Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje finansijske pismenosti mladih u BiH, uz podršku Ambasade Švedske u BiH i predstavlja jedno od rijetkih nacionalnih istraživanja o ovoj temi kada su u pitanju mladi u BiH. Urađeno je na reprezentativnom uzorku od 1.069 mladih iz svih dijelova BiH.
Kako je pokazalo nacionalno istraživanje, finansijska pismenost mladih u BiH je na niskom nivou. Posebno je to izraženo u poređenju sa općom populacijom u BiH, ali i usporedbom sa 39 zemalja u kojima OECD radio istraživanja finansijske pismenosti.
Prema rezultatima istraživanja, formalno obrazovanje igra ključnu ulogu u razvoju finansijske pismenosti. Mladi koji imaju više obrazovanja bolje razumiju finansijske pojmove. Pored toga, na nivo finansijske pismenosti utječu i spol, dob i socioekonomski status, a samo jedan od takvih primjera je činjenica da su mlade žene u BiH manje finansijski pismene od mladih muškaraca.
Većina mladih poznaje osnovne ekonomske pojmove, poput inflacije ili kamata, ali im nedostaje bolje razumijevanje kompleksnijih tema poput investicijskih strategija, upravljanja rizicima i diverzifikacije portfelja. Mlade u nepovoljno ekonomsko okruženje stavlja i površno poznavanje digitalnih i finansijskih alata i usluga.
Mladi u BiH imaju visoku stopu učešća u svakodnevnim finansijskim odlukama, skloniji su plaćanju gotovinom nego karticama jer smatraju da je to sigurnije, a nedostaje im i sistematično praćenje i analiza vlastitih finansijskih aktivnosti.
Kada je u pitanju štednja, čuvanje gotovine kod kuće ili u novčaniku je najčešći oblik štednje među mladima. Potvrdilo je to 71,05 posto ispitanika koji se oslanjaju na ovu metodu. Uplata novca na štedni ili drugi račun u banci je opcija koju koristi 33,66 posto mladih. Navedeni podaci dovode do zaključka da je neophodno razviti programe koji će mladima prikazati važnost dugoročne štednje koja može pozitivno utjecati na njihovu budućnost.
„Osjećam se ružno kad znam da nemam novca. Moram imati bar 20-30 KM negdje ispod jastuka. Obično u jastučnicu stavljam pare“, rekao je jedan od učesnika fokusne grupe tokom istraživanja.
Također, trenutna finansijska situacija ograničava mlade da rade stvari koje su im važne, što ukazuje na potrebu za podrškom i strategijama koji će im pomoći da lakše prevaziđu finansijske barijere.
Više od trećine mladih kazalo je da su se u posljednjih 12 mjeseci suočili sa situacijom da im prihodi nisu mogli pokrivati njihove životne troškove, što kod njih izaziva zabrinutost. Dio mladih kaže da se nekako snalaze u finansijskom smislu, a postoje i oni koji kažu da žive za danas i ne brinu za sutra.
Neki posegnu i za srećkom u pokušaju da poprave svoju finansijsku situaciju. Uprkos brojnim izazovima, većina mladih ne bi zadržala višak kusura od trgovca, makar ih to dovelo u nepovoljan položaj, pokazali su rezultati istraživanja.
„Većinski kupujem nepotrebne stvari ili nešto kao što je, na primjer, hrana. Što će doći i proći. Ne govorim nikome zato što me to poštedi jezika, a kažem drugu jer znam da mi neće galamiti. Sama upravljam svojim sredstvima tri dana, četvrti dan nemam čim upravljati“, iznijela je svoja iskustva upravljanjem vlastitim finansijama jedna od učesnica fokusne grupe.
Jedan od zaključaka istraživanja je da za mlade u BiH treba razvijati i implementirati obrazovne programe koji obuhvataju širok spektar finansijskih tema, od osnovnih do naprednih investicijskih strategija. To podrazumijeva uključivanje interaktivnih radionica, simulacija i igara koje bi pomogle mladima da stečena teorijska znanja primijene u praksi. Takvi programi će osigurati da mladi steknu praktične vještine potrebne za efikasno upravljanje svojim finansijama.
Kompletnu analizu Finansijske pismenosti mladih u BiH možete pogledati OVDJE.
