DM1

„Koliko brinemo o mladima“ pitanje je kojim Institut za razvoj mladih KULT obilježava 12. august – Međunarodni dan mladih.

Postavljanjem zastava u centru Sarajeva, na dijelu od Trga djece Sarajeva do tramvajske okretnice Skenderija, na kojima je ispisano „Koliko brinemo o mladima“, Institut na Međunarodni dan mladih želi skrenuti pažnju na brojne izazove i težak položaj ove populacije u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini živi oko 700.000 mladih, koji su zakonima o mladima definisani kao osobe dobi od 15 do 30 godina.

Govorimo o 700.000 mladih koji su uglavnom nezaposleni, nezadovoljni obrazovnim i zdravstvenim sistemom, koji ne dobijaju priliku za iskazivanjem, čija se talentiranost ne nagrađuje. Govorimo o mladima koji se u ovoj zemlji ne osjećaju sigurno, ne vide perspektivu, budućnost i koji je mahom napuštaju.

DM2

Ujedinjene nacije (UN) su 1999. godine 12. august proglasile Međunarodnim danom mladih i od tada se svake godine obilježava kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, a i šireg društva.

Dok je ovogodišnji dan mladih u svijetu posvećen kreiranju sigurnih prostora za mlade u kojima se mogu sresti, angažirati u aktivnostima vezanim za njihove različite potrebe i interese i slobodno se izraziti, u BiH pažnju moramo posvećivati neadekvatnoj primjeni Zakona o mladima, nepostojanju  strategija prema mladima u svim entitetima i na državnom nivou. Moramo brinuti o nezaposlenosti i besperspektivnosti zbog koje mladi napuštaju BiH.

Kako to onda brinemo o mladima ako nemamo vremena, prostore i  planove kako mlade zadržati u BiH, kako im život učiniti lagodnijim, dostojnim mladog čovjeka i kako od ove države napraviti zemlju u kojoj mladi žele živjeti, u kojoj žele stvarati i doprinositi i u koju se žele vratiti!?

Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od svojih mladih kada duže od 20 godina o njima ne brine adekvatno i na koji način možemo odgovoriti na potrebe i probleme mladih u svim dijelovima Bosne i Hercegovine?

Zašto predstavnici vlasti mlade ne vide kao partnere i ne daju im vrijeme i prostor da podijele njihova izvrsna rješenje za izazove u kojima se nalazi naša zemlja?

Mladi u svim dijelovima BiH, svim njenim selima i gradovima zaslužuju biti aktivni dio društva koji učestvuje u donošenju odluka! Sve zajednice u BiH i njeni mladi moraju potaknuti i obratiti pažnju na mlade koji su dodatno marginalizirani ili isključeni iz društva. Bez ovakvog strateškog pristupa u kojem mladi imaju mjesto, mehanizme i vrijeme da doprinesu, nema ni bolje života niti budućnost ove zemlje, jer koliko brinemo o mladima govore i brojke njihovog napuštanja BiH.

Odogovr na pitanje „Koliko brinemo o mladima?“ treba dati svaki nivo vlasti u BiH i to kroz  dijalog sa mladima diljem BiH, jer će upravo među mladima i pronaći rješenja.

komsic2

„Za deset godina vidim zemlju u kojoj će moja kćerka živjeti i koja me neće posjećivati za praznike i dolaziti iz inostranstva. To je ono u šta vjerujem i što mislim da je moguće“ – poručio je Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na kafi sa mladima iz BiH.

Komšić je sa mladima razgovarao u okviru programa „Kafa sa...kandidatima/kinjama za člana Predsjedništva BiH“ koji realizuje Institut za razvoj mladih KULT kako bi podržao razumijevanje mladih u izbornom procesu za Predsjedništvo BiH, ali i kandidatima/kinjama omogućio da spoznaju stvarne izazove sa kojima se ova populacija susreće.

Uzimajući u obzir dugogodišnji politički angažman gospodina Komšića, pitanja mladih odnosila su se na različite sfere života. U fokusu mladih bilo je interesovanje članova Predsjedništva za pitanja mladih, ali i konkretni koraci gospodina Komšića ukoliko dobije treći mandat.

komsic1

Ulazak u NATO, evropski put BiH, također su bile teme za koje su mladi pokazali veliko interesovanje, ali i ideju građanske države za koju se ovaj kandidat zalaže. Kao i prethodnim kandidatima, mladi su postavili pitanje s kim bi to od kandidata rado dijelio mandat, ali i da li su mladi i njihov položaj u društvu ikada bili tema članova Predsjedništva BiH.

Institut će organizovati seriju ovakvih događaja sa kandidatima/kinjama za Predsjedništvo BiH, a naredno druženje kandidata/kinja sa mladima bit će organizovano u septembru.

Institut za razvoi mladih KULT već je poznat po organiziranju događaja,,Kafa sa...", a kroz koji osigurava smislene susrete javnih osoba, političara/ki, mladih ljudi i drugih inspirativnih i uspješnih Bosanaca/ki i Hercegovaca/ki sa grupama mladih ljudi kako bi razgovarali o svom iskustvu, idejama ili javnim pitanjima važnim za mlade.

samit london

Politike mladih ne mogu se donositi bez njihovog učešća, jedan je od komentara mladih koji su prisustvovali Samitu zemalja zapadnog Balkana u Londonu, a koji je nastavak Berlinskog procesa. U okviru samita u Londonu održan  je jednodnevni forum sa civilnim društvom i mladima. 

Kroz sesije, sa šest ministara vanjskih poslova iz šest zemlja Zapadnog Balkana, predstavnici organizacija civilnog društva i mladi razgovarali su o budućnosti regije, ulozi mladih, organizacijama civilnog društva, regionalnoj saradnji i mladima.

Igor Cndrak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine odgovarao je na pitanja o viznom režimu između BiH i Kosova, a u cilju poboljšavanja mobilnosti mladih, bilo je riječi o odlasku mladih i načinima na koje se ovaj fenomen može ublažiti, te o tome šta vlade regije moraju i trebaju raditi s mladima i za mlade. Govorilo se i o ulozi medija, diskriminaciji, te jačanju uloge marginaliziranih grupa.

Samitu je prisustvovala i predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT, jedine organizacije koja radi sa mladima, a i ima predstavnike na samitu. Londonska konferencija završava sastankom premijera svih balkanskih država.

©2018 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search