Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) i Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Švedske u BiH, organizirali su danas predstavljanje rezultata istraživanja finansijske pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini. Događaj je okupio mlade, predstavnike institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, s ciljem da se kroz dijalog i zajedničke prijedloge definiraju modeli podrške i sistemska rješenja za unapređenje finansijskog obrazovanja mladih.
Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović u uvodnom obraćanju istaknula je podatak da je nivo finansijske pismenosti mladih u BiH ispod minimalnog ciljanog nivoa prema relevantnim standardima, te da rezultati pokazuju potrebu za dodatnim obrazovanjem u oblasti osnovnih ekonomskih principa, a edukacija iz ove oblasti od primarnog je značaja.
Najavila je i namjeru da se formira Odbor za finansijsku pismenost pri Centralnoj banci BiH u kojem će biti sve interesne strane koje mogu sugerirati kako da se lakše dođe do cilja, a to je da finansijska pismenost bude dio formalnog obrazovanja. Obraćajući se mladima poručila im je da je ulaganje u znanje investicija koja nikada ne gubi na vrijednosti.
Izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT Ajka Rovčanin naglasila je da je cilj istraživanja bio da se ukaže na potrebu sistemskog pristupa finansijskom obrazovanju mladih, kroz konkretne preporuke i praktične modele.
“Ovo istraživanje jasno pokazuje da finansijska pismenost nije samo pitanje ekonomije, nego i životne vještine. Mladi žele razumjeti kako da planiraju, štede i investiraju, ali im je potreban prostor da to uče kroz iskustvo. Zato zagovaramo uvođenje praktičnih edukacija i partnerskih programa koji će im to omogućiti”, kazala je Rovčanin, dodajući da Institut već više od dvije decenije radi na razvoju i unapređenju sistemskih rješenja za mlade.
Šefica Odjela za razvojnu saradnju pri Ambasadi Švedske u BiH Birgitta Jansson istakla je da finansijska pismenost ne podrazumijeva samo shvaćanje brojki i upravljanje budžetima nego se odnosi i na donošenje ispravih finansijskih odluka. Zato je važno mladima osigurati prave informacije kako bi donosili informirane odluke i kreirali vlastitu budućnost.
“U BiH već godinama podržavamo inicijative koje doprinose osnaživanju mladih. Drago nam je što podržavamo partnere koji stvaraju prilike za takve promjene. Mladima je danas pružena mogućnost da budu kreatori rješenja, a ne samo posmatrači i korisnici politika”, poručila je Jansson.
Rezultate analize predstavio je Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanje pri Institutu KULT, koji je pojasnio da mladi u BiH imaju razvijenu svijest o svakodnevnim finansijskim odlukama, ali im nedostaje razumijevanje složenijih tema poput investicija, diverzifikacije rizika i planiranja štednje.
“Ono što nas posebno ohrabruje jeste da mladi žele učiti. Međutim, podaci pokazuju da im treba više podrške kroz konkretne edukativne programe, mentorski rad i alate koji ih povezuju s finansijskim institucijama. Potrebni su programi koji povezuju teoriju i praksu kroz interaktivne radionice i simulacije. Tek tada će znanje koje imaju postati vještina koja mijenja njihovu svakodnevicu”, rekao je Đipa.
Adnan Bahtić iz Centralne banke BiH naglasio je da ovaj događaj ima za cilj omogućiti mladima da artikuliraju vlastite zahtjeve prema donosnicima odluka u oblasti finansijske pismenosti, dodajući da Centralna banka Bosne i Hercegovine predvodi važnu inicijativu integracije finansijske pismenosti u obrazovni sistem u BiH.
Zajednički događaj predstavlja nastavak aktivnosti na promociji finansijske pismenosti, s ciljem da mladi ljudi u BiH dobiju znanja i vještine potrebne za odgovorno i samostalno upravljanje finansijama.
