• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color
Stanje mladih u BiH, maj 2012. PDF  | Ispis |  E-mail
Autor KULT   

Statistike o položaju mladih u BiH

 

Mladi nisu zanimljiva kategorija društva jer su izuzetno pasivni, pa su i istraživanja o problemima i potrebama mladih rijetka, površna i neupotrebljiva u naučne svrhe. Njihova pasivnost uvjetovana je lošom socio-ekonomskom situacijom, uzrokovanom prije svega velikom nezaposlenošću.

Analiza položaja mladih i omladinskog sektora u BiH, koju su priredili Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH i Njemačko društvo za tehničku saradnju (GTZ), najopširnije i najozbiljnije istraživanje o mladima provedeno u BiH u poslijeratnom periodu, donosi niz podataka o negativnim trendovima u vezi s mladima u BiH. Istraživanje je rađeno 2008. g., ali se situacija od tada, makar u pozitivnom smjeru, nije znatno mijenjala.

Gorući problemi mladih: odlazak iz zemlje, nezaposlenost, neprilagođeni obrazovni sistem, siromaštvo

 

1. Mladi prema većini istraživanja žele napustiti BiH:

- od 1996. do 2002.: 100.000 mladih napustilo je BiH,

- državna analiza: 66% mladih žele napustiti BiH

- istraživanje Glas tihe većine 2007. (UNDP, proveo Oxford Research International), 62,6% želi napustiti BiH

- Privredna komora FBiH: 77% mladih želi napustiti BiH

- UNESCO: 79% istraživača iz oblasti inženjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka je napustilo BiH od 1995.

- istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT u okviru istraživanja za lokalne strategije prema mladima: oko 67% mladih iz sarajevskih općina napustilo bi BiH

- prema globalnom izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010., BiH je bila na 131. mjestu od 133 zemlje u kategoriji odljeva mozgova.

2. Više od 50% radno sposobnih mladih ne radi.

- Obrazovni sistem mladima daje širinu i veliku količinu informacija, ali ih ne uči kako da te informacije iskoriste. Obrazovni sistem nije usklađen s potrebama tržišta i poslodavci nemaju stručan kadar koji može biti produktivan odmah nakon zaposlenja. Zato se traži iskustvo, koje mladi nemaju gdje steći i zbog toga su diskriminirani i nekonkurentni na tržištu rada.

- Akcioni plan zapošljavanja u FBiH za period 2010-2013. g.: nezaposleni mladi prepoznati su kao ključna ciljna grupa. U 2011. nisu izdvojena sredstva za provođenje Akcionog plana, a u 2012. za provođenje mjera iz programa zapošljavanja predviđeno je 360.000 KM. U FBiH ima 368.922 nezaposlene osobe. Program zapošljavanja u Republici Srpskoj prije svega temeljen je na subvencioniranju troškova upošljavanja pripravnika, što nije održiva strategija zapošljavanja.

3. Mladi bi radili u BiH da imaju posao, ali ne otvaraju se nova radna mjesta. Mladi nisu obučeni niti im država daje olakšice da sami pokrenu biznis i stvore radna mjesta i za sebe i za druge.

4. Siromaštvo:

Siromaštvo, propala privreda i novi surovi zakoni tržišta, kao i često nepostojanje jasnih kriterija pri zapošljavanju, mlade u regiji dovodi u poziciju besperspektivnosti – posljedice: kriminal, odlazak iz zemlje, pasivnost, korupcija, nezasnivanje porodice. Preduga pauza od završetka školovanja do prvog zaposlenja dovodi do slabljenja samopouzdanja kod mladih ljudi, često i depresivnosti.

 

Navedeni alarmantni i porazni podaci su bili su razlogom usvajanja Zakona o mladima FBiH, koji ne može riješiti sve probleme mladih, ali predstavlja odličnu platformu za svestrani razvoj mladih i dodatni inicijator za donošenje zakonskog rješenja o mladima na državnom nivou. Zakon o mladima FBiH daje velike mogućnosti mladima da postanu aktivni, da se uključe u procese donošenja odluka i da učestvuju u planiranju i provođenju aktivnosti namijenjenih njima. Na taj način mladi postaji odgovorni subjekti u poboljšanju svog položaja, a ne samo objekti.

