Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine suočavaju se s nizom problema od nezaposlenosti, stambene nesigurnosti i lošeg zdravstvenog pristupa, do nedovoljnih obrazovnih prilika i sporih institucionalnih reakcija. Sve to teme su današnje druge tematske sjednice Komisije za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, na kojoj su predstavnici vlasti, omladinskih organizacija i nevladinog sektora raspravljali o konkretnim rješenjima za unapređenje položaja mladih, naglašavajući da više ne može biti odlaganja.
Predsjedavajuća Komisije za pitanja mladih Adisa Kokić-Hinović na početku je zahvalila svima koji su podržali organizaciju sjednice, ističući da je ovo važna prilika da se mladi čuju unutar institucija vlasti.
„Na sjednici smo zajedno uz podršku naših partnerskih organizacija – Instituta za razvoj mladih KULT, Westminster fondacije za demokratiju i Vijeća mladih Federacije BiH – stavili fokus na mlade ljude. Govorimo o obrazovanju, zapošljavanju, sigurnosti, stambenim politikama, zdravlju, studentskom standardu i političkoj participaciji. Nadamo se da ćemo doći do konkretnih zaključaka koji će biti predloženi Predstavničkom i Domu naroda Federacije BiH na usvajanje“, kazala je.
Poručila je da Komisija nastavlja s inicijativama pokrenutim još 2022. godine, kada je održana prva tematska sjednica o pitanjima mladih i kada je usvojeno više od 50 zaključaka, od kojih, kaže, „velik dio još uvijek čeka implementaciju“.
Predsjedavajuća je posebno istaknula da se već duže vrijeme čeka usvajanje Strategije za mlade Federacije BiH, dokumenta koji bi trebao objediniti sve politike i programe usmjerene ka mladima. „To je bio jedan od zaključaka s prošle sjednice. Vlada Federacije formirala je radnu grupu 2024. godine i kreiran je strateški dokument. Početkom ove godine dokument je upućen u Parlament, ali je u aprilu iznenada povučen iz procedure. Ipak, insistiramo da se strategija ponovo uvrsti u parlamentarnu proceduru jer mladi ne mogu više čekati“, kazala je.
Menadžerica za strateško upravljanje u Institutu za razvoj mladih KULT Jasmina Banjalučkić, iznijela je niz podataka koji, kako je kazala, govore o stvarnom životu mladih u Federaciji BiH.
„Prosječna mlada osoba u Federaciji završila je srednju školu, ali tokom školovanja imala je vrlo malo praktične nastave. Mladi nam stalno ističu da je to jedan od glavnih problema u obrazovanju. Zatim, čak 78 posto mladih i dalje živi s roditeljima jer nisu u mogućnosti finansijski osigurati stambenu neovisnost. Polovina mladih žena nikada nije obavila ginekološki pregled, a više od 70 posto mladih nikada nije posjetilo psihologa“, rekla je.
Dodala je da kroz ovu tematsku sjednicu Institut želi pokrenuti razgovor o sigurnosti mladih ne samo u fizičkom smislu, već i u širem kontekstu kroz zdravstvenu, obrazovnu, ekonomsku i socijalnu sigurnost. „Naš cilj je da ponudimo konkretne prijedloge i da damo institucijama jasne smjernice. Mladi žele ostati ovdje, ali žele uvjete koji im to omogućavaju. Trenutno ih nemaju“.
Zapošljavanje mladih jedno je od najvećih pitanja koje zahtijeva strateški pristup, a ne parcijalna rješenja, kaže Banjalučkić. Iako, ne postoje ad hoc mjere koje će odjednom riješiti problem, programi zapošljavanja trebaju se usmjeriti tamo gdje mladi prepoznaju svoje potrebe.
„Nije im potreban samo novac za pokretanje biznisa, već pravna, mentorska i tehnička podrška kako bi njihovi biznisi opstali. Poenta nije da ulažemo u biznise koji će trajati godinu dana, već da stvorimo dugoročne programe koji će otvarati nova radna mjesta za druge mlade ljude“, naglasila je.
U ime Doma naroda Federacije BiH obratio se Emir Dautović, predsjednik Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i pitanja mladih, napominjući da su „sve oči su uprte u političare, i s pravom“, dodajući da se treba raditi mnogo više, a manje tražiti izgovore.
On je posebno istakao značaj ulaganja u sport i omladinsku infrastrukturu, dodavši da se problemi mladih sportista rijetko nalaze visoko na listi prioriteta. „Sport je važan segment sigurnosti mladih, jer kroz sport gradimo zdravo društvo i razvijamo zajedništvo. To moramo prepoznati i podržati institucionalno“, poručio je.
Generalna sekretarka Vijeća mladih Federacije BiH Irma Rešidović, istakla je da se i dalje nedovoljno ulaže u mlade, a to se, kako je rekla, vidi i po budžetskim izdvajanjima. „Analiza pokazuje da se manje od 0,1 posto ukupnih rashoda budžeta Federacije BiH godišnje izdvaja za mlade. Naša poruka institucijama je jasna – vrijeme je za mlade. Vrijeme je za strateške programe i ozbiljna ulaganja koja će pratiti potrebe mladih“, poručila je.
Rešidović je dodala da su prethodne sjednice i razgovori ipak doveli do određenih pomaka. Posebno je izdvojila akcijski plan za provedbu Garancije za mlade, programa koji uz podršku Evropske unije treba ponuditi trajna rješenja za nezaposlenost mladih. Ideja je da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja dobije priliku za posao, dodatnu edukaciju ili angažman.
Predsjednik Vijeća mladih Unsko-sanskog kantona Ismet Bešić, kazao je da mladi u njegovom kantonu imaju vrlo malo institucionalne podrške. „Kada je riječ o zapošljavanju, ne bih rekao da je to jedini razlog zašto mladi odlaze. U Unsko-sanskom kantonu većina prilika dolazi iz privatnog sektora, posebno kroz turizam. Mladi sami pronalaze načine da opstanu, pokreću vlastite biznise i bore se. Nažalost, politika im ne pomaže dovoljno. Više pomažemo jedni drugima nego što nam sistem pomaže“, rekao je Bešić.
Kako su istaknuli sagovornici, potrebno je ubrzati donošenje Strategije za mlade Federacije BiH, osigurati potpunu implementaciju Zakona o mladima i povećati budžetska izdvajanja za programe namijenjene mladima. Također, naglašeno je da Federacija mora razviti sistem koji će omogućiti mladima kvalitetno obrazovanje, sigurno zaposlenje, dostupnu zdravstvenu zaštitu i podršku u stambenom zbrinjavanju, kako bi im se omogućio dostojanstven život i spriječio odlazak iz zemlje.
