„Nasljedstvo političkih uvjerenja: naši roditelji – naši stavovi“ tema je panel diskusije koja će se održati 20. marta 2025. godine, sa početkom u 10.00 sati, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Panel diskusiju organizira Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa Institutom za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
O tome koliko mladi u BiH dijele politička uvjerenja svojih roditelja ili porodice govorit će profesori Fakulteta političkih nauka na Odsjeku za sociologiju Samir Forić i Amer Osmić, psihologinja Senka Čimpo i voditelj odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanje u Institutu za razvoj mladih KULT, Aziz Đipa.
Tokom 2024. godine Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH, jedno od rijetkih u našoj zemlji koje je bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele zemlje. Propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, skoro polovina ispitanih izjasnila se da ih politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju, a treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene. Isto tako, politika više zanima mlade u starijim dobnim grupama, dok mlađi većinom ne iskazuju nikakav interes za politikom „smatrajući da su previše mladi da bi se time bavili“.
Najčešći politički angažman mladih je glasanje na izborima. Na posljednjim izborima (2024.), prema podacima CIK-a, glasalo je 45,3% mladih, a dvije godine ranije na Općim izborima, svoje pravo glasa iskoristilo je više od 47% mladih iz BiH. Očigledno je da je tokom posljednjih izbornih ciklusa prisutan trend pada broja mladih koji izlaze na izbore.
Tokom razgovora s mladima konstantirano je da je njihov motiv za izlazak na izbore ispunjavanje građanske dužnosti i potreba za promjenom, ali postoje i mladi koji su potvrdili da glasaju zbog „straha da njihov glas ne završi negdje drugo“. Mladi koji ne učestvuju u izbornom procesu su maloljetni ili su demotivirani ponudom u političkoj paleti kandidata i stranaka za koje su mogli glasati.
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiraju se najviše putem internetskih portala (76,7%), kao i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Osim toga, više od polovine mladih informacije prikuplja kroz razgovore sa porodicom, prijateljima ili kolegama. Međutim, kroz razgovore s mladima, većina je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno ne zanima, pa čitaju vijesti iz više izvora.
Prema rezultatima istraživanja, više od trećine mladih ne čita programe stranaka prije glasanja, a kao jedan od razloga navode da ih nema svrhe čitati jer „znaju da stranke ništa od toga neće ispuniti“.
Na to kome će ukazati svoje povjerenje i kako će donijeti odluku koga će zaokružiti na izborima, prema rezultatima istraživanja, dosta utjecaja ima porodica i ljudi koji ih okružuju.
Na pitanje u kojoj mjeri se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima njihovih roditelja, dvije od pet mladih osoba (41,2%) izjavile su da se donekle ili u potpunosti slažu s izjavom da se njihova politička uvjerenja podudaraju s političkim uvjerenjima njihovih roditelja. U ovom slučaju, žene su u nešto većoj mjeri u odnosu na muškarce izjavile da se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima roditelja.
Mladi su i tokom razgovora u fokusnim grupama priznali da njihova politička uvjerenja, uglavnom, potiču „iz kuće“. Roditelji i osobe s kojima žive njima predstavljaju autoritet, nekoga u koga oni imaju povjerenja i smatraju da imaju mnogo više znanja o politici od njih, te ih uglavnom i slijede. Kako su kazali, najčešće će glasati za nekoga „njihovog“, iz lokalne zajednice u kojoj žive, člana uže i šire porodice ili za nekoga koga oni smatraju „njihovim“.
„Ja sam tog stava da svi imamo neki utjecaj, barem od naših roditelja, što se tiče te političke situacije. Mislim, oni više pričaju o svemu tome, tu se češće čuju i njihovi komentari i mislim da od njih povučemo barem pokoje mišljenje o svemu tome“, riječi su jednog mladog učesnika fokusne grupe tokom istraživanja političke pismenosti.
Naravno, ima i odstupanja od takvih ponašanja, pa oko 20% mladih, pokazalo je istraživanje, ne prati političke opcije svoje porodice, te detaljno proučavaju lik i djelo osobe za koju će glasati.
S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a kako bi dao najbolje rezultate, jedan je od zaključaka istraživanja političke pismenosti mladih koje je Institut proveo uz podršku Ambasade Švedske u BiH (SIDA).
Ukoliko ste zainteresirani da čujete više o temi i razgovarate sa učesnicima panela, prijavu možete popuniti OVDJE do 18. marta do 23.59 sati.
Ostavi komentar