Zakon o mladima u FBiH

Usvajanjem Zakona o mladima FBiH, koji je službeno stupio na snagu u junu 2010. g., mladi su konačno dobili zakonski okvir koji je definirao njihovu starosnu dob i brojne mehanizme brige o njima, koji je obavezao sve nivoe vlasti na brigu o mladima i za to im dao precizne načine, koji je uredio oblast organiziranja mladih kroz omladinska udruženja i predstavnička tijela/vijeća mladih, koji je obvezao sve nivoe vlasti u Federaciji na planiranje, izrade i provođenje strategija prema mladima, koji je predvidio aktueliziranje neformalnog obrazovanja mladih i iniciranje i podršku omladinskom preduzetništvu. Zakon daje višestruk i višestran doprinos uključivanju mladih u društveni život.

Institut za razvoj mladih KULT je vodio proces izrade i usvajanja Zakona o mladima FBiH, dajući cjelokupnu stručnu, tehničku, savjetodavnu i administrativnu pomoć Komisiji za pitanja mladih Predstavničkog doma PFBiH, koja je bila službeni predlagač ovog Zakona. Sada, kroz svoje projektne aktivnosti, KULT radi na poboljšanju provođenja ovog za mlade dragocjenog zakonskog rješenja.

Upravo je Institucionalni dijalog između mladih i vlasti kroz osnivanje vijeća mladih jedan od programa Instituta za razvoj mladih KULT, koji kroz svoje aktivnosti radi na implementaciji člana Zakona koji se tiče organiziranja mladih kroz vijeća mladih na sva tri nivoa vlasti, koja bi trebala predstavljati ravnopravnog sagovornika vlastima. Mladi u FBiH do sada nisu imali svoje legalne predstavnike/ce, a samim tim onemogućeno im je da svoje potrebe, probleme i zahtjeve direktno iznesu pred predstavnike/ce vlasti.

 

Vijeća mladih

Prema Zakonu o mladima FBiH, vijeće mladih je krovno udruženje mladih, zasnovano na dobrovoljnom članstvu omladinskih udruženja, a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruženja.

Vijeća mladih općina, iz više od 50% općina jednog kantona, formirat će vijeće mladih kantona, kao viši nivo na ljestvici predstavništva, a vijeća kantona iz više od 50% kantona Federacije, osnovat će Vijeće mladih FBiH, krovnu organizaciju mladih u Federaciji. Ovakav način organizacije doprinijet će rješavanju problema i potreba mladih, čime će se izbjeći marginaliziranje mladih iz manjih sredina.

Zastupanje mladih u procesima donošenja politika i saradnje s vladinim sektorom jedan je od najvažnijih zadataka vijeća mladih. Vlasti su dosad vrlo često kritizirale da ne postoji razvijen omladinski nevladin sektor i da ne postoji predstavničko tijelo mladih s kojim mogu sarađivati. Vijeća mladih trebaju zauzeti ovu ulogu i zalagati se da budu uključena u sve politike i sve oblasti koje imaju veze s mladima, a ne samo u pitanja politike prema mladima.

Kako bi vijeća mladih mogla direktno sudjelovati u procesu donošenja politika o određenim pitanjima, neophodno je da predstavnici mladih budu zastupljeni u stručnim radnim tijelima. Stoga će vijeća mladih delegirati svoje predstavnike u stručna radna tijela i komisije i tamo će se zalagati za interese mladih ljudi.

 

Odnos vlasti prema mladima

- U FBiH ni jedno ministarstvo nije preuzelo sve obaveze iz Zakona o mladima FBiH koje ima prema populaciji mladih. U RS-u briga o mladima nije u potpunosti sistemski uređena, jer često izostaju sistemski i strateški načini rješavanja njihovih problema. Na nivou države ne postoji institucionalna briga o mladima: ne postoji nadležno ministarstvo, ne postoji državna strategija prema mladima, ne postoje budžetska izdvajanja za mlade.

- Izuzev Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje za 2012. g. planira nešto ozbiljnija izdvajanja za učenike i studente, sva druga federalna ministarstva ne pokazuju ozbiljnu budžetsku zainteresiranost za populaciju mladih u FBiH. Nadležna ministarstva (prije sve rada i razvoja) nemaju posebne programe za zapošljavanje i razvoj biznisa mladih ljudi.

- Netransparentna i često nezakonita dodjela sredstava udruženjima, pa tako i omladinskim udruženjima od strane svih nivoa vlasti dovodi do zatvaranja centara za mlade i ukidanje brojnih aktivnosti za mlade ljude u manjim lokalnim zajednicama. Nerazvijenost omladinskog sektora u BiH govori o tome da mladi nemaju alternativu za pošasti bh. društva: kladionice, kafane, kriminal i sl.

- U 2010. g. su za podršku i razvoj mladih ljudi vlasti izdvojile svega 2 KM po glavi mladog čovjeka. Prema ranijim istraživanjima nevladinih organizacija u posljednje 4 godine vlasti u BiH najmanje novca su izdvojile za potrebe mladih, „čitavih“ 14 miliona maraka za četiri godine, što je jedva 0,05% ukupnih budžetskih sredstava. Dakle, Iako čine 25% stanovništva, za njih je u 2010. g. izdvojeno svega 0,05% budžeta.

- Samo 10% općina u BiH ima službenika/cu za mlade koji obavlja samo ove poslove, 47% općina ima strategiju prema mladima (koje se uglavnom ne provode), a u samo 46% općina postoji posebna budžetska stavka za mlade, iako su sve to zakonske obaveze.

 

odnos vlasti prema mladima:

- U FBiH ni jedno ministarstvo nije preuzelo sve obaveze iz Zakona o mladima FBiH koje ima prema populaciji mladih. U RS-u briga o mladima nije u potpunosti sistemski uređena, jer često izostaju sistemski i strateški načini rješavanja njihovih problema. Na nivou države ne postoji institucionalna briga o mladima: ne postoji nadležno ministarstvo, ne postoji državna strategija prema mladima, ne postoje budžetska izdvajanja za mlade.

- Izuzev Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje za 2012. g. planira nešto ozbiljnija izdvajanja za učenike i studente, sva druga federalna ministarstva ne pokazuju ozbiljnu budžetsku zainteresiranost za populaciju mladih u FBiH. Nadležna [JB1] ministarstva (prije sve rada i razvoja) nemaju posebne programe za zapošljavanje i razvoj biznisa mladih ljudi.

- Netransparentna i često nezakonita dodjela sredstava udruženjima, pa tako i omladinskim udruženjima od strane svih nivoa vlasti dovodi do zatvaranja centara za mlade i ukidanje brojnih aktivnosti za mlade ljude u manjim lokalnim zajednicama. Nerazvijenost omladinskog sektora u BiH govori o tome da mladi nemaju alternativu za pošasti bh. društva: kladionice, kafane, kriminal i sl.

- U 2010. g. su za podršku i razvoj mladih ljudi vlasti izdvojile svega 2 KM po glavi mladog čovjeka. Prema ranijim istraživanjima nevladinih organizacija u posljednje 4 godine vlasti u BiH najmanje novca su izdvojile za potrebe mladih, „čitavih“ 14 miliona maraka za četiri godine, što je jedva 0,05% ukupnih budžetskih sredstava. Dakle, Iako čine 25% stanovništva, za njih je u 2010. g. izdvojeno svega 0,05% budžeta.

- Samo 10% općina u BiH ima službenika/cu za mlade koji obavlja samo ove poslove, 47% općina ima strategiju prema mladima (koje se uglavnom ne provode), a u samo 46% općina postoji posebna budžetska stavka za mlade, iako su sve to zakonske obaveze.

 [JB1]Šta ćemo s FMKS – 300.000 KM? bio javni poziv u kojem se pozivaju org. da apliciraju s projektima za osnivanje vijeća mladih.

.

Share this post

 

Imaju li Start Up ideje budućnost u BiH?

Imaju li Start Up ideje budućnost u BiH?

Preduzetnički uslovi i prilike u BiH bila je jedna od tema konferencije Start Me Up koja je okupila oko 100 učesnika. Konferencija je bila i svojevrsno takmičenje biznis ideja mladih...

21 Feb 2018 Pregleda:368

Više...

Ekonomski forum BiH 2018: Potrebne intenzivne i ubrzane promjene

Ekonomski forum BiH 2018: Potrebne intenzivne i ubrzane promjene

Oko 500 privrednika, predstavnika akademske zajednice, predstavnika vlasti i studenata okupio je 2. Ekonomski forum Bosne i Hercegovine koji je održan 15. februara 2018. godine u Sarajevu. Tokom Foruma govorilo se...

16 Feb 2018 Pregleda:1548

Više...

Do 2025. godine akademsko osoblje skoro da nam neće ni trebati

Do 2025. godine akademsko osoblje skoro da nam neće ni trebati

Kakvi su migracijski trendovi među mladima u regiji?Zbog čega mladi obrazovani kadar odlazi u tako velikom broju iz država regije? Šta im to nude države u koje idu? Koji su...

25 Jan 2018 Pregleda:19310

Više...
Ul. 4. viteške brigade 34-36 BA-71210 Ilidža Tel.: +387(33) 778 778 Faks: +387(33) 778 779 Ured Gradačac
COPYRIGHT © 2010 KULT BiH. SVA PRAVA ZADRŽANA.
Counter: Access denied for user 'mladiorg_mirza'@'localhost' (using password: YES)