Institut za razvoj mladih KULT pod Visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, u saradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta i Općinom Neum.

Biznis forum se organizira u okviru inicijative pod nazivom „Poslovni prostor BH“ koju Institut za razvoj mladih KULT od 2014. godine provodi u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Negativan odgovor na inicijativu Instituta za razvoj mladih KULT koju je podržalo više od 30.000 bh. privrednika da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa desetog na zadnji dan u mjesecu, te da se smanji dnevna zatezna kamatna stopa za kašnjenje u plaćanju PDV-a, stigao je samo mjesec dana nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić javnim saopćenjem istu podržao.

U odgovoru na zastupnička pitanja državnog parlamentarca Saše Magazinovića, između ostalog, stoji da ovakva inicijativa nije prihvatljiva iz nekoliko razloga kao što su nužnost promjena zakonskih i podzakonskih akata, promjena poslovnih procesa u administraciji, ugroženo izmirenje obaveza UIO prema poreskim obveznicima u vidu povrata sredstava, ugroženo finansiranje međunarodnih obaveza tj. servisiranje inostranog duga, troškovi uvođenja ovakvog sistema naplate PDV-a…

Uzimaju li donosioci odluka, prilikom formiranja ovakvih odgovora, u obzir sve nužnosti sa kojima se suočavaju mali bh. privrednici?

podrska privrednika web

Nismo sigurni koliko je ovakva odluka Vijeća ministara BiH ishitrena, a koliko je bilo ishitreno javno saopćenje predsjedavajućeg, s obzirom da je riječ o dva potpuno kontradiktorna stava.

Iz tog razloga, Institut za razvoj mladih KULT insistira na razumijevanju potreba i problema privrednika, ali i utemeljenosti stavova institucija i predstavnika vlasti na stručnim analizama, dokazima, argumentima i činjenicama.

Očekujemo da se ovom pitanju svi uključeni temeljitije posvete, te da ovako važno pitanje bude predmet javne diskusije i da svi koji odlučuju zajednički pronađu obostrano prihvatljivo rješenje.

Inicijativa Instituta namijenjena je malim privrednicima, da im se omogući da PDV plaćajuposljednjeg dana u mjesecu, dok bi velike kompanije i dalje plaćale po starom, odnosno do 10. u mjesecu. Zbog toga nije bilo opasnosti za narušavanje likvidnosti budžeta.

Takva praksa postoji u 22 evropske zemalje, ali i susjednim državama. Inicijativa predviđa i smanjenja zatezne kamate za svaki dan kašnjenja u plaćanju PDV-a sa stope 0,04 posto na 0,02 posto, jer kako trenutni zakon nalaže, mali privrednici se zadužuju da bi platili PDV do 10. u mjesecu, a plaćanje zateznih kamata prema trenutnim odredbama skuplje je nego kreditno zaduživanje kod komercijalnih banaka.

Sve predložene izmjene su u skladu sa Direktivom Vijeća Europske unije 2006/112/EZ, na kojoj se zasnivaju nacionalna poreska zakonodavstva zemalja Europske unije.

Pitamo se zašto onda porezni sistem povoljniji za malu privredu i privrednike ne može funkcionisati i u BiH.

Za bh. industriju izdvaja se tek 20% iznosa ukupnih sredstava iz poticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Za oblast industrije izdvojeno je blizu 43 miliona maraka, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim poticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Usporedbe radi, u 2013. g. za industriju je dodijeljeno 66 miliona KM, a u 2014. g. 37 miliona KM.

Najzastupljenije podgrane industrije u poticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.

U skladu sa stavovima bh. privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.

Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru poticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica u BiH i taj poticaj čini 0,08% udjela u poticajima za industriju.

poticaji web

Mladi ljudi upravo su najviše zainteresirani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina. Oblast informacija i komunikacija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a u FBiH, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plaća u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate ostvarene u FBiH.

Ipak, prema mišljenju stručnjaka iz IT sektora, broj mladih koji žele raditi u ovom sektoru, trebao biti i veći, a institucije vlasti i obrazovne institucije mogu pomoći da se mladi upute na izučavanje i rad u IT industriji.

Prema njihovim navodima, samo u Kantonu Sarajevo ima svega 1500 softverskih inženjera, što nije dovoljno, budući da u svijetu nedostaje još 2 miliona softverskih inženjera i taj broj raste, a u BiH ih je potrebno barem 25.000 u narednih pet godina. Pomak je moguće napraviti pomoviranjem softverske industrije, povećavanjem upisnih kvota u obrazovnim institucijama za IT, te stvaranjem prilika za snažniju saradnju softverskih kompanija.

Zašto izostaje podrška perspektivnim granama privrede i zašto je iz godine u godinu sve manja? Da li bismo smislenijim i pravovremenim ulaganjima u privredu mogli zadržati mlade u BiH? Kreirati nova radna mjesta? Ojačati postojeća? Kako unaprijediti efikasnost budžetskih poticaja privredi?

Kroz analizu Instituta za razvoj mladih KULT, iskristalizirano je 12 preporuka preko kojih je moguće unaprijediti efikasnost poticaja u BiH. Neke od tih preporuka su provedba analize stanja privrede i njenih realnih potreba prije dodjele sredstava, planiranje poticaja uz javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, transparentnost dodjele, usklađenost sa strateškim opredjeljenjima i unaprjeđenje kriterija za dodjelu. Nadalje, potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, primjeniti dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse, realno planirati sredstva i pravovremenu isplatu poticaja, utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i korisnike, te osmisliti posebne programe, uvjete i olakšice za malu privredu.

©2019 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search