Izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT Ajka Rovčanin učestvovala je na panelu posvećenom ulozi mladih preduzetnika u razvoju cirkularne ekonomije i zelenoj tranziciji, održanom u okviru Sarajevo Energy & Climate Week 2026. u Sarajevu.
Panel “From Linear to Circular Economy: A Roadmap for Innovation, Investment and Sustainable Growth”, u organizaciji UNDP-a, okupio je predstavnike organizacija, poslovnog i bankarskog sektora, akademske zajednice i mlade preduzetnike iz Bosne i Hercegovine i regije. U fokusu razgovora bilo je pitanje kako inovativne ideje mladih pretvoriti u održive poslovne modele te kakva je podrška potrebna mladim preduzetnicima kako bi aktivno učestvovali u zelenoj tranziciji.
Govoreći o položaju mladih preduzetnika u Bosni i Hercegovini, Rovčanin je istakla da problem nije nužno nedostatak dobrih ideja, već put od ideje do održivog biznisa. „Tu bih izdvojila četiri ključne prepreke: vještine, finansiranje, tržište i poslovno okruženje te politike podrške“, istakla je Rovčanin.
Posebno je ukazala na potrebu razvoja kombinacije zelenih, preduzetničkih, finansijskih i digitalnih vještina. Na značaj ovog pitanja ukazuju i rezultati nacionalnog istraživanja o finansijskoj pismenosti mladih koje je Institut za razvoj mladih KULT proveo 2025. godine na više od 1.000 mladih širom Bosne i Hercegovine. Istraživanje je pokazalo da je finansijska pismenost mladih generalno na niskom nivou.
Mladi uglavnom razumiju osnovne finansijske pojmove, ali imaju znatno više poteškoća kada je riječ o investiranju, upravljanju rizikom, diversifikaciji i digitalnim finansijskim alatima – znanjima koja postaju posebno važna kada od mlade osobe očekujemo da pokrene i razvija vlastiti biznis.
Finansiranje je izdvojeno kao još jedna važna prepreka, posebno zato što inovativni i cirkularni poslovni modeli zahtijevaju sredstva i za razvoj ideje, prototipiranje i testiranje tržišta. Zbog toga podrška mladim preduzetnicima ne bi trebala završavati dodjelom granta, već povezivati finansiranje s mentorstvom, inkubacijom, pristupom investitorima i tržištu.
Važan dio razgovora odnosio se i na pitanje koliko obrazovanje prati promjene koje donose zelena tranzicija i cirkularna ekonomija. Rovčanin je ukazala na dva svijeta koja se još uvijek presporo povezuju – neformalno obrazovanje mladih i nove potrebe tržišta rada.
“Moramo napraviti zaokret od programa usmjerenih na trening prema učenju usmjerenom na stvarne potrebe tržišta rada. Pitanje više ne treba biti koji trening možemo ponuditi mladima, nego koje će vještine trebati kompanijama, sektorima koji se razvijaju i mladim preduzetnicima i kako možemo pomoći mladima da ih steknu”, poručila je Rovčanin.
Zelena tranzicija pritom ne donosi samo potpuno nova „zelena zanimanja“. Ona mijenja i postojeća zanimanja i zahtijeva nove kompetencije u brojnim sektorima. Upravo zbog svoje fleksibilnosti, neformalno obrazovanje može brzo odgovoriti na takve promjene, ali uz snažniju praktičnu komponentu i mnogo direktnije uključivanje poslodavaca.
Kompanije, kako je istaknuto, ne trebaju biti samo gosti na kraju edukacijskih programa. Potrebno ih je uključiti u definisanje potrebnih vještina te razvoj praktičnih zadataka, mentorstva, praksi, job shadowing programa i, gdje je moguće, prilika za zapošljavanje.
Jednako je važno promijeniti i način mjerenja uspjeha programa za mlade. Broj treninga i izdatih certifikata sam po sebi ne pokazuje stvarni učinak. Mnogo važnije je pratiti da li je mlada osoba pronašla posao, pokrenula biznis ili razvila prototip te da li je kompanija primijenila rješenje koje je mlada osoba razvila.
Panel je otvorio i šire pitanje kako politike prema mladima povezati s ekonomskim i razvojnim politikama. Jedna od ključnih poruka koju je Rovčanin uputila jeste da mladi ne trebaju biti posmatrani samo kao korisnici mjera podrške.
Mladi trebaju učestvovati u kreiranju politika i rješenja koja će odrediti njihovu ulogu u zelenoj tranziciji i budućem tržištu rada.
