0%

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine

Tačno! Pogrešno!

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine od 2003. godine, kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija posebnom konvencijom ukazala na problem korupcije i potrebu svakodnevne borbe protiv nje. U Meksiku je, 9. decembra 2003. godine, potpisana Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije te se, od tada, 9. decembar u svijetu obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije.

Korupcija je, u najširem pojmu, …

Tačno! Pogrešno!

Riječ korupcija dolazi od latinske riječi corruptio što u prevodu znači pokvarenost, kvarnost, izopaćenost, razvrat, potkupljivanje, podmićivanje, potkupljenje, kvarenje, truljenje, raspadanje, krivotvorenje (spisa, mjere, utega i sl.). Korupcija je štetna društvena pojava koja narušava temeljne društvene vrijednosti. Kao predmet pravnih, socioloških, političkih i filozofskih rasprava prisutna je kroz cijelu historiju, no, iako postoji veliki broj stručnih članaka i konvencija koje se bave korupcijom još uvijek ne postoji globalno prihvaćena definicija korupcije. Najzastupljenija definicija korupcije jeste da je to, u najširem smislu, svaki oblik zloupotrebe moći radi lične ili grupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Korupcija je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, bez sumnje krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava. Pojavljuje se u gotovo svim područjima života i djelovanja, prisutna je u javnim institucijama, privatnom sektoru, u politici, u medijima ali i u privrednom sektoru.

Bosna i Hercegovina je među tri najgore države u Evropi, po Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu

Tačno! Pogrešno!

Prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina je zauzela treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od nula do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 država, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i 2020. godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od država okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi. Bosna i Hercegovina i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo* i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokopozicioniranih zvaničnika. . *Ova oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu, i u skladu je sa Rezolucijom SB UN 1244/1999 i Mišljenjem MSP o proglašenju nezavisnosti Kosova.

Kako se zove Agencija sa sjedištem u Istočnom Sarajevu koja se bavi prevencijom utjecaja korupcije na razvoj demokratije i poštivanje ljudskih prava i koordinacijom borbe protiv korupcije?

Tačno! Pogrešno!

S ciljem prevencije utjecaja korupcije na razvoj demokratije i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda kao i za koordinaciju borbe protiv korupcije osnovana je nezavisna i samostalna upravna organizacija, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, koja za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skupština BiH je u decembru 2009. godine usvojila Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije („Službeni glasnik BiH“ broj 103/09). Prema Zakonu, Agencija je nezavisna i samostalna upravna organizacija, koja za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Agencija je nadležna za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u institucijama javnog i privatnog sektora kod nosilaca funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti na svim nivoima, javnih službenika, zaposlenika i policijskih službenika u institucijama vlasti na svim nivoima, članova uprave, ovlaštenih i drugih lica u privrednim društvima, javnim preduzećima, javnim ustanovama i privatnim preduzećima, članova organa i drugih ovlaštenih lica u političkim partijama i ovlaštenih lica u kulturnim i sportskim ustanovama, fondacijama, udruženjima i nevladinim organizacijama. Više informacija o radu i nadležnostima Agencije možete pronaći na web-stranici Agencije.

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji i djeluje četrnaest antikorupcijskih tijela, na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou. Jedno od tijela je predvodnik borbe protiv korupcije i sukoba interesa u Kantonu Sarajevo, a zove se:

Tačno! Pogrešno!

Ured Vlade Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom osnovan je 2018. godine Uredbom o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, prema kojoj je Ured pravni sljedbenik Ureda za kvalitet Kantona Sarajevo, osnovanog 2006. godine, i ranijeg Ureda za uvođenje i održavanje sistema kvaliteta prema ISO 9001:2000 u organima uprave, upravnim ustanovama i stručnim službama KS, osnovanog 2004. godine. Pored ranijih nadležnosti (oblast upravljanja kvalitetom i saradnje s nevladinim sektorom), nadležnosti Ureda su značajno proširene, tako da danas djelokrug rada i nadležnosti Ureda obuhvataju stručne, operativne i administrativno tehničke poslove u vezi sa provođenjem Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo. Uz to, Ured vrši kontrolu javnih nabavki koja podrazumijeva kontrolu zakonitosti i kontrolu svrsishodnosti svih javnih nabavki koje provode ugovorni organi čiji je osnivač Kanton Sarajevo, te provodi različite aktivnosti s ciljem prevencije korupcije, prikupljanja podataka i prijavljivanja nadležnim institucijama uočenih koruptivnih aktivnosti u Kantonu Sarajevo Također, po isteku mandata Tima Vlade Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije, Ured je od januara 2020. godine preuzeo nadležnosti ovog tima. Više informacija o radu i nadležnostima Ureda možete pronaći na web-stranici Ureda.

