PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT
Ovogodišnji Izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja pokazao je razočaravajuće, ali očekivane podatke za Bosnu i Hercegovinu. „Crno na bijelo“, naša zemlja je po lakoći poslovanja, odnosno lakoći pokretanja i vođenja vlastitog biznisa, od 190 zemalja rangirana na 86. mjesto. Tu je došla koračajući nazad sa 79. mjesta, koje je zauzimala prošle godine. Niti napredak, niti status quo, već nazadak za čak 7 mjesta.
Šta ovi brojevi znače u životu običnog čovjeka?
Znače da ako ima nekakvu ideju i smisao za biznis, ljubav ili strast prema nekom poslu koji bi mogao sam da vodi i na njemu zarađuje, ili čak i da se natjera da se sam bavi nečim da bi mogao platiti mjesečne račune i ratu kredita za stan, ustvari to teško može da napravi. Nije lako. Naprotiv, vrlo je teško.
Teško je registrovati biznis, puno je to koraka. Čak 12. Niko ih ne smanjuje, barem za pokoji. Puno koraka onda i dugo traje. Bosanac i Hercegovac će dati 65 dana života u nepovrat da bi imao svoj biznis koji nije u crnoj zoni. Novozelanđanin samo pola dana života i postaje privrednik. Ako treba nešto da sagradi, procedura dobijanja građevinske dozvole će ga koštati 17,5% vrijednosti izgrađenog objekta, dok je u OECD zemljama visokog dohotka to 1,6%. Dosta manje. 46 dana strpljenja više u odnosu na OECD zemlje, je bh. preduzetniku potrebno da za izgrađeni objekat dobije električnu energiju. Da registruje imovinu, proći će kroz 7 koraka za 24 dana, a u par zemalja sve to može u jednom koraku za jedan dan, bez ikakvih troškova.
Kada sve to nekako uspije, počinju obaveze prema državi. 33 puta godišnje će plaćati porez, među kojima je i 5 plaćanja naknade za šume, čime god se njegov biznis bavio i štetio ili ne štetio šumama. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati, do desetog mora državi da plati. BiH je najstrožija u Europi po pitanju roka.
U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, i do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.
Bh. privrednici žele promjene. Da rok pomjere barem do zadnjeg dana u mjesecu. Da dobiju još malo vremena. Pokušavaju već skoro dvije godine vrlo hrabro i aktivno. Međutim, zakoni u našoj zemlji koji idu „na ruku“ privrednicima i običnom čovjeku, sporo se mijenjaju. Za privrednike nema hitnih sjednica i skraćenih procedura.
PIŠE: Nejra Neimarlija Roić, Institut za razvoj mladih KULT
Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.
Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?
BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.
Šta je potrebno činiti?
Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.
Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.
Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.
Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.
Bosna i Hercegovina mora osigurati dobar život građanima i građankama, a to je moguće samo kroz jačanje privrede i osiguravanje visokog dohotka – jedna je od poruka upućenih sa Biznis foruma „Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta“ održanog u Neumu, 8. 11. 2017. godine.
Biznis forum u Neumu okupio je privrednike, predstavnike vladinog, nevladinog i akademskog sektora i mlade preduzetnike, a razgovaralo se o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u Federaciji BiH, sa fokusom na Hercegovačko-neretvanski kanton i općinu Neum, mogućnostima za njihovo prevazilaženje, inicijativama i aktivnostima koje se provode u svrhu ekonomskih reformi, programima i mjerama poticaja zapošljavanju i samozapošljavanju, posebno mladih, te prilikama i preprekama za pokretanje biznisa.
“Problemi u privredi moraju se rješavati saradnjom svih nivoa vlasti, dodatnim edukacijama i većim finansijskim izdvajanjima za podršku u pokretanju biznisa, posebno mladih jer oni su naša snaga.” – istakao je Živko Matuško, načelnik Općine Neum.
Tokom foruma je predstavljena i inicijativa za izmjene Zakona o PDV-u kojom je predviđeno pomjeranje roka plaćanja PDV-a za male privrednike s ciljem olakšavanja poslovanja, ali i rezultati istraživanja dodjele budžetskih poticaja privredi u periodu 2012-2015.
“U BiH nema okruženja za razvoj privrede. Nema okruženja koje mladima pruža mogućnost za razvoj biznisa i upravo se zbog toga Institut za razvoj mladih KULT odlučio uhvatiti u koštac sa izazovima u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta za mlade ali i sve bh. građane i građanke jer to će ih zadržati u BiH. Ambijent koji im pruža mogućnost da privređuju i napreduju.” – poručio je Jasmin Bešić izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.
Biznis forum organizovao je Institut za razvoj mladih KULT pod Visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, u saradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta i Općinom Neum.
Biznis forum se organizira u okviru inicijative pod nazivom „Poslovni prostor BH“ koju Institut za razvoj mladih KULT od 2014. godine provodi u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
PIŠE: Mr.sci. Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT
