barometar

Vijeće stranih investitora BiH (VSI) upriličilo je u sarajevskoj Vijećnici prezentaciju 2. izdanja publikacije “Poslovni barometar“ i obilježavanje 12 godina aktivnog rada na poboljšanju poslovne klime i privrednog ambijenta u BiH.

“Poslovni barometar“ čine rezultati istraživanja provedenog među članicama VSI (najznačajniji strani investitori i brojne domaće kompanije), odnosno pregled statističkih podataka o nivou (ne)zadovoljstva poslovnim ambijentom i uslovima poslovanja u BiH, prepreka i rizika sa kojima se privrednici suočavaju, prednosti i razloga za investiranja u BiH, te njihovim planovima za reinvestiranje i otvaranje novih radnih mjesta u BiH. Rezultati će biti korišteni za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornog okvira i efikasnosti administracije, kao i položaja kako domaćih tako i stranih investitora. Naglašeno je da VSI očekuje da rezultati istraživanja predstavljeni u ovoj publikaciji budu korišteni kao podloga, putokaz i orijentir za donošenje budućih odluka i ekonomskih politika, uključujući politike poreza i doprinosa, unapređenje vladavine prava, te poticanje investicija u BiH, kako za postojeće, tako i za potencijalne investitore.

Povodom obilježavanja jubileja VSI donijelo je odluku da donira simboličan iznos od 12 hiljada KM i to po 4 hiljade udruženjima: „Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“ i "Iskra" Banja Luka (Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti),  te 4 hiljade KM za nabavku 20 Mbot robota za osnovne škole u BiH.

Događaju je prisustvovala i predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT.

O prilikama žena za zapošljavanje govorilo se na predstavljanju rezultata istraživanja "Prikupljanje dokaza o inkluzivnom rastu i otvaranju radnih mjesta na zapadnom Balkanu: Rodna prizma" koje je u Sarajevu 21. marta 2018. godine organizovala Svjetska banka u BiH

Poseban fokus bio je na preduzetništvu žena. Zaključeno je da se žene u BiH suočavaju s brojnim preprekama na tržištu rada i u preduzetništvu, što predstavlja veliki ekonomski gubitak za zemlju.

Predstavljeni su i detaljni podaci o pristupu finansijama za pokretanje vlastitog biznisa kada su u pitanju žene, na temelju istraživanja provedenog na uzorku od 542 preduzeća u periodu 2016-2017. godina. Istaknuto je da mikro, mala i srednja preduzeća koja vode žene igraju ključnu ulogu u kreiranju poslova, potičući uključenost žena u ekonomiji i jačajući inkluzivan rast BDP-a. U BiH, preduzeća koje vode žene su koncentrisana u sektorima niske produktivnosti i manja su u prosjeku u odnosu na ona koja vode muškarci.

svjetska banka

Jedno od ključnih ograničenja preduzetništvu žena je društvena percepcija da je preduzetništvo „muški“ poduhvat. Preduzeća koja vode žene imaju više prepreka u pristupu finansijama. Njihova preduzeća teže postižu rast profitabilnosti, teže uspijevaju iskoristiti poslovne prilike i imaju otežan pristup informacijama i savjetima.

Događaju su prisustvovali i predstavnici Instituta za razvoj mladih KULT.

Više detalja o istraživanju moguće je pronaći na: www.worldbank.org/en/events/2018/03/13/gender-in-thewestern-

balkans

mreza ada

O značaju inovacija za mala i srednja preduzeća govorilo se na prezentaciji Evropske preduzetničke mreže u FBiH koja je 10. maja 2018. godine održana u Sarajevu.

Evropska preduzetnička mreža (Enterprise Europe Network – EEN) je najveća svjetska preduzetnička mreža koja pruža podršku malim i srednjim preduzećima sa internacionalnim ambicijama. EEN predstavlja ključni instrument Evropske strategije za podsticaj ekonomskog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta.

Usluge koje EEN mreža nudi su internacionalizacija poslovanja (npr. poslovno povezivanje s ino partnerima), poslovno savjetovanje i podrška, podrška inovacijama i transfer tehnologije (npr. upravljanje inovacijama, finansiranje inovacija), te istraživanje i razvoj. Doc. dr. Maja Arslanagić-Kalajdžić navela je korake i mogućnosti za kreiranje ponude/potražnje (poslovne, tehnološke, istraživanje i razvoj) na platformi EEN mreže, a sve u funkciji osvajanja novih tržišta.

Predstavljene su i mogućnosti učešća malih i srednjih preduzeća u okviru programa Horizont 2020.

Prezentaciji mreže prisustvovala je i predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT.