The Group of States against Corruption – Grupa država protiv korupcije (GRECO) tijelo je u sklopu koje međunarodne organizacije?

Tačno! Pogrešno!

Vijeće Evrope formiralo je Grupu država za borbu protiv korupcije (GRECO) 1999. godine, sa ciljem da nadzire primjenu Konvencija Vijeća Evrope, odnosno usklađenost zakonodavstava zemalja članica sa antikoruptivnim standardima Vijeća Evrope. Osnovna ideja postojanja GRECO je da se kroz mehanizam zajedničkih evaluacija i tzv. kolegijalnog pritiska unaprijedi kapacitet država članica za efikasniju borbu protiv korupcije, da se identifikuju nedostaci u nacionalnim zakonodavnim rješenjima i ubrzaju neophodne izmjene. Evaluacija rezultira preporukama državama članicama usmjerenim na unaprjeđenje propisa, kao i na institucionalne i praktične reforme. Nakon toga slijedi postupak utvrđivanja usaglašenosti sa ciljem procjene mjera koje su članice preduzele kako bi preporuke i sprovele. Trenutno se sastoji od 47 država članica Vijeća Evrope, Bjelorusije, Kazahstana i Sjedinjenih Američkih Država. Bosna i Hercegovina postala je članom GRECO-a 2000. godine. Trenutno se BiH nalazi u Četvrtom krug evaluacije GRECO-a, pod nazivom: “Sprečavanje korupcije među članovima Parlamenta, sudijama i tužiocima”.

UNCAC je skraćenica za?

Tačno! Pogrešno!

Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC) je prvi pravno obavezujući međunarodni antikorupcijski instrument. U svojih 8 poglavlja i 71-om članu, Konvencija obavezuje države potpisnice da propišu krivična i druga djela koja će obuhvatiti širok spektar korupcijskih djela, ako ona već ne predstavljaju krivična djela u skladu s domaćim zakonodavstvom. Konvencija ide dalje od prethodnih instrumenata ove vrste, inkriminirajući ne samo osnovne oblike korupcije, kao što su mito i pronevjera javnih fondova, nego i trgovinu utjecajem, skrivanje i pranje sredstava pribavljenih korupcijom, kao i ometanje sudskog postupka. UNCAC pokriva sve radnje protiv korupcije, od preventivnih mjera (uspostavljanje preventivnog antikorupcijskog tijela, zaštite prijavitelja korupcije i sl.), istrage i krivičnog gonjenja do zamrzavanja, oduzimanja, konfiskacije i povrata imovine stečene krivičnim djelom, kao i međunarodnu saradnju. Krivična djela u Konvenciji odnose se i na problematične oblasti korupcije u privatnom sektoru. Najznačajniji međunarodno – pravni instrument za borbu protiv korupcije BiH je potpisala 2005. godine a Predsjedništvo BiH je naredne godine donijelo odluku o ratifikaciji UNCAC.

Primanje kao i davanje poklona i drugih oblika koristi su krivična djela propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

Tačno! Pogrešno!

Primanje poklona i drugih oblika koristi kao i davanje poklona i drugih oblika koristi su krivična djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i strano službeno lice ili međunarodnog službenika ili arbitra ili sudiju porotnika, koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice ili koje primi obećanje poklona ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši što bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ko službenom ili odgovornom licu u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i strano službeno lice ili međunarodnog službenika ili arbitra ili sudiju porotnika, učini ili obeća poklon ili kakvu drugu korist za njega ili drugo lice, da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši što bi moralo izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Važeći zakoni u Bosni i Hercegovini definiraju sukob interesa kao slučajeve kada se određena lica nađu u situaciji u kojoj njihov privatni interes utječe ili može utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost ili nepristrasnost u obavljanju javnih funkcija. Ta lica su:

Tačno! Pogrešno!

U Bosni i Hercegovini u oblasti sukoba interesa primjenjuju se sljedeći propisi: • Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 16/02, 14/03, 12/04, 63/08, 18/12, 87/13 i 41/16); • Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/08); • Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj: 73/08 i 52/14); • Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj: 04/21). Navedeni zakoni definiraju sukob interesa kao slučajeve kada se izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici nađu u takvoj situaciji u kojoj njihov privatni interes utječe ili može utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost ili nepristrasnost u obavljanju javnih funkcija. Zakoni, pored definicije sukoba interesa, navode i koja se sva lica podrazumijevaju pod izabranim zvaničnicima, nosiocima izvršnih i javnih funkcija i savjetnicima. Dodatno, zakoni na državnom i entiteskim nivoima propisuju da se njihova primjena odnosi ne samo na izabrane zvaničnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike, nego i na članove njihovih porodica.

