Nakon što je jučer 12. augusta na Međunarodni dan mladih potpisan sporazum o saradnji između Općine Ilidža i Instituta za razvoj mladih KULT, pilot fazi inicijative Lokalne zajednice naklonjene mladima danas se pridružio i Grad Gradiška.

Potpisivanju su prisustvovali Zoran Adžić, gradonačelnik Grada Gradiška i Šeherzada Halimić, izvršna direktorica Instituta.

„Potpisom sporazuma o saradnji sa Institutom za razvoj mladih KULT, Grad Gradiška pristupio je certifikaciji kao lokalna uprava koja podržava mlade i njihov razvoj, te mlade uključuje u politiku grada. Želimo kreirati takav ambijent da mladi ostanu u gradu. Kroz sporazum o saradnji Grad Gradiška i Općina Ilidža ulaze u proces verifikacije dosadašnjih aktivnosti usmjerenih prema razvoju mladih, nastavljamo podržavati omladinske politike i politike nevladinih organizacija, te udruženja mladih po čemu je Gradiška do sada bila prepoznatljiva. Na ovaj način Grad će dobiti i zvaničnu potvrdu kroz certifikat koji će nam omogućiti saradnju sa nevladinim organizacijama u Europskoj komisiji, UNDP-u i razvojnim agencijama Europske Unije. Pored toga, moći ćemo realizovati infrastrukturno i privredno proširenje grada, gdje ćemo ostvariti preduslov privlačenja određenih sredstava koja bi mogla biti iskorištena za podršku politika i ideja mladih, ali i njihovu realizaciju“, rekao je gradonačelnik Adžić.

 

Pilot faza ove inicijative provodi se u saradnji sa dvije lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim akterima u polju mladih kako bi cijeli model bio testiran i unaprijeđen u skladu sa sličnim programima u regiji i svijetu, te kako bi osnovna ideja odgovarala stvarnim potrebama zajednica i mladih u BiH.

"Danas smo potpisali Sporazum o saradnji sa Gradom Gradiška za pilot fazu inicijative Lokalne zajednice naklonjene mladima i vrlo smo zahvalni Gradskoj upravi na dosadašnjoj saradnji. Inicijativa će omogućiti da procijenimo uspjeh zajednice u oblastima od interesa za mlade poput obrazovanja, socijalne brige i zdravlja, zapošljavanja, kulture i sporta, ali i drugim oblastima, te da nađemo najbolji mogući način na koji Grad Gradiška može nastaviti podržavati mlade. Obzirom da smo jučer potpisali sporazum i sa Općinom Ilidža važno nam je da sa ove dvije zajednice prođemo sve moguće opcije na koji način lokalna zajednica može biti privlačna mladim ljudima za život i na koji način se mogu osigurati svi potrebni sadržaji. Vjerujem da ćemo kroz ova dva partnerstva uspješno razviti koncept po kojem će biti moguće mjeriti uspjehe svih drugih zajednica u BiH, ali i pomoći svim lokalnim zajednicama koje to budu htjele da kreiraju nove prilike za mlade", riječi su izvršne direktorice Halimić.

U narednom periodu Institut će zajedno sa službama Općine Ilidža i  Grada Gradiška raditi na pripremi cijelog procesa i alata koji će kasnije biti korišteni i dostupni svim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Kao što je prethodno najavljeno, po okončanju pilot faze, kroz inicijativu Lokalne zajednice naklonjene mladima Institut će stručno podržati sve zainteresirane lokalne zajednice kako bi bolje primjenjivale lokalne politike prema mladima, te podržale razvoj omladinskog sektora i stvarale bolje uvjete za život mladih u svim dijelovima BiH.

 

Povodom Međunarodnog dana mladih danas je u Obrazovno-razonodnom centru za mlade Spajalica potpisan sporazum o saradnji za pilot fazu inicijative Lokalne zajednice naklonjene mladima između Instituta za razvoj mladih KULT i Općine Ilidža.

Potpisivanju su prisustvovali načelnik Općine Ilidža, Nermin Muzur i izvršna direktorica Instituta, Šeherzada Halimić.

„Zahvalni smo na prilici za učestvovanje u pilot fazi inicijative. Mislim da stvari koje sada pripremamo i radimo će pravi efekt imati tek u narednom periodu. Kroz plan i program naveli smo da želimo biti Općina naklonjena mladima, odnosno „Youth Friendly“, međutim kada smo htjeli krenuti u realizaciju aktivnosti da to i postanemo, nismo mogli naći šta to konkretno znači – odnosno šta to trebamo ispuniti, unaprijediti kada su u pitanju  mladi da bi i zvanično dobili taj status.

Kao logičan slijed događaja napravljen je sastanak sa Institutom za razvoj mladih KULT gdje su dogovoreni naredni koraci, te mogu reći da smo zaista sretni što radimo na razvijanju modela koji bi se trebao primjenjivati u narednom periodu. Naša molba Institutu bila je da budemo prva lokalna zajednica koja će raditi na implementaciji ovakve inicijative, te ćemo dati potpunu podršku za realizaciju projekta.

Moram reći i da Općina Ilidža ima veliki broj uspješno završenih projekata, ali i novih koji su započeli ove godine. Ovdje mislim na aktivnosti pomoći mladima poput stipendiranja, sufinansiranja, prvog zaposlenja, sufinansiranja poreza za rješavanje prvog stambenog pitanja, sufinansiranja startup-a, projekata za mlade, prijema volontera itd.

S druge strane, inicijativa kojoj smo se pridružili predstavlja zvanični preduslov koji trebamo ispuniti mi, Grad Gradiška da bi postali Općine naklonjene mladima, a iskreno se nadam da će naš primjer slijediti i druge lokalne zajednice prateći jasne smjernice razvijene kroz testnu fazu. Nadam se da ćemo u kratkom vremenskom roku imati okvire kako bi to trebalo izgledati, te da ćemo to moći implementirati već od naredne ili 2023. godine“, izjavio je načelnik Muzur.

Inicijativa Lokalne zajednice naklonjene mladima namijenjena je svim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a kako bi se prepoznali i podržali napori koje ulažu da svoje zajednice učine što boljima za život mladih. 

„Prije svega želim se zahvaliti Općini Ilidža na spremnosti da uđu u testnu fazu inicijative sa nama. Lako ćete naći partnere za učestvovanje u uspješnim pričama, ali je teže pokušati napraviti nešto zajedničkim snagama, posebno kada radite aktivnost po prvi put u Bosni i Hercegovini. 

Većina odluka koje su bitne za život mladih ljudi donose se na lokalnom nivou što mladi, ali i donosioci odluka često ne prepoznaju. Iz tog razloga nam je jako važno proći sa Općinom Ilidža i Gradom Gradiškom kroz sve moguće opcije na koji način lokalna zajednica može biti privlačna mladim ljudima za život i na koji način se mogu osigurati svi potrebni sadržaji, koji uključuju širok spektar oblasti poput obrazovanja, kulturno sportskih sadržaja, opće pristupačnosti za život itd.

Iskreno se nadam da ćemo uz puno rada i truda razviti koncept po kojem će biti moguće mjeriti sve zajednice u BiH po tome koliko su one pogodne za mlade“, riječi su izvršne direktorice Halimić.

Pored Općine Ilidža pilot fazi inicijative pridružit će se i Grad Gradiška, a sporazum o saradnji bit će potpisan u petak 13. augusta 2021.g.

Inicijativa će se za početak provoditi kroz saradnju Općine Ilidža i Grada Gradiška sa kojima će se model testirati i unaprijediti, a kasnije primijeniti u većem broju zajednica u Bosni i Hercegovini. Pripremljeni procesi i alati koji budu razvijeni u testnoj fazi kasnije će biti dostupni svim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Općina Ilidža, kao zajednica u kojoj se nalazi sjedište Instituta, aktivno sudjeluje u provedbi niza inicijativa i aktivnosti usmjerenih prema mladima. Institut i Općina rade na provedbi lokalne strategije prema mladima, zajednički podržavaju rad lokalnog centra za mlade, te niz drugih inicijativa koje podržavaju bolji položaj mladih.

Nakon pilot faze, kroz inicijativu Lokalne zajednice naklonjene mladima  Institut će stručno podržati sve lokalne zajednice koje žele adekvatno i kvalitetno provoditi politike prema mladima te raditi na njihovom poboljšanju.

Dragi partneri,  

danas širom planete Zemlje obilježavamo Međunarodni dan mladih. Kao i do sada, Institut za razvoj mladih KULT 12. august obilježava skrećući pažnju na pitanja mladih i naglašavajući njihov potencijal kao partnera u današnjem globalnom društvu. Tema Međunarodnog dana mladih 2021. godine je transformacija prehrambenih sistema: inovacije mladih za ljudsko i planetarno zdravlje, s ciljem da se istakne da uspjeh ovakvih i sličnih globalnih napora neće biti postignut bez značajnog učešća mladih ljudi.

Prehrana je preduslov i centralni dio svakodnevnog života. No, da li uopće razmišljamo o složenosti naših poljoprivredno-prehrambenih sistema i izazovima s kojima se suočavaju?

Odakle dolazi naša hrana? Znamo li zaista šta tačno jedemo? Šta su nutritivno-bogate namirnice i zašto su toliko važne za naš fizički i mentalni razvoj?

Danas, veliki broj mladih nema pristup obrazovanju o prehrani i razumijevanje kako funkcionišu prehrambeni sistemi. Ipak, znanje je ključni pokretač održivih sistemskih promjena i naši globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi zahtijevaju transformaciju, danas više nego ikad.

Prije nego se uključimo i počnemo djelovati, važno je da se informišemo i razumijemo važnost same teme ovogodišnjeg Dana mladih. Stoga, krenimo redom.

Šta su to prehrambeni sistemi i zbog čega su bitni?

Prehrambeni sistem, odnosno proizvodnja, distribucija i potrošnja hrane, ne podrazumijeva samo način na koji prenosimo prehrambene namirnice s farmi na naš stol, nego uključuje i sve procese i infrastrukturu važne za prehranu stanovništva, kao i sve negativne vanjske utjecaje. Danas, globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi su kompleksni i isprepleteni sa širokim spektrom globalnih izazova, uključujući klimatske promjene, urbani razvoj, neodgovornu proizvodnju i potrošnju, koje dodatno pogoršavaju iznenadne prijetnje poput pandemije COVID-19. Upravo je pandemija COVID-19 ukazala na krhkost globalnih prehrambenih sistema i lanaca snabdijevanja, čineći potrebu za transformacijom još očitijom nego prije.

S ciljem osiguranja bolje prehrambene budućnosti, jačanja svijesti o značaju voća i povrća za ljudsko zdravlje i usmjeravanja napora ka poboljšanju sistema proizvodnje hrane, Ujedinjeni narodi proglasili su 2021. godinu za Međunarodnu godinu voća i povrća.

Šta su najveći problemi današnjice?

Podaci Ujedinjenih naroda ukazuju nam da proizvodimo dovoljno hrane za prehranu svakog pojedinca na planeti Zemlji ali, gotovo 700 milijuna ljudi i dalje pati od gladi, a 3 milijarde nema pristup zdravoj prehrani. Suprotno popularnom uvjerenju, namirnice i ostaci hrane se bacaju u svim zemljama širom svijeta, bogatim ali i siromašnim, i to čak oko 14% globalno proizvedene hrane završava u kantama za otpad. Gotovo 650 miliona ljudi širom svijeta je pretilo, a mnogo više njih ima zdravstvene poremećaje povezane sa nezdravom prehranom.

Jasno je da su naši globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi narušeni, no pitamo se, mogu li mladi udružiti snage i zajedno ponuditi rješenja gorućih izazova sa kojima se svijet danas suočava, te samim tim doprinijeti stvaranju održivije prehrambene budućnosti? Mogu li mladi biti dio rješenja?

 

Šta mogu uraditi mladi?

  • Educirati se i istraživati načine kako doprinijeti ovoj temi. Pronaći istomišljenike, razgovarati s njima te zajedno osmisliti načine kako iskoristiti ideje i vještine u dobru svrhu. Pokrenuti aktivnosti i izazove koji su važni za očuvanje okoliša.
  • Na izborima birati kandidate koji će štititi zdravlje svih nas ali i naše životne sredine.
  • Konzumirati lokalne, sezonske, nutritivno-bogate namirnice, a izbjegavati visoko prerađenu hranu. Reducirati bacanje hrane i konzumirati ostatke, provjeravati rokove trajanja i kompostirati.
  • Šetati koliko i kada mogu i koristiti javni prevoz.
  • Educirati se o načinima očuvanja okoliša.
  • Promovisati zdrave stilove života.
  • Kupovati domaće proizvode, piti dosta vode i koristiti slobodno vrijeme za boravak u prirodi.
  • Istraživati lokalne organizacije koje se bave očuvanjem okoliša i podržavati njihov rad.

Šta mladi mogu zahtijevati od vlasti?

  • Kontinuiran rad na pravednijem prehrambenom sistemu, u kojem će svakom pojedincu biti zagarantovana zdrava, dostupna i pristupačna prehrana.
  • Poticanje i promovisanje zdravih i održivih opcija za svakog pojedinca kao i za okoliš.
  • Izmjenu naučno-nastavnih programa i uvođenje edukacija za djecu i mlade svih uzrasta o važnosti zdravih i održivih opcija.
  • Jačanje zastupljenosti mladih i sistematsko uključivanje krovnih organizacija mladih u strukture prehrambenih sistema.
  • Agilnije mjere i redovnije aktivnosti na čišćenju okoline, rijeka i javnih površina.

Šta može uraditi vlast?

  • Ponuditi rješenja koja će mladima osigurati pristup i finansijska sredstva za odabir zdravih, održivih izbora prehrane.
  • Kontinuirano se boriti protiv pothranjenosti i osigurati svima jednak pristup nutritivno-bogatim namirnicama.
  • Povećati poreze i uvesti marketinška ograničenja na reklamiranje prerađene hrane, hrane štetne za okoliš kao i nutritivno-siromašnih namirnica.
  • Osmisliti inkluzivan, multisektorski pristup kako bi se osigurala održiva transformacija zdravstvenog i prehrambenog sistema. Na ovaj način bi se postiglo sistematsko uključivanje mladih u pitanja sigurnosti hrane i upravljanja zdravstvenim sistemom. Ministarstva nadležna za navedena pitanja moraju smisleno sarađivati s djecom i mladima te razviti odgovarajuće načine za osiguravanje njihove stvarne uključenosti.

Živimo u prekrasnom svijetu - svijetu koji inspiriše različite ljude na izuzetne stvari i djela. Ipak, naši izbori i stilovi života, pogoršani sukobima i prijetnjama koje se brzo mijenjaju, poput pandemije COVID-19, ugrožavaju našu planetu, naše životno okruženje i našu budućnost. Na nama je, koji ćemo naslijediti ove izazove, da se okupimo i zajednički nastojimo transformisati naše poljoprivredno-prehrambene sisteme. Svaka promjena, koliko god mala se činila, pravi razliku.

Bolja proizvodnja! Bolja prehrana! Bolje okruženje! Bolji život! Za našu planetu i našu budućnost.

Čestitamo vam Međunarodni dan mladih i želimo da svaki dan razmišljate kako naše sredine možemo učiniti boljim mjestima za život mladih kao i svih građana.

Ukoliko vas ova tema više zanima, želite čuti ili pročitati više i biti dio globalnih kampanja, posjetite:


World Food Forum
United Nations
Food and Agriculture Organization of the United Nations

Vaš Institut!

©2022 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search