PIŠE: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja. Ali biti prvi ne znači uvijek i biti najbolji. Pokazuju to podaci Međunarodne organizacije rada po kojima je BiH prva u svijetu po nezaposlenosti mladih, sa 67,5% udjela osoba starosne dobi od 15. do 24. godine u radnoj snazi, koje nemaju posao, a mogu i žele raditi. Podaci omogućavaju poređenje 232 zemlje i zadnji dostupni su za mart 2017. godine.

U top 5, pored BiH, su južnoafrička zemlja Svazi, zatim Južnoafrička Republika, susjedna Makedonija i azijska zemlja Oman. Zanimljivo je da su Grčka i Španija, koje su sa BiH donedavno zauzimale top 3 mjesta, sada napredovale. Pa je Grčka na 8. mjestu sa 47,4%, a Španija na 17. mjestu sa 39,8%. Susjedne zemlje, osim Makedonije, su na znatno boljim pozicijama i sa nižim stopama: Crna Gora na 22. mjestu sa 36,0%, Srbija na 27. sa 33,7%, Albanija na 28. sa 33,6% i Hrvatska na 42. sa 29,4%. Dakle, oko dva puta manje stope nego u slučaju BiH. Sasvim očekivano, još niže stope nezaposlenosti su u pojedinim zapadnim zemljama u koje kontinuirano i intenzivno, a možda i nepovratno, emigrira bosanskohercegovačka mladost. U Švedskoj 18,7%, Sloveniji 15,4%, Austriji 10,6%, Norveškoj 10,4%, Švicarskoj 8,1% i Njemačkoj 6,1%.

DSC 0075

Koliko te mladosti odlazi van granica zemlje, tačno se ne zna. Postoje određene pretpostavke, procjene i djelomični podaci, ali jedinstvenog i sistemski uređenog mjerenja zasad nažalost nema. Zasigurno da je broj od 773.850 mladih osoba u BiH prema popisu stanovništva iz 2013., znatno niži u 2018. godini. Ono što također nedostaje, jeste sistemsko rješenje ili model prema kojem će se održati veza i komunikacija sa mladima, posebno onim visokoobrazovanim, koji se zapošljavaju u inostranstvu. Time onda i ne čudi niska ocjena Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je BiH po kapacitetu u privlačenju i selekciji visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva na 136. mjestu od ukupno 138 zemalja, sa ocjenom 1,59 od maksimalnih 7. U slučaju ove ljestvice oni najnazadniji nisu pri vrhu, već pri dnu.

Međunarodni monetarni fond je u svom februarskom izvještaju o napretku BiH čak snizio prognoze njenog ekonomskog rasta sa 3,5% na 3,2% za 2018. godinu, navodeći kao razlog kontinuirano iseljavanje stanovništva, posebno mladih i obrazovanih, a uslijed ograničenih prilika za zapošljavanje. MMF upozorenjem da „demografsko osipanje na tržištu rada predstavlja stvarnu prijetnju dugoročnim perspektivama rasta u BiH“ jednostavnim rječnikom podsjeća na neupitnost i logičnost temeljnih ekonomskih zakona, koji se ne daju zanemariti i zaboraviti.

Vrlo blisko oblasti zapošljavanja je samozapošljavanje, odnosno pokretanje vlastitog biznisa. Pa je i u ovom pokazatelju omogućeno poređenje naše zemlje u odnosu na ostale. Radi se o ljestvici lakoće poslovanja i mjerenju koje je osmislila Svjetska banka i provodi ga svake godine. To je opet ljestvica gdje su bolji pri vrhu, a oni slabiji pri dnu. BiH je u 2017. godini zauzela 86. mjesto od ukupno 190 zemalja. Nazadovala je u odnosu na prošlu godinu za 7 mjesta. Ima najnižu poziciju u odnosu na susjedne zemlje. Pa je Makedonija na visokom 11. mjestu, slijedi Kosovo na 40. mjestu, Crna Gora na 42., Srbija na 43., zatim Hrvatska na 51. i Albanija na 65. mjestu. Čak su i pojedine susjedne zemlje vrlo blizu po lakoći poslovanja naprednim zapadnim zemljama. Primjerice, Norveška je na 8. mjestu, Švedska na 10. mjestu, Njemačka na 20., Austrija na 22., Švicarska na 33. i Slovenija na 37. mjestu.

Jedan od pokazatelja kojeg ova metodologija mjeri jeste i plaćanje poreza. BiH je od 190 zemalja na niskom 137 mjestu. Sve susjedne zemlje su iznad BiH na ljestvici, gdje su primjerice Makedonija na 29., a Kosovo na 45 mjestu. Bh. privrednik mora da 33 puta godišnje plati porez. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati mjesecima, godinama ili nikad, do desetog mora državi da plati.

©2018 Institut za razvoj mladih KULT. All Rights Reserved.

Search