Nepotizam predstavlja potpuno isključenje zapošljavanja članova vlastite porodice i bliskih saradnika.

Tačno! Pogrešno!

Nepotizam je posebna vrsta sukoba interesa. Iako se ovaj izraz često koristiti u širem smislu, trebalo bi se strogo primjenjivati na situacije u kojima osobe koriste svoja javna ovlaštenja radi obezbjeđenja koristi – vrlo često je u pitanju posao. No, zabrana nepotizma ne podrazumijeva potpuno isključenje članova vlastite porodice, rođaka i bliskih saradnika, već podrazumijeva zabranu zloupotrebe položaja državnih službenika u svrhu obezbjeđenja posla za članove porodice. Cilj nije spriječiti članove porodice da rade zajedno, već spriječiti mogućnost da javni službenik bude pristrasan prema članovima porodice u primjeni diskrecionih ovlaštenja, u ime javnosti, da angažuje kvalifikovane javne službenike.

Odluke o sukobu interesa sve do izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine 2013. godine, donosila je

Tačno! Pogrešno!

Do izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine 2013. godine, odluke o sukobu interesa donosila je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Žalbe na odluke Centralne izborne komisije BiH iz oblasti sukoba interesa rješavao je Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine. Nadležnost za odlučivanje o ovom pitanju je, nakon izmjena i dopuna Zakona, dodijeljena novom tijelu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. Odlukom Parlamentarne skupštine iz juna 2020. godine utvrđeno je da se Komisija osniva radi provođenja Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, te je imenovan trenutni sastav Komisije kojeg čine po tri člana iz Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i tri člana iz rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

Plan integriteta je

Tačno! Pogrešno!

Plan integriteta je dokument koji nastaje kao rezultat samoprocjene izloženosti institucije rizicima za nastanak i razvoj korupcije. Uspostavljanje otpornosti institucija na korupciju je postojanje planskih strateških antikorupcijskih dokumenata u institucijama države.

Postoji li u Bosni i Hercegovini važeća Strategija za borbu protiv korupcije?

Tačno! Pogrešno!

Institucije u Bosni i Hercegovini od kraja 2019. godine nemaju dokument koji ih usmjerava u borbi protiv korupcije nakon što je istekla ranija Strategija za borbu protiv korupcije 2015 – 2019. Kada je istekla prethodna Strategija, u decembru 2019. godine je pripremljen Nacrt strategije za borbu protiv korupcije 2020 – 2024., sa Akcionim planom za njeno provođenje. Uprkos međunarodnim izvještajima da BiH nije sposobna procesuirati i boriti se protiv visoke korupcije, domaće vlasti u dva pokušaja nisu uspjele usvojiti strateški dokument za borbu protiv korupcije.

Jedan od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti u cilju pristupanja Evropskoj uniji je i

Tačno! Pogrešno!

U Bosni i Hercegovini još nije osigurana potpuna zaštita zviždača, a od 2014. godine Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) dodijelila je status zaštićenog prijavitelja za samo osam lica, od ukupno 24 koliko ih je zatražilo zaštitu. Zviždači u Federaciji BiH ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, obzirom da Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije Federacije BiH nikada nije usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Samim tim, Federacija BiH predstavlja jedini nivo vlasti u državi koji nije zakonski zaštitio prijavitelje korupcije. Rješavanje ovog problema jedan je od 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

Ukoliko uposleniku u instituciji vlasti poklonite 50 KM kako bi se zahvalili na dobro urađenom poslu potencijalno ste saučesnik korupcije i doprinosite njenom daljnjem razvoju.

Tačno! Pogrešno!

Tačno, društvena odgovornost svih građana i građanki je da ne učestvuju u bilo kom obliku korupcije. Posao i odgovornost uposlenika u institucijama vlasti je da svoj posao urade u najboljem interesu građana i da osiguraju neometano pružanje neophodnih usluga.

Ako svjedočim ili otkrijem korupciju u Kantonu Sarajevu, to mogu prijaviti

Tačno! Pogrešno!

Korupciju mogu prijaviti građani Agenciji za prevenciju borbe protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije putem besplatnog telefonskog broja: 080054321, putem pošte na adresu: Dabrobosanska 26-28, Istočno Sarajevo, putem e-mail-a: prijavakorupcije@apik.ba i lično dolaskom u Agenciju na spomenutu adresu. Prijavu korupcije putem Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo možete izvršiti putem link-a, na jedan od dva načina: • anonimno, i u tom slučaju nije moguće pratiti status rješavanja prijave, • kao registrirani korisnik, što omogućava praćenje status rješavanja prijave i dobijanje povratne informacije. Alternativno, prijavu možete poslati na e-mail adresu: prijavikorupciju@uk.ks.gov.ba.

Reci NE korupciji u Kantonu Sarajevo

Vaše znanje o korupciji i njenim pojavnim oblicima je minimalno, stoga imate još mnogo toga za naučiti. Korupcija u Bosni i Hercegovini je rasprostranjena u svim segmentima života, a posebno u oblasti zapošljavanja zbog čega je teško ostvariti uobičajene ciljeve nakon završetka školovanja. Da korupcija, kao društveno opasna pojava prodire u sve segmente društva i itekako utječe i na mlađe generacije, pokazuju i rezultati istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT po kojima je korupcija na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima mladi najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije. Kako bi se to promijenilo, potrebne su suštinske promjene u društvu, ali i u državi koja na odgovarajuće načine treba da pokaže brigu o mladima. Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, radi na poboljšanju neformalnog obrazovanja o borbi protiv korupcije za mlade, informiranju mladih o mogućnostima i načinu prijave koruptivnih radnji, izradi strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije, provođenju istraživanja i analiza o percepciji korupcije kod mladih, te na drugim informativnim i edukativnim događajima na temu borbe protiv korupcije sa posebnim naglaskom na mlade. Pratite #institutKULT na društvenim mrežama, pridružite nam se na jednoj od narednih obuka za mlade i naučite više o korupciji, njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje ostavlja te načinima kako se uključiti u borbu protiv ove društveno negativne pojave.

Vaše znanje o korupciji i njenim pojavnim oblicima nije loše, ali ima prostora za napredak i usvajanje dodatnih znanja. Korupcija u Bosni i Hercegovini je rasprostranjena u svim segmentima života, a posebno u oblasti zapošljavanja zbog čega je teško ostvariti uobičajene ciljeve nakon završetka školovanja. Da korupcija, kao društveno opasna pojava prodire u sve segmente društva i itekako utječe i na mlađe generacije, pokazuju i rezultati istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT po kojima je korupcija na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima mladi najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije. Kako bi se to promijenilo, potrebne su suštinske promjene u društvu, ali i u državi koja na odgovarajuće načine treba da pokaže brigu o mladima. Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, radi na poboljšanju neformalnog obrazovanja o borbi protiv korupcije za mlade, informiranju mladih o mogućnostima i načinu prijave koruptivnih radnji, izradi strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije, provođenju istraživanja i analiza o percepciji korupcije kod mladih, te na drugim informativnim i edukativnim događajima na temu borbe protiv korupcije sa posebnim naglaskom na mlade. Pratite #institutKULT na društvenim mrežama, pridružite nam se na jednoj od narednih obuka za mlade i naučite više o korupciji, njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje ostavlja te načinima kako se uključiti u borbu protiv ove društveno negativne pojave.

Čestitamo! Odgovorili ste tačno na gotovo sva pitanja o korupciji. Vaše znanje o korupciji i njenim pojavnim oblicima je odlično, ali kako neko reče učimo dok smo živi. Stoga, pridružite se na nekoj od naših obuka kako bio upotpunili znanje, ali i podijelili ga sa svojim vršnjacima. Korupcija u Bosni i Hercegovini je rasprostranjena u svim segmentima života, a posebno u oblasti zapošljavanja zbog čega je teško ostvariti uobičajene ciljeve nakon završetka školovanja. Da korupcija, kao društveno opasna pojava prodire u sve segmente društva i itekako utječe i na mlađe generacije, pokazuju i rezultati istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT po kojima je korupcija na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima mladi najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije. Kako bi se to promijenilo, potrebne su suštinske promjene u društvu, ali i u državi koja na odgovarajuće načine treba da pokaže brigu o mladima. Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, radi na poboljšanju neformalnog obrazovanja o borbi protiv korupcije za mlade, informiranju mladih o mogućnostima i načinu prijave koruptivnih radnji, izradi strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije, provođenju istraživanja i analiza o percepciji korupcije kod mladih, te na drugim informativnim i edukativnim događajima na temu borbe protiv korupcije sa posebnim naglaskom na mlade. Pratite #institutKULT na društvenim mrežama, pridružite nam se na jednoj od narednih obuka za mlade i naučite više o korupciji, njenim pojavnim oblicima i štetnim posljedicama koje ostavlja te načinima kako se uključiti u borbu protiv ove društveno negativne pojave.

Podijeli svoj rezultat:

#ZATVORenoZAKORUPCIJU