Ja ne podržavam

Svaka druga žena starija od 15 godina u Bosni i Hercegovini doživjela je nekih oblik nasilja, pokazalo je istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini i OSCE-a. Ovaj podatak jasno daje do znanja da bi cjelokupno društvo, bez izuzetaka, moralo dati svoj doprinos u ovoj borbi. Veliki broj slučajeva nasilja ostane nezabilježen, jer djevojčice i žene iz različitih kulturoloških razloga, straha, ekonomske ovisnosti i stigme, ne prijavljuju nasilje.

Odlukom generalnog sekretara UN-a, svaki 25. u mjesecu obilježava se kao Narandžasti dan – dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Dan posvećen borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, podiže svijest o važnosti sprečavanja nasilja, ali i jasno poručuje da se svi moramo uključiti u prevenciju nasilja kroz edukaciju i informiranje djece i mladih, a potom i sprečavanje i adekvatno prijavljivanje slučajeva nasilja.

 Za izvjestaj

Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja grubi oblik kršenja osnovnih ljudskih prava i diskriminacije, te je rasprostranjen društveni problem u svim državama svijeta, a Bosna i Hercegovina, nažalost, nije izuzetak. Naša država bila je šesta država koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, još poznatiju kao Istanbulska konvencija, u cilju borbe i sprečavanja svakog oblika rodno zasnovanog nasilja.

Copy of InstaFacebook Post 6

Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta svake godine. Ovaj praznik nastao je kao inicijativa u borbi za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog vrlo loših uslova za rad. Žene koje su tada bile zaposlene u tekstilnoj industriji su javno demonstrirale 8. marta 1857. godine u New Yorku, zbog loših uslova za rad i niskih plata. Iako je demonstracije prekinula policija, te žene su nakon dva mjeseca osnovale sindikat. Protesti na 8. mart događali su se i sljedećih godina, a najpoznatiji je bio protest 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

SVE ZENE 1

Već nekoliko godina u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta, svakog 25. u mjesecu obilježava se Narandžasti dan, kao datum podizanja svijesti i sprječavanja nasilja nad ženama i djevojčicama, čemu i lnstitut za razvoj mladih KULT neumorno doprinosi različitim aktivnostima s ciljem prevencije nasilja nad ženama i djevojčicama i slanja poruka podrške žrtvama.

lnstitut za razvoj mladih KULT je u okviru kampanje #WomenMakingDifference promovirao priče uspješnih žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije koje u svome društvu prave razliku, stavljajući tako u fokus pozitivne vrijednosti koje kroz svoj rad i društveni angažman pružaju drugim ženama, djevojčicama ali i široj društvenoj zajednici. Regionalnom kampanjom #WomenMakingDifference, Institut je imao za cilj pokrenuti mlade da na osnovi primjera drugih, nastave motivirano i aktivno sudjelovati u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, ali i posebno istaknuti važnost zalaganja i borbe za rodnu ravnopravnost.

U kampanji je učestvovalo devet žena iz regiona: Anjeza Bojaxhiu iz Albanije, Kristina Jozić, Amila Tatarević i Jasna Zečević iz Bosne i Hercegovine, Nina Đukanović iz Crne Gore, Irena Stojcevska i Magdalena Chadinoska Kuzmanoski iz Sjeverne Makedonije te Brankica Janković i Miljana Pejić iz Srbije.

Anjeza Bojaxhiu je službenica za ravnopravnost spolova u Općini Tirana. Kristina Jozić radi kao policijska službenica i predsjednica Mreže policijskih službenica, Amila Tatarević predsjednica je Udruženja “BABY STEPS” koje se bavi izazovima roditeljstva, dok je Jasna Zečević direktorica Udruženja građana „Vive Žene“ u Tuzli, koje pruža besplatnu psihološku i pravnu pomoć ženama žrtvama nasilja i vodi jedinu Sigurnu kuću za smještaj žrtava nasilja na području Tuzlanskog kantona. Nina Đukanović osnivačica je brenda Djevojčice sa klikerima, koji je pokrenuo nekoliko važnih tema i kampanja kad je riječ o online nasilju nad ženama i djevojkama u Crnoj Gori. Irena Stojcevska i Magdalena Chadinoska Kuzmanoski bave se socijalnim mentorstvom, Magdalena radi u Udruzi za istraživanje, komunikacije i razvoj "Public" kao socijalna mentorica, a Irena u Omladinskom kulturnom centru u Bitolju.

Dio svog života, ove žene posvetile su i posvećuju borbi za rodnu ravnopravnost, pomaganju ženama žrtvama nasilja, te unapređenju pravnog i institucionalnog sistema država Zapadnog Balkana kad je riječ o ovoj temi, svakodnevnim koracima za bolje sutra za sve nas i buduće generacije. Kroz svoj posao, društveni angažman i uticaj koji se trude ostaviti u mjestima u kojima žive, ovih devet žena želi se izboriti za rodnu ravnopravnost na prostoru Zapadnog Balkana, gdje je,  kako kažu, potrebno uložiti još mnogo vremena, rada i truda da bi se postigli željeni rezultati.

Sve one slažu se u jednom – da je potrebno pričati, učiti generacije koje dolaze o ovoj temi, ali i da se osnovna znanja o ovoj temi uglavnom stječu kod kuće i od porodice, dok ga je kasnije potrebno nadograditi kroz obrazovni sistem. U zemljama Zapadnog Balkana pomaci se dešavaju izuzetno sporo. Međutim, ono što je cilj njihovog djelovanja u svakoj od navedenih zemalja jeste pružiti svima jednake prilike i mogućnosti da odlučuju o sebi, bez stereotipa i predrasuda. Svjesne su veličine malih pobjeda, svakog malog koraka koji ipak vodi ka naprijed i koji će jednog dana omogućiti da sve ono o čemu su pričale u protekla dva mjeseca u sklopu ovu kampanje postane stvarnost i svakodnevnica.

Jer, borba za ravnopravnost ne podrazumijeva da će neko drugi imati manje prava ukoliko se ženama da više prava. Borba za ravnopravnost ne ide u korist samo ženama, nego cijelom društvu i polazi od svakog od nas pojedinačno. Ravnopravnost gradi jako i uspješno društvo u svim segmentima njegovog djelovanja, zato je potrebno uključiti se i dati svoj doprinos u ovoj izazovnoj borbi, ali borbi u kojoj će žene poput ovih zaista napraviti razliku i izaći kao pobjednice.

Inspirativne priče ovih žena možete pronaći na: https://www.mladi.org/bs/projekti/4/orangeday

Institut će i u periodu koji slijedi različitim aktivnostima i kampanjama obilježavati svaki 25. u mjesecu s ciljem podizanja svijesti o važnosti postizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja svakog oblika nasilja, te upoznavati javnost o prisutnosti nasilja nad ženama i djevojčicama, educirati mlade o načinima prijave i prevencije nasilja, zagovarajući najbolja rješenja za zaustavljanje ili smanjenje nasilja nad ženama i djevojčicama i borbu za rodnu ravnopravnost.

Zahvaljujemo se svim ženama koje su prepoznale značaj i bile dio kampanje, te se radujemo zajedničkim budućim koracima za postizanje rodne ravnopravnosti!

#OrangeDay / Galerija slika

No Images

#OrangeDay / Dokumenti

Search