• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Zašto nam je potrebno donošenje politike i zakona o organskoj proizvodnji? PDF  | Ispis |  E-mail
Autor Amila   
Srijeda, 14 Januar 2015 16:54

Lord Northbourne je 1939. godine skovao naziv "organska poljoprivreda" u svojoj knjizi "Pogled na zemlju" (1940), na osnovu svog koncepta po kojem je farmu smatrao kao jedan organizam, da bi opisao holistički, ekološki uravnotežen pristup poljoprivrednoj proizvodnji, suprotno onome što je nazvao "hemijska poljoprivreda" (odnosi se na vještačku plodnost i ne predstavlja organsku cjelinu).

Organska proizvodnja sve više postaje odabrana metoda proizvodnje, kao i izbor mnogih potrošača. Radi toga je važno uspostaviti cjelovit i održiv sistem organske poljoprivredne proizvodnje. Uređenje ove oblasti je zbilja potreba za FBiH, kako bi se utvrdila pravila organske proizvodnje, pravila za označavanje organskih proizvoda, uredilo tržište uspostavom službenih registara u oblasti organske proizvodnje, sistema kontrole i nadzora i samog označavanja organskih proizvoda.

Kao dodatna potvrda neophodnosti donošenja politike i zakona o organskoj proizvodnji u FBiH govori i nedavni zaključak sa 114. sjednice Vijeća ministara BiH održane 08.12.2014. godine u okviru kojeg se preporučuje nadležnim institucijama da nastave aktivnosti na razvoju zakonodavstva u oblasti organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini i njegovu usklađivanju s propisima EU-a.

Ovim zakonom uredila bi se proizvodnja poljoprivrednih i drugih proizvoda metodama organske proizvodnje, ciljevi i načela organske proizvodnje, metode, kontrola i certifikacija u organskoj proizvodnji, prerada, obilježavanje, skladištenje, prevoz, promet, uvoz i izvoz organskih proizvoda, kao i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju.

Također bitno je napomenuti da su mnoge zemlje članice EU shvatile potencijal koji leži u organskoj proizvodnji i kako se to generalno odrazilo na kvalitetu života kao i na agrarnu produkciju. Mnoge zemlje tipa Slovačke, Češke ili pak Irske su povećale obradive površine i rasad tako da ovaj zakon bi pomogao rješavanju problema koje smo imali s neobrađenim površinama, pogotovo u proizvodnji ljekovitog bilja i žitarica gdje je Slovenija, Irska i Češka vodila sa preko 90%. Također od dobrog implementiranja zakona u posljednjih 10 godina broj proizvođača je porastao i do 9% u mnogim zemljama kao i porast površine sadnje u Češkoj s 89 na 239 u vrlo kratkom roku itd.

Razvojem novih tehnologija u poljoprivredi povećava se produktivnost i efikasnost u proizvodnji, kao i ušteda energetskih i prirodnih resursa. Tehnološki razvoj se odnosi na postizanje ekonomskih performansi: efikasnost, tj. postizanje istog obima proizvodnje sa manjim troškovima, ili kratko rečeno "raditi stvari bolje"; efektivnost, tj. "raditi prave stvari", vrijednost rezultata izražena u apsolutnoj jedinici, npr. KM/kg. Za obavljanje organske poljoprivrede potrebno je osigurati kompletnu društvenu saglasnost. Povećana ulaganja se isplate tek prodorom proizvoda na tržište i privlačenjem potrošača koji su svjesni potencijalnog zdravstvenog rizika koji nastaje uslijed hrane dobivene u izrazito komercijalnim sistemima, najbitnija stvar je u svakom slučaju potvrda kvaliteta, gdje bi provedba zakona olakšala taj problem.

Također pored mjerljivih ekonomskih efekata, za uspješnost organske proizvodnje, važno je: da se sagledaju kultura, navike, platežna sposobnost kupaca; jačaju kreativni potencijali proizvodnje i plasmana proizvoda boljeg kvaliteta; stručno osposobljavaju kadrovi; stupa u poslovnu saradnju i povezuje sa institucijama u okruženju i jačan profil kooperacije i udruživanja sa proizvođača. Opšte prihvaćeni kriteriji za ocjenu efekata organske proizvodnje su: originalnost; dodatna vrijednost; povrat investicije; uklapanje sa postojećim aktivnostima; kreativnost i inovativnost; povećano tržišno učešće; planirani tok gotovine i isplativost.

Sljedeća stvar zašto bi se trebalo uvesti ovaj zakon je poticaj seoskih domaćinstava kojih je oko 500 hiljada u ovoj zemlji, a 150 hiljada je registrirano da se bave agrikulturom, ali shodne svemu postoji i jedan zabrinjavajući podatak a to je da je preko 30% napuštenih domaćinstava s takvim potencijalom. Ako to pogledamo s realnog aspekta, prvenstveno mladi ljudi napuštaju sela i dolaze u gradove, gdje je posla sve manje opet na drugu stranu odličan i stabilan izvor zarade bi imali ako bi se zadržali na selu, što bi značilo manje nezaposlenih ljudi, i povećanje potencijala kako u Federaciji tako i diljem BiH. Strateški produkti koji su jako bitni za tržište su mlijeko, sir, pšenica, heljda i različiti mesni proizvodi, i supstancijalni poticaji bi trebali bi biti usmjereni u tom smislu, jer bi u dugoročnome moglo riješit i trajno smanjit procent nezaposlenosti, i sačuvat ćemo populaciju od iseljavanja van države, kao i od ogromne urbanizacije koja ima negativne efekte po kvalitetu života.

Također nedopustivo je da država nudi inostrane proizvode po jako niskim cijenama, kao i sumnjive kvalitete iz tehnološkog uzgoja, kada država realno može izvući najbolji kvalitet iz vlastitih potencijala i zadovoljiti vlastite potrebe za prvoklasnom hranom, a opet i izvoziti tu hranu koja je kvalitetna, u zemljama gdje je sve manje i manje hrane pogotovo one kvalitetne.

Različita iskustva iz svijeta su nam poziv da se i mi okušamo u ovom polju, jer će to u svakom segmentu popravit zaradu i kvalitetu života, jer jedna studija za vrijeme mjerenja dvije dekade od 1982 do 2002 u SAD-u je pokazala da organske farme troše 50% manje đubriva, 99% manje pesticida, a ušteda energije je išla i do 53%. Također ljetina u sušnijim godinama, koje dođe tako nepredviđeno bude veća od 20% do 40% nego u konvencionalnoj metodi proizvodnje, također i prirodne katastrofe manje afektiraju organske proizvođače. Isto valja napomenuti da se broj nezaposlenosti u EU smanjio u pojedinim članicama i da se povećala količina obradivog zemljišta kao i prihodi, i sada EU je jedna od vodećih s 29% učešća u organskoj proizvodnji, gdje se trend porasta nastavlja. Također valja napomenuti ta je market organskih produkata u 2001 iznosio svega 20 milijardi, da bi u 2012. dosegao diljem svijeta 63 milijarde.

Stoga zaista iz svih iskustava i statistike je vidljivo da ako sad na vrijeme još, budemo usvojili i implementirali ovakav zakon, koji bi zaštitio našu proizvodnju, smanjio nezaposlenost i dugoročno uticao na našu ekonomiju, to bi bila jedna velika prekretnica u našem društvu jer mi kao država posjedujemo potencijale kao i komparativnu prednost u ovome sektoru.

Mladi?

U ruralnim zajednicama ne postoje srednje stručne škole zbog nesrazmjeno velikih troškova poslovanja u odnosu na broj učesnika koji bi tu potencijalno pohađali nastavu. Najveći broj srednjoškolaca putuje van svoje zajednice u obližnji grad kako bi završili srednju školli. To se vrlo često postavlja i kao problem zbog nemogućnosti porodica da finansiraju takvo školovanje. Sve to čini da život u ruralnim zajednicama bude nedovoljno atraktivan za mlade i poduzetne ljude, koji bi ulagali u organsku proizvodnju. Ovo je važan aspekt društvenog uticaja, ako se ima u vidu da se organskom proizvodnjom u zemljama Europske unije uglavnom bave mlađi ljudi, dok konvencionalna i integralna proizvodnja pripada starijim generacijama. Mladi perspektivni ljudi zbog potrebe da žive u stabilnoj, izgrađenoj zajednici sve više napuštaju sela u FBiH.* U Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2013 ''Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini – Mit i realnost'' između ostalog se navodi da je prema podacima FAOSTAT-a izraženo pomjeranje ruralnog stanovništva, koje je sa 60% u 1989. godini opalo na 51% u 2010. godini ali i dalje predstavlja značajan procenat. Isti izvor navodi da je udio ukupnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima pao za 10-11% tokom 21 godine, odnosno da je na području zapadnog Balkana 1989. godine živjelo 54% stanovništva u ruralnim područjima dok posljednji podaci ukazuju da to sada tek nešto više od 45%. (str.60). Istraživanje o stanju i potrebama mladih u ruralnim sredinama sprovelo je Ministarstvo porodice omladine i sporta Vlade RS tokom augusta i septembra 2011. godine. Cilj ovog programa bilo je osnaživanje standarda i uvjeta života mladih u seoskim sredinama te ispitivanje stavova o pitanju zapošljavanja, odnosa u porodici, života na selu, obrazovanja, mobilnosti, socijalnog statusa i slobodnog vremena. Istraživanje je sprovedeno u nekoliko ruralnih područja iz općina Mrkonjić-Grad, Trebinje, Vlasenica, Bosanska Gradiška i Bosansko Petrovo Selo. Ispitanici su bili uzrasta 18-30 godina. Oko polovine ispitanika (50,5%) je završilo srednju školu. Oko 22% njih studira, 9,1% je završilo fakultet, a 12,7% je još u srednjoj školi. Kao najveći problemi su procijenjeni nezaposlenost mladih, opće siromaštvo i korupcija, materijalna ovisnost od roditelja. Osnovni rezultati istraživanja pokazuju da bi većina ispitanih u ruralnim područjima (83%) napustila BiH, što zauvijek ili na duže ili kraće vrijeme. Trenutno u FBiH ne postoji zvaničan izvor informacija koji bi vjerodostojno ukazao koliko je mladih osoba angažirano u organskoj proizvodnji. Podaci certifikacijskih organizacija, dostupni putem interneta ne omogućavaju uvid u starosnu dob certificiranih proizvođača te ni analizu po tom osnovu. Mogućnosti preferencijalnog tretmana mladih u ruralnim razvojnim planovima je velika. U nekoliko slučajeva države članice su pokušale osigurati povlašteni tretman mladih i u drugim prioritetima. Preferencijalni tretmani u politikama Europske unije, osiguravaju balans u raspodjeli javnih dobara i resursa kao i jednake mogućnosti za sve grupe u društvu, što ima svoje uporište u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (Zabrana diskriminacije) kao i specifičnim dokumentima za svaki sektor razvoja.

Kao ilustraciju za uvođenje preferencijalnih tretmana možemo uzeti Uredbu vijeća /EZ) br. 1698/2005 od 20. septembra 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), gdje se u Pododjeljku 1: Uvjeti za mjere usmjerene na promicanje znanja i poboljšanje ljudskog potencijala, u Članu 22: Ustrojavanje mladih poljoprivrednika, predviđaju finansijske potpore za osobe koje su mlađe od 40 godina i prvi put postaju nositelji poljoprivrednog gospodarstva, koje posjeduju odgovarajuće stručne vještine i kompetentnost a koji podnesu poslovni plan za razvoj svojih poljoprivrednih aktivosti. Uredba predviđa i visinu potpore za ustrojavanje u iznosu od 55 000 EUR-a.

Zakonska regulativa bi trebala adresirati načine za uvođenje i popularizaciju značajnijeg uključivanja žena i mladih, kao i uvođenje IT-a (informacionih tehnologija) sa ciljem promocije i prodaje organskih proizvoda, a posebno sa aspekta aktivnijeg uključivanja žena i mladih u organsku proizvodnju i prodaju. Jedan od mogućih načina jeste definisanje minimaalnog procenta učešća žena i mladih u programima subvencija, kao jedan od kriterija. Bilo bi poželjno uspostaviti i sistem nadzora i procjene učinka ovih mjera, uz odgovarajuću bazu podataka.

Imajući u vidu da Europska unija, od početka razvoja organske proizvodnje kontinuirano bilježi porast u ekonomskim pokazateljima koji se odnose na organske proizvode, te različitim mjerama aktivno utiče na društvo, osiguravajući da i marginalizirane grupe poput mladih i žena budu motivisane da se bave organskom proizvodnjom, postavlja se pitanje buduće uloge Bosne i Hercegovine, te Federacije BiH kao njenog dijela, u daljem procesu europskog razvoja organske proizvodnje.

Sagledavanjem ključnih karakteristika brzo rastuće organske proizvodnje u EU, kreatori politika u FBiH mogu uočiti osnovna područja za prioritetno djelovanje, kako bi naredni koraci bili u paraleli sa trendovima u EU.

Izrada politike i zakona o organskoj proizvodnji u FBiH odvija se uz podršku USAID-ovog Projekta jačanja institucija vlasti i procesa u Bosni i Hercegovini (SGIP).

Share this post

 

Može li Speed Dating pomoći studentima/cama u pronalasku željenog posla?

Može li Speed Dating pomoći studentima/cama u pronalasku željenog posla?

Ekonomski fakultet u Sarajevu, u četvrtak, 14.12.2017. g., bio je domaćinom događaja PRO Career, koji je dio CEO Academy. Događaj je organiziran u dva dijela: konferencijskom i speed datingu. Speed dating je...

13 Dec 2017 Pregleda:468

Više...

Konkurs za radno mjesto

Konkurs za radno mjesto

                              Institut za razvoj mladih KULT, ·Ul. 4. viteške brigade 34-36· 71210 Ilidža · www.mladi.org Institut za razvoj mladih KULT raspisuje KONKURS za radno mjesto 1.Finansijski službenik/ca–konkurs 01.09.0-N2.1-14122 Institut za razvoj mladih KULT, na osnovi...

11 Dec 2017 Pregleda:4883

Više...

Regionalno istraživanje o mladima?

Regionalno istraživanje o mladima?

Predstavnici Institut za razvoj mladih KULT  prisustvovali su sastanku stručnjaka u području politika prema mladima i istraživanja o mladima koji je organizirao RYCO -  Regionalni ured za saradnju mladih. Inicijativa...

06 Dec 2017 Pregleda:3087

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.
Counter: Access denied for user 'mladiorg_mirza'@'localhost' (using password: